Ne može policija na terenu očistiti spisak: Bugarin o Nacrtu izmjena zakona o registrima prebivališta
Admin | 07 May 2026
Najbolji način za to je uparivanje baza podataka državnih organa i institucija, kako bi se došlo do određenog “kritičnog” broja ljudi za koje postoji indicija da ne žive stvarno u Crnoj Gori, tvrdi Bojan Bugarin
Ne može policija na terenu očistiti spisak: Bugarin o Nacrtu izmjena zakona o registrima prebivališta Fotografija je preuzeta sa interneta
Nacrt izmjena i dopuna zakona o registrima prebivališta i boravišta, koji je predložilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), nije pravo rješenje za čišćenje biračkog spiska, jer ostavlja prostor za političke zloupotrebe. Da bi se taj višedecenijski problem riješio, potrebno je unakrsno uporediti baze podataka svih državnih organa i na taj način utvrditi da li je neko zaista u Crnoj Gori i da li bi trebalo da bude upisan u birački spisak.
To je “Vijestima” rekao ekspert za imigraciono pravo Bojan Bugarin, komentarišući Nacrt zakona o registrima prebivališta i boravišta, koji je radna grupa MUP-a za kontrolu biračkog spiska uputila skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu.
Dokumentom je, između ostalog, predviđeno da će crnogorski državljani koji planiraju da se nastane u drugoj državi, oni koji se iz inostranstva vraćaju da žive u Crnoj Gori, kao i oni koji planiraju da duže od tri mjeseca budu van nje - morati to da prijave MUP-u.
Državni sekretar u MUP-u Novica Obradović u ponedjeljak je saopštio da su parlamentarnom radnom tijelu, uz nacrt, dostavili i inicijativu za kontrolnu raspravu o dokumentu.
Tema biračkog spiska godinama se koristi kao oružje u dnevnopolitičkim sukobljavanjima partija. Odbor za izbornu reformu trebalo je da se bavi njegovim sređivanjem, ali za vrijeme trajanja tog radnog tijela (do kraja prošle godine) - ništa nije urađeno po tom pitanju. Nakon što Odboru nije produžen mandat, pojavile su se najave da bi partije individualnim rješenjima mogle da iniciraju rješavanje problema, pa je tako šef poslaničkog kluba vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić krajem marta kazao da će ta stranka predati u skupštinsku proceduru izmjene Zakona o biračkom spisku. Ipak, to još nisu uradili.
Bugarin je rekao listu da smatra da nacrt zakona koji je MUP dostavio parlamentu nije pravi način za čišćenje biračkog spiska, navodeći da se suština dokumenta svodi na terenske provjere, odnosno ljudski faktor.
“Sve se svodi na terensku provjeru policajca koji će da izvrši provjeru, koja pritom uopšte nije precizirana... Dakle, ta provjera nije propisana - na koji način se izvodi, nije jasno da li će biti transparentna, i u kojoj mjeri, da li će biti podložna kontroli i provjeri od nekog drugog nivoa provjere? Drugim riječima, dolazimo na potencijalno arbitrarnu samovolju državnog organa - da li će nekom licu dati pozitivnu terensku provjeru ili ne”, kazao je on “Vijestima”.
Bugarin je naveo da bi zakon, kao takav, mogao biti politički zloupotrijebljen - nebitno da li od trenutne ili neke buduće vlasti.
“... Potencijalno, terenske provjere bi prolazile, recimo, vlasti poželjne osobe, a one koje su možda manje poželjne (u političkom, ideološkom ili svakom drugom smislu), ne bi prošli te provjere i samim tim ne bi mogli da prijave prebivalište ili da izvrše promjenu prebivališta”, dodao je sagovornik.
On ukazuje da bi terenske provjere bile otežane i zbog činjenice da policija nema dovoljno ljudi, te da postoji mogućnost da će propis, ako se usvoji u ovoj formi, biti neprimjenjiv u praksi, a pritom bi, tvrdi, mogao da napravi dosta problema s pokretanjem velikog broja upravnih sporova (da se građani, ako su nezadovoljni kako je zakon primjenjen na njih, obrate sudu).
Upitan na koji način bi se sprovodio predlog iz nacrta da građani moraju da odjave prebivalište ukoliko se sele u drugu državu, Bugarin je odgovorio da je to vrlo teško, jer kad ljudi odlaze iz Crne Gore u potrazi za boljim životom, niko nije siguran da li će se u drugoj državi naseliti za trajno.
Sagovornik je ocijenio da većinom mladi ljudi napuštaju državu, ali da pritom ne znaju da li to rade zastalno, te da je zato ta zakonska odredba, u najmanju ruku - besmislena. Takođe, dodaje on, ostaje sporno pitanje kontrole i praćenja implementacije takve zakonske odredbe, odnosno na koji način će MUP kontrolisati ako je neko napustio državu, a nije odjavio prebivalište, te samim tim ostaje nejasno i na koji način će se primijeniti sankcija u takvoj situaciji.
“... Mladi ljudi nisu sigurni da će se sad trajno nastaniti u Americi ili u Njemačkoj - oni idu da probaju. Šta znači da se neko trajno iseli? Niko ne može odmah da dobije u drugoj državi stalni boravak ili državljanstvo. Određeni niz godina ste na privremenom boravku, pa onda možda steknete pravo za stalni boravak, pa tek nakon dosta godina za državljanstvo. Znači, to je potpuno nejasna norma”, podvukao je on.
