Izvještaj o miru "Svijet bez kompasa": Trend u pogrešnom smjeru – "više rata i nasilja, naoružavanja, sukoba"

Admin | 11 Jun 2024

Putevi koji vode ka miru se gotovo uopšte ne naziru, kaže Šreder, Ursula Šreder, direktorka IFSH, podsjećajući pritom na autoritarne i populističke tendencije u svijetu. Kako bi se to promijenilo, ona se zalaže za "dugotrajne pol
Izvještaj o miru "Svijet bez kompasa": Trend u pogrešnom smjeru – "više rata i nasilja, naoružavanja, sukoba" Izvještaj o miru "Svijet bez kompasa": Trend u pogrešnom smjeru – "više rata i nasilja, naoružavanja, sukoba" Fotografija je preuzeta sa interneta

Izvještaj o miru koji se svake godine objavljuje u Njemačkoj sadrži veoma malo naznaka poboljšanja globalne situacije. Istraživači na institutima koji učestvuju u sastavljanju izveštaja traže više diplomatskih napora.

"Svijet godinama tetura od jedne krize do druge", kaže Ursula Šreder, direktorka Instituta za istraživanje mira i bezbjednosnu politiku (IFSH) u Hamburgu. Ona je ovog ponedjeljka u Berlinu predstavila Izvještaj o miru za 2024. godinu koji je objavljen pod naslovom "Svijet bez kompasa". Prema riječima Šreder, ključni trendovi mirovne politike ukazuju da se trend kreće u pogrešnom smjeru – "prema više rata i nasilja, više naoružavanja na svim stranama i više globalnog sukoba".

Takav razvoj započeo je 2022. napadom Rusije na Ukrajinu, kojim je prekršeno međunarodno pravo, a dostigao je vrhunac nakon terorističkog napada islamističkog Hamasa na Izrael u oktobru 2023, kaže Šreder.

Ona je u Berlinu detaljno govorila o "vrućim tačkama" u Evropi i na Bliskom istoku, ali je skrenula pažnju i na Afriku: "Ne smijemo da zaboravimo da u Sudanu već više od godinu dana bjesni nasilni rat koji prijeti milionima ljudi i koji je izazvao katastrofalnu humanitarnu situaciju."

Putevi koji vode ka miru se gotovo uopšte ne naziru, kaže Šreder podsjećajući pritom na autoritarne i populističke tendencije u svijetu. Kako bi se to promijenilo, ona se zalaže za "dugotrajne političke strategije", a na primjeru bliskoistočnog rata objašnjava zašto smatra da je to neophodno.

Hamas, kaže, djeluje na logici uništenja koja negira pravo Izraela na postojanje. Istovremeno, ona kritikuje i akcije izraelske vojske u Pojasu Gaze: "Izrael nadilazi legitimno korišćenje svog prava na samoodbranu i krši međunarodno humanitarno pravo."

Taj rat mora biti okončan sada, zahtijevaju i Šreder i istraživači iz tri druga instituta koji od 1987. svake godine objavljuju izvještaje o miru. Oni od Njemačke očekuju više diplomatskih inicijativa i kažu: "Savezna njemačka vlada trebalo bi da se energično zalaže za interese palestinskog stanovništva koje je u Gazi veoma izloženo razaranju, raseljavanju, smrti i gladi."

Osim toga, moraju se poštovati zakonske odluke, ukazuju stručnjaci. Krajem maja, kako navode, Međunarodni sud pravde u Hagu naredio je Izraelu da prekine vojnu ofanzivu na Rafu s obzirom na katastrofalnu humanitarnu situaciju. Taj zahtjev, međutim, nije imao nikakvog efekta.

Njemački istraživački instituti takođe smatraju da je izvoz oružja u Izrael u trenutnoj situaciji problematičan i preporučuju da se do kraja rata u Gazi obustave sve isporuke malog i lakog oružja, kao i municije.

