Šefovima pravosuđa osnovna plata 3.000 eura: Šta je propisano Nacrtom zakona o zaradama i drugim pravima
Admin | 30 Apr 2026
Dokumentom predviđeno da nosioci pravosudnih funkcija ispunjavaju uslove za pravo na starosnu penziju kad navrše 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja
Šefovima pravosuđa osnovna plata 3.000 eura: Šta je propisano Nacrtom zakona o zaradama i drugim pravima Fotografija je preuzeta sa interneta
Ukoliko Vlada utvrdi, a potom Skupština usvoji zakon o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih funkcija, najveće osnovne plate u tom sistemu, od 3.034 eura, imaće predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, čelnica Ustavnog suda Snežana Armenko i vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković.
To je predviđeno Nacrtom zakona o zaradama i drugim pravima u vezi s vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije, koji je napisalo Ministarstvo pravde i koji je na javnoj raspravi do 11. maja.
Do brojke od 3.034 eura dolazi se kad se, prema važećem sistemu obračuna zarada, utvrđeni koeficijent funkcije pomnoži s obračunskom vrijednošću koeficijenta, koja iznosi 90 eura.
Na osnovnu zarada su predviđeni dodaci za dežurstvo i pripravnost, dodatak za nepopunjenost suda, odnosno državnog tužilaštva, specijalni dodatak i dodatak za postignute rezultate rada.
Nacrt predviđa uvećanje osnovne zarade nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija po osnovu radnog staža, pri čemu dodatak raste sa dužinom staža od 0,5 do jedan odsto po godini. Osnovna zarada se dodatno uvećava za posebne uslove rada, uključujući noćni (između 22 časa i šest časova narednog dana - 50 odsto), praznični (rad na dan državnog ili vjerskog praznika - 150 odsto), prekovremeni (50 odsto) i vikend rad (80 odsto).
Posebni dodaci predviđeni su i za dežurstvo (50 odsto) i pripravnost (20 odsto od cijene časa utvrđenog prema osnovnoj zaradi), pri čemu pripravnost u Ustavnom sudu, sudovima i državnom tužilaštvu može trajati tokom cijelog mjeseca.
Nacrtom je propisano da nosioci pravosudnih i ustavnosudskih funkcija koji postupaju u predmetima iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, imaju pravo na specijalni dodatak u visini do 80 odsto osnovne zarade.
Kriterijume i način ostvarivanja, odnosno visinu iznosa dodatka, utvrđuje za sudije Sudski savjet, za državne tužioce Tužilački savjet i Ustavni sud na sjednici za predsjednika Ustavnog suda, a predsjednik Ustavnog suda za sudije tog suda.
Navodi se da se zarada nosioca pravosudne i ustavnosudske funkcije koji vrši funkciju u sudu, ili sudskom odjeljenju, u kom je nepopunjeno više od 10 odsto sudijskih, odnosno tužilačkih mjesta ili u kom je znatno povećan obim posla - uvećava od 10 do 50 odsto, srazmjerno broju nepopunjenih mjesta, odnosno obimu povećanja posla.
Nosioci pravosudnih i ustavnosudskih funkcija imaju i pravo na dodatak na zaradu u slučaju da su ostvarili izuzetne rezultate rada, u iznosu koji ne može biti veći od 50 odsto osnovne zarade.
Nacrtom je predviđeno da najveće koeficijente za obračun zarade (33,72) imaju predsjednici Vrhovnog i Ustavnog suda Crne Gore i VDT.
Nešto manji koeficijenti - 30,34, propisani su za zamjenike predsjednika Vrhovnog i Ustavnog suda, i zamjenika VDT-a.
Koeficijent 29,22 propisan je za predsjednike Apelacionog i Upravnog suda, kao i za sudije Vrhovnog i Ustavnog suda, glavnog specijalnog tužioca i državne tužioce u Vrhovnom državnom tužilaštvu.
Nešto manji koeficijent - 28,11, propisan je za sudiju u Apelacionom sudu koji postupa u predmetima organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca, terorizma i ratnih zločina.
Za sudiju u Višem sudu koji postupa u tim predmetima i specijalnog tužioca, Nacrtom je propisan koeficijent 26,98.
Predsjednici Privrednog suda, Višeg suda, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva, predsjednik Višeg suda za prekršaje i sudije Upravnog i Apelacionog suda imaće koeficijent 25,86.
