Ljepša strana književnog života
Admin | 29 Apr 2026
Pisac Dejan Aleksić predstavio je u Podgorici zbirku pjesama “Džinovi, strašila i nešto treće” za koju je osvojio Književnu nagradu “Dragan Radulović” za 2025. godinu
Ljepša strana književnog života Fotografija je preuzeta sa interneta
Promocija književnosti među djecom i omladinom ključni je zadatak kulture, jer su oni ti koji nastavljaju umjetnost pisane riječi. Upravo zbog posvećenosti ovom plemenitom zadatku, srpski pisac Dejan Aleksić ovjenčan je i Književnom nagradom “Dragan Radulović” za zbirku pjesama “Džinovi, strašila i nešto treće”.
Priznanje je dodijeljeno prvog dana ovogodišnje manifestacije “Dani Dragana Radulovića”. Žiri je nagradu opredijelio Aleksiću uz obrazloženje da njegova zbirka pjesama na originalan i duhovit način spaja elemente fantastike, humora kao i duboke emotivne slojevitosti. Promocija zbirke upriličena je u ponedjeljak i okuplila je najmlađu publiku u sali Dodest Kulturno-informativnog centra (KIC) “Budo Tomović”.
Aleksić je tom prilikom govorio o svom odnosu prema nagradi, kao i značenju motiva džinova i strašila u njegovoj poetici. Kazao je da nagrade predstavljaju ljepšu stranu književnosti, ali i da ne misli da su od presudne važnosti u domenu stvaralačke individualnosti.
“Književne nagrade smatram sastavnim dijelom književnog života, onim ljepšim dijelom književnog života, ali svakako ne bih sebe svrstao u red autora koji smatraju da su nagrade od presudne važnosti kada govorimo o razvoju stvaralačke individualnosti”, kazao je on.
Aleksić dodaje da kao autor ne prilagođava svoju autentičnu književnu ekspresiju nagradama i smatra da je nagrada važnija samom djelu, nego njegovom autoru.
“Nikada se nije desilo da zbog neke nagrade prilagođavam svoj književni izraz ili da očekujem da će me određeno književno priznanje učiniti istaknutijim nego što sam to bio do tada. Mislim da je književna nagrada važnija knjizi nego samom autoru, jer možda može da poveća recepciju književnog djela iz prostog razloga što se o tom priznanju, odnosno knjizi koja je nagrađena, možda malo više govori, piše, ili se u medijima određene informacije pojavljuju”, dodaje pisac.
On ističe da danas živimo u dobu gdje knjiga postaje tržišna roba i da same nagrade više nemaju isti značaj ili težinu koju su nekada imale.
“Svjesni smo da živimo u vremenu kada je knjiga definitivno postala roba i da književne nagrade više ne igraju onu medijalnu ulogu, kada bi trebalo zapravo da posreduju na neki način, u afirmativnom smislu, svakako, između knjige i čitalačkih krugova. Sve je manje je prostora za kulturu u medijima, a i ako se i pojavi, to je vijest koja je kao neki lijepi incident. Zapravo, nema više, što se medija tiče, te uloge koju su imali prije samo dvije ili tri decenije”, ističe on.
Govoreći o nastanku zbirke, ispričao je kako je napisao nekoliko pjesama o džinovima na početku pandemije kovida ali tada nije bio siguran šta da radi sa njima.
“Imao sam nekoliko, svega tri ili četiri, pjesama o džinovima, pjesme u kojima je tema džin kao jedan od čestih lutajućih motiva u narodnoj književnosti. Džin je biće sa kojim se srećemo od najranijih dana, kroz bajke, kasnije literaturu, filmove, možda i mitologiju. Te tri pjesme su nastale jedna za drugom u nekoliko dana, još na početku kovid pandemije. Dugo su te tri pjesme stajale usamljenje, bez ideje da ih uvrstim, jer kada pišem knjige za djecu, a i generalno, ja nad tim otvorenim rukopisom uvijek nekako bdim na način koji mi dozvoljava da pišem samo za taj rukopis. Ja ne mogu da napišem pjesmu koja je ograđena od rukopisa, pa stoji u nekoj fioci”, kazao je on.
Objašnjavajući svoj kreativni proces, Aleksić je istakao kako je ova zbirka izuzetak, jer obično piše knjige po nekoj već predodređenoj strukturi.
“Nikada ne radim, ako govorim o poeziji, zbirku pjesama. Nikada ne pišem pojedinačne pjesme koje kasnije okupim kroz neka tematska i motivska dozivanja među njima, već jednostavno pišem knjigu po nekoj strukturi koju sam zamislio. Ovo je jedan ciklus pjesama sa kojima nisam znao šta bih i tek nekoliko godina kasnije sam odlučio da dopišem, ali da džinove prepoznajem i u mitovima, pa onda u bajkama kao i neke džinove anonimne koji su zapravo jedinke svoje specifične vrste o kojoj malo znamo, ali oni imaju neku ličnu istoriju, neku biografiju, koja je možda zanimljiva”, ističe Aleksić.