Ustavom Crne Gore (čl. 45) propisano je da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u zemlji.
Na pitanje koji je onda najbolji način da se riješi problem biračkog spiska, Bugarin kaže da bi to bilo da se kroz odgovarajuće analize, u smislu upoređivanja i uparivanja baza podataka svih mogućih državnih organa i institucija (Poreske uprave, Fonda za zdravstvo, medicinskih ustanova, evidencija prelaska državne granice...) dođe do određenog “kritičnog” broja ljudi za koje postoji indicija da ne žive stvarno u Crnoj Gori.
“I onda vašu pažnju i energiju fokusirate na taj određeni broj ljudi do kojih ste došli uparivanjem svih tih podataka. Pa onda vidite da li su ti ljudi u državama u kojima žive stekli državljanstvo tih država. Jer je onda to mnogo sigurniji način da vi kroz primjenu Zakona o crnogorskom državljanstvu koji jasno propisuje - svako ko je stekao državljanstvo nakon 3. juna 2006. gubi crnogorsko državljanstvo po sili zakona - sređujete tačnost, kredibilnost, pa i pravednost biračkog spiska”, kazao je on.
Poručio je da je to mnogo transparentniji način, te da, ako je neko u drugoj državi ostvario biračko pravo kroz dobijanje državljanstva, onda postoji validan razlog da se izbriše iz crnogorskog biračkog spiska. Međutim, napominje da bi, ako bi crnogorskog državljanina izbrisali iz biračkog spiska gubljenjem prebivališta u Crnoj Gori, a da pritom nema pravo glasanja u nekoj drugoj državi, onda taj građanin postao “pravno nevidljiv”.
“... Da biračko pravo, koje je civilizacijska tekovina i za koje su se izborile mnoge generacije - jer je u početku bilo rezervisano samo za bogate i odabrane slojeve - oduzmete na taj način, kroz potencijalno netransparentan postupak koji bi se sveo na terensku provjeru policajca - nije u redu”, tvrdi on.
Bugarin je podsjetio da bi se takvom primjenom zakona moglo potencijalno doći u paradoksalnu situaciju. Shodno principu građanstva Evropske unije, nakon što Crna Gora postane članica te zajednice, crnogorski državljani koji su rezidenti nekog evropskog grada, npr. Berlina, imali bi pravo da glasaju na tamošnjim lokalnim izborima, ali ne bi imali pravo da glasaju na bilo kakvim izborima u Crnoj Gori, iako su njeni državljani, ako odjave prebivalište i samim tim budu izbrisani iz biračkog spiska.
Još jedan problem vidi u tome ako se prebivalište odjavi, a crnogorski državljanin se nakon nekoliko godina vrati u Crnu Goru, pa ponovo prijavi prebivalište.
“... Ja sad idem trajno da se nastanim u Njemačkoj i odjavim prebivalište, a samim tim više nisam u biračkom spisku. Međutim, ja nakon dvije godine odlučim da se vratim u Crnu Goru i prijavim ponovno prebivalište. Po Ustavu, tzv. rezidencijalnom uslovu, ja bih onda morao da čekam naredne dvije godine da dobijem biračko pravo. Dakle, ja po povratku u Crnu Goru ne bih mogao da ostvarim biračko pravo dvije godine, čime bih bio diskriminisan u odnosu na ostale građane - crnogorske državljane koji imaju prebivalište u Crnoj Gori”, ilustrovao je Bugarin.
On kaže da, ako bi se zakon usvojio u ovoj formi, morao bi da ide uporedo s izmjenama Ustava, pa da se u Ustavu onda briše rezidencijalni uslov od dvije godine, kako bi ova zakonska norma imala smisla i ne bi bila diskriminišuća.
“Takođe, jako je bitna činjenica da gubljenjem prebivališta, crnogorski građanin ostaje uskraćen za korišćenje mnogih prava, čije se uživanje crpi upravo iz prebivališta, a ne činjenice da je crnogorski državljanin. Samim tim je upitno koliko je svrsishodno, pravično i razumno, radi sređivanja biračkog spiska (koji se može sređivati na druge načine) dolaziti u situacije da značajan broj naših državljana izgubi mogućnost uživanja značajnog broja prava koja proizilaze iz statusa prebivališta/rezidentnosti”, konstatovao je Bugarin.
Nakon što je proglasila nezavinost krajem juna 1991. godine, Slovenija je nezakonito izbrisala oko 40.000 hiljada svojih građana (mahom državljana drugih jugoslovenskih republika) iz registra stalnog stanovništva i oduzela im njihova Ustavom zagarantovana prava.
Odluka je donijeta u tajnosti, tako da pojedina dokumenta još nisu dostupna javnosti.
No, tamošnji Ustavni sud je u više destina slučajeva oborio tu odluku, dok je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu presudio da je Slovenija takvom odlukom povrijedila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, a oštećeni su imali pravo na odštetu od po 20.000 eura po osobi.
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 9384 karaktera sto je za 32% vece od proseka.
Ovo je trenutno 126222 vest
NE PROPUSTITE
Potpis i dokaz identiteta u mobilnom telefonu
Detektivi u ćorsokaku - propisi postejo, profesija ne
Centar za migrante grade na mjestu vojne karaule kod Božaja za 1,4 miliona eura
Tragedija na Rumiji, spasavanje na Žabljaku: Intervencije Hitne pomoći i MUP-a
Zakon o registrima prebivališta i boravišta MUP Crne Gore Bojan Bugarin birački spisak Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu Novica Obradović
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