Nacrtom je propisano da koeficijent 24,73 imaju sudije Višeg suda za prekršaje, Privrednog suda, Višeg suda i državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu.
Predsjednik osnovnog suda i rukovodilac osnovnog državnog tužilaštva, prema Nacrtu, imaće koeficijent 24,73.
Za predsjednika suda za prekršaje predviđen je koeficijent 24,73, a za sudije suda za prekršaje, sudije osnovnog suda i državnog tužioca u osnovnom državnom tužilaštvu, propisan je koeficijent 20,23.
Predlogom zakona se predviđa uvećanje koeficijenata za obračun zarada sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto.
U njemu piše i da međunarodni standardi zahtijevaju da zarade sudija budu zakonski uređene, primjerene značaju njihove funkcije i odgovornosti, te dovoljno stabilne da garantuju njihovu nezavisnost i zaštitu od spoljnog uticaja.
Venecijanska komisija je, navodi se, preporučila da se ova pitanja što prije posebno urede zakonom.
U nedostatku odgovarajućeg zakonskog rješenja, sudije i tužioci su kao prelazno rješenje imali dodatak na funkciju 30 odsto od septembra 2024. godine. Državni parlament je na predlog Vlade početkom godine usvojio predloge izmjena propisa o Sudskom savjetu i sudijama, o Državnom tužilaštvu i o Ustavnom sudu, kojima je predviđeno da se sudijama i tužiocima produži do kraja 2026. pravo na dodatak na funkciju, u iznosu od 30 odsto osnovne zarade.
To pravo im je, shodno dopunama pomenutih zakona koje su poslanici izglasali krajem jula prošle godine, bilo zagarantovano do 1. januara 2026. Stoga je bilo neophodno ponovo izmijeniti te propise, kako bi sudije i tužioci ostvarivali isto pravo i u ovoj godini (do 31. decembra 2026).
U usvojenim predlozima je istaknuto da zarade sudija i tužilaca garantuju njihovu nezavisnost i materijalnu sigurnost, pa je kao jedino moguće prelazno rješenje nađeno da se propiše dodatak na funkciju organizacionim zakonima, kako bi došlo do uvećanja zarada sudijama dok se ne usvoji zakon.
Nacrtom je predviđeno da nosioci pravosudnih funkcija ispunjavaju uslove za sticanje/ostvarivanje prava na starosnu penziju kad navrše 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Navodi se da ako to sami zatraže, nosioci pravosudnih i ustavnosudskih funkcija ispunjavaju uslove za sticanje/ostvarivanje prava na starosnu penziju kad navrše 65 godina života i najmanje 15 godina staža ili 61 godina života i 40 godina staža osiguranja.
“Na ostvarivanje, korišćenje i usklađivanje penzije koja pripada prema ovom članu, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje”, piše u Nacrtu.
Ministar pravde Bojan Božović je rekao prije nekoliko dana na sjednici Odbora za politički sistem, upravu i pravosuđe da rade na pomenutom zakonu, gdje će biti predviđen odlazak u penziju sa 66 godina.
Nosilac pravosudne, odnosno ustavnosudske funkcije, ima pravo na otpremninu zbog odlaska u starosnu penziju u dvostrukom neto iznosu zarade koju je ostvario u mjesecu koji je prethodnio odlasku u starosnu penziju.
Predviđeno je i da nosilac pravosudne, odnosno ustavnosudske funkcije kome je prestala funkcija na lični zahtjev ili istekom mandata, kao i koji je razriješen dužnosti zbog trajnog gubitka sposobnosti za njeno vršenje po prestanku funkcije ostvaruje naknadu u visini zarade koju je primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije.
To pravo se ostvaruje za vrijeme od godinu od dana prestanka funkcije, a izuzetno još godinu, ukoliko u tom vremenu stiče pravo na penziju.
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 7307 karaktera sto je za 10% vece od proseka.
Ovo je trenutno 125451 vest
NE PROPUSTITE
Radunović aminovao gradnju, Opština Budva blokirala
Problem im je Milatović, a ne kandidati: Kabinet o odbijanju parlamenta da izabere sudije koje predlaže šef države
Novinari visoko ocijenili komunikaciju sa Ustavnim sudom
Ustavni sud: Ukinuto priznanje izvršenja arbitražne odluke za Sveti Stefan
pravosuđe Valentina Pavličić Snežana Armenko Milorad Marković Vrhovni državni tužilac Ustavni sud Nacrt zakona o zaradama i drugim pravima u vezi s vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije Ministarstvo pravde
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