Evropski centar za ustavna i ljudska prava (ECCHR) u aprilu je po tom pitanju otišao i korak dalje. Ta organizacija za ljudska prava želi da pokrene tužbu pred Upravnim sudom u Berlinu kako bi zaustavila izvoz oružja u Izrael koji je odobrila nemačka vlada.

Kako bi se prekinula spirala nasilja u ratu na Bliskom istoku, mirovni istraživači preporučuju da se slijede predlozi američkog predsjednika Džoa Bajdena: "Momentalno oslobađanje svih izraelskih talaca i sprovođenje humanitarnog primirja su neophodni prvi koraci koje obje strane sada moraju da preduzmu."

Istraživači takođe smatraju da je bitno da Njemačka slijedi primjer drugih evropskih država i da prizna Palestinu kao državu prije nego što se završi rat između Izraela i Hamasa.

"Takva faza tranzicije mora da bude povezana s jasnim političkim procesom za trajno okončanje rata i razvoj rešenja u vidu dvije države", kaže Ursula Šreder.

Što se tiče rata između Rusije i Ukrajine, stručnjaci se takođe oslanjaju na međunarodno rešenje. Pritom za njih cilj ostaje suverena, demokratska i prosperitetna Ukrajina koja može uspješno da se odbrani od mogućih daljih napada. Šreder naglašava: "Diplomatija i vojna podrška nisu u suprotnosti."

Na putu ka rješenju, kako dodaje, hitno se mora istražiti održivi okvir za politički proces za okončanje rata. Istraživači smatraju da je mirovna konferencija koja se održava 15. i 16. juna u Švajcarskoj prilika koja se ne smije propustiti. Jedan od rezultata koji bi prema njima tamo trebalo da bude postignut jeste "učiniti pregovore zamislivim u budućnosti".

No, istraživačima sukoba i njihovim kolegama jasno je koliko smo daleko od toga i navode: "U ovom trenutku obje strane u sukobu – posebno Rusija, ali i Ukrajina – pokazuju malo volje za ozbiljne pregovore."

Njemačka vlada bi zato trebalo da iskoristi svoje dobre diplomatske odnose za jačanje uloge drugih zemalja u budućem pregovaračkom procesu. Konkretno, to se odnosi na tzv. zemlje BRIKS-a: Brazil, Indiju, Kinu i Južnoafričku Republiku.

Šreder je u ime kompletnog tima dodatno naglasila sljedeće: "Kako bi se povećali izgledi za pregovore koji imaju šanse za uspjeh, mora se osigurati dugoročna i održiva podrška Ukrajini".

"Vjerujemo da je neophodno održavati pritisak na Rusiju, jer sve dok rusko rukovodstvo procjenjuje da može vojno da pobijedi, ono se neće upustiti u prave pregovore", navode njemački stručnjaci u Izvještaju o miru.

Bonus video:

Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.

Ocenjujemo vest sa 8/10
Ova vest ima 5317 karaktera sto je za 72% vece od proseka.
Ovo je trenutno 41243 vest

NE PROPUSTITE

Pentagon: Ukrajinskoj vojsci dozvoljeno da koristi američke rakete dugog dometa za gađanje ciljeva duboko u Rusiji

Putin: Južna Koreja će napraviti veliku grešku ako pošalje Ukrajini oružje

Moskva čeka odgovor Amerike na predlog za razmjenu zatvorenika

Rusija mijenja nuklearnu doktrinu?

Rubin: Dugoročni cilj američke politike je međusobno priznanje Srbije i Kosova


Gaza Pojas Gaze rat sukob Mir Izvještaj o miru Ursula Šreder Rusija Ukrajina rat u Ukrajini Njemačka IFSH Institut za istraživanje mira i bezbjednosnu politiku

Komentari



Ostavi komentar



Grafik posecenosti



  • Najnovije
    Najcitanije
    Komentari

    • Cijene goriva u Crnoj Gori
    • Benzin 1.30€/l
    • Dizel 1.41€/l
    • TNG 0.90€
    • Pogledaj detaljnije..


    Najnovije vijesti