Aleksić dodaje kako motiv strašila nije nov u njegovom stvaralaštvu jer smatra da imaju veliki poetski potencijal koji ga je inspirisao da napiše poetski ciklus o strašilima.
“Sad, s druge strane, imao sam takođe, vrlo često i u svojim pričama, čak u jednoj velikoj poemi, ‘Nežna pesma o nežnom vetru Drvoljubu’, strašilo kao lik koji se pojavljuje u nekim scenama. Strašila su mi, inače, vrlo zanimljiva sa stanovišta značenjskog, ali i poetičkog potencijala i onda sam napisao dvije, tri pjesme o strašilima, da vidimo kako će se to primiti i onda prosto kad počnete da radite o strašilima, nemate predstavu koliko se mogućih motivskih pravaca tu otvara, zato je vrlo brzo nastao i taj ciklus o strašilima”, dodaje on.
Upoređujući strašila i džinove iz perspektive njihove simbolike, Aleksić navodi kako su džinovi bića sa naše imaginativne periferije dok su strašila nedovoljno upotrijebljena u svjetskoj literaturi.
“S jedne strane, džinovi su, kako bih rekao, mitološka, polumitološka bića, bića sa periferije naše imaginacije, oni su dio i usmene tradicije, kako sam pomenuo, i o njima se često ispredaju priče, ali strašila, s druge strane, ako bismo rekli sada, gdje to u knjiženosti postoji lik strašila sjetili bi smo se svi ‘Čarobnjaka iz Oza’ naravno, ali nema mnogo strašila prisutnih u svjetskoj literaturi, toliko kao džinova recimo, na simboličkom planu ona ne igraju ni približno važnu ulogu... Međutim, ja se kao dijete sjećam seoskih strašila i uvijek mi je to budilo neku vrstu sentimentalnog odnosa prema prirodi, budući da njegova uloga jeste da stražari, on ima konkretnu ulogu, on je artificijalni jedan proizvod, čovjek ga je smislio kao neku spravu koja ima konkretan zadatak”, kazao je pisac.
Knjiga “Džinovi, strašila i nešto treće” Dejana Aleksića, predstavlja izuzetno kniževno ostvaranje u savremenoj dječijoj književnosti, istakao je žiri u obrazloženju svoje odluke. Kao posebnost knjige izdvojili su sposobnost da kombinuje zabavu sa edukativnim elementima što kod mladih razvija empatiju, radoznalnost i kritički odnos prema stvarnosti.
“Posebna vrijednost knjige ogleda se u njenoj sposobnosti da istovremeno zabavi i podstakne mlade čitaoce na razmišljanje, razvijajući empatiju, radoznalost i kritički odnos prema stvarnosti. Jezik je živ, razigran i prilagođen dječijem čitalačkom iskustvu, dok narativna struktura pjesama zadržava pažnju i otvara prostor za višeslojno tumačenje”, ocijenio je žiri.
Prije zvanične promocije, prvog dana manifestacije “Dani Dragana Radulovića” učenici podgoričkih osnovnih škola “Milorad Musa Burzan” i “Savo Pejanović” imali su priliku da se druže sa Aleksićem, kao i sa drugim piscima: Žarkom Vučinićem, Velimirom Ralevićem, Sonjom Živaljević, Goranom Radojičićem, Zoranom Mićovićem, Brankom Vukovićem i Isidorom Jovović, članicom redakcije časopisa “Osmijeh”.
“Kroz zanimljiv razgovor, čitanje i pitanja najmlađih, pisci su približili svijet književnosti i pokazali koliko riječi mogu biti moćne, zabavne i inspirativne. Susret je protekao u kreativnoj atmosferi, uz mnogo smijeha i radoznalih pitanja. Posebno interesovanje izazvale su anegdote iz stvaralačkog procesa, ali i savjeti koje su pisci uputili mladim ljubiteljima knjige. Ovakva druženja podstiču ljubav prema čitanju i stvaralaštvu, ali i podsjećaju koliko je važno njegovati maštu od najranijeg uzrasta”, saopšteno je iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 7968 karaktera sto je za 72% vece od proseka.
Ovo je trenutno 125196 vest
NE PROPUSTITE
Beograd kao rana koja ne zarasta
Metamorfoze Milorada Pavića
Gdje se Nejasno stapa sa Jasnim: Književno prevođenje i misao o prevodilaštvu u djelu Danila Kiša
Noć knjige ili noć književnosti?
Dejan Aleksić Dani Dragana Radulovića Dani Dragana Radulovića „Džinovi, strašila i nešto treće“ književnost
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
