Djeca najčešće žrtve trgovine ljudima: Nadležni priznaju da prevencija i zaštita nijesu dovoljno efikasni
Admin | 23 Apr 2026
Eksploatacija djece dostiže ogromne razmjere kada je riječ o prinudnom prosjačenju i dječjim brakovima, a naročito kod pripadnika romske, aškalijske i egipćanske populacije, stoji u državnoj Strategiji za borbu protiv trgovine ljudima
Djeca najčešće žrtve trgovine ljudima: Nadležni priznaju da prevencija i zaštita nijesu dovoljno efikasni Fotografija je preuzeta sa interneta
Više od polovine identifikovanih žrtava trgovine ljudima u Crnoj Gori su djeca, a nadležni priznaju da prevencija i zaštita nijesu dovoljno efikasni.
To proizilazi iz Strategije za borbu protiv trgovine ljudima za period od 2025. do 2028. godine Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
U dokumentu je precizirano da je u periodu od 2019. do avgusta 2024. identifikovano 119 žrtava trgovine ljudima, od čega je 63 djece, odnosno 53 odsto.
“Eksploatacija djece dostiže ogromne razmjere kada je riječ o prinudnom prosjačenju i dječjim brakovima, a naročito kod pripadnika romske, aškalijske i egipćanske populacije”, poručeno je u dokumentu.
Kad su djeca-žrtve u pitanju, precizirano je da su najčešći oblici bili prisilno prosjačenje (60 odsto) i prisilni brakovi (30 procenata).
Pozivajući se na izvještaje međunarodnih organizacija, naglašeno je i da se primjećuje konkretan obrazac - romske djevojčice iz Crne Gore prodavane su za brakove i prisilno uključivane u kućno ropstvo unutar romskih zajednica u zemlji, a u manjoj mjeri i u Albaniji, Njemačkoj i na Kosovu.
“Od identifikovane djece žrtava trgovine ljudima, 81 odsto su bili državljani Crne Gore, što ukazuje na visok stepen trgovine koja se odvija na nacionalnom nivou, za razliku od četiri procenta odraslih žrtava trgovine ljudima koji su bili državljani Crne Gore. Ovo pokazuje da je kod odrasle populacije međunarodna trgovina preovlađujući oblik trgovine ljudima”, navodi se u dokumentu.
Kako se navodi, preovlađujući oblik trgovine u odrasloj populaciji bila je radna eksploatacija, odnosno 81 odsto, dok je seksualna eksploatacija činila 16 odsto.
Siromaštvo, nezaposlenost i poremećaji tradicionalnog načina života, kao i ekonomske nejednakosti među grupama ljudi, između zemalja i između žena i muškaraca, predstavljaju glavni pokretač trgovine ljudima, ocijenjeno je u tom dokumentu.
Iz MUP-a upozoravaju na to da žrtve tokom eksploatacije prolaze kroz fizičko nasilje, seksualnu eksploataciju i psihološko zlostavljanje, a da posljedice pogađaju i njihovo fizičko, reproduktivno i mentalno zdravlje.
U Strategiiji je prepoznat i problem slabe identifikacije žrtava, a to je ilustrovano podatkom da su u prethodnom periodu inspektori rada preliminarno identifikovali samo jednu žrtvu radne eksploatacije, iako je taj oblik trgovine ljudima u porastu i “čini 81 odsto slučajeva među odraslima”.
“Trgovci su eksploatisali migrante iz Turske u građevinskom sektoru, dok su radnici migranti iz susjednih zemalja takođe izloženi riziku od prinudnog rada, posebno tokom ljetnje turističke sezone.”
Prosjačenje djece žrtava, navodi se, u većini slučajeva tretira kao prekršaj, a ne kao krivično djelo trgovine ljudima. Prevencija, zaštita i procesuiranje slučajeva u koje su uključena djeca, ocijenjeno je u dokumentu, nisu dovoljno efikasni. U dokumentu piše da to “ukazuje da prevencija trgovine ljudima, na svim nivoima u Crnoj Gori, a naročito u odnosu na ranjive grupe ljudi, kao i zaštita žrtava i procesuiranje ovog krivičnog djela nijesu u potpunosti djelotvorni i potrebna su poboljšanja u tom dijelu”.
Strategija kao ciljeve do 2028. postavlja valjanu prevenciju, zaštitu žrtava, krivično gonjenje počinilaca i međunarodnu saradnju.
Navodi se da su operativni prioriteti podizanje svijesti javnosti, snaženje otpornosti ranjivih grupa, posebno djece u onlajn prostoru, kao i drastično povećanje kapaciteta profesionalaca za preliminarnu identifikaciju žrtava.
Poseban akcenat stavljen je na proaktivno djelovanje policije i tužilaštva, usklađivanje zakona sa standardima EU, te konačno osposobljavanje mehanizama za naknadu štete žrtvama.
Prioriteti, navodi se, treba da obuhvataju hitne izmjene krivičnog zakonodavstva radi kriminalizacije svake seksualne aktivnosti sa maloljetnicima i uvođenja “groominga” kao krivičnog djela, uz omogućavanje mjera tajnog nadzora u onlajn sferi.
Fokus bi trebalo da bude, preporučeno je u Strategiji, na smanjenju zavisnosti od iskaza žrtava kroz proaktivne istrage zasnovane na materijalnim, digitalnim i finansijskim dokazima, uz obavezno učešće specijalizovanih finansijskih istražitelja.
Strategija insistira i na specijalizaciji i obučavanju sudija i tužilaca, strožoj kontroli radne eksploatacije uz učešće inspekcija...
U Strategiji je precizirano da je Zakon o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja usvojen 1. jula 2015. godine, ali da je predviđeno da stupi na snagu tek nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
“Uprkos visokom prioritetu koji se naknadi štete za žrtve trgovine ljudima pridaje u međunarodnim izvještajima, poput izvještaja GRETA i Stejt departmenta, koji su i dali brojne preporuke, do sada nijedna žrtva trgovine ljudima nije dobila naknadu štete u krivičnim ili građanskim postupcima. Problem, između ostalog, leži u izbjegavanju krivičnih sudova da dosuđuju naknadu štete u okviru krivičnog postupka, uz obrazloženje da bi to produžilo trajanje postupka, zatim u nepostojanju fonda za žrtve, kao i u nedostatku proaktivnosti pravnih zastupnika žrtava imenovanih na osnovu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći”, stoji u dokumentu.
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 5415 karaktera sto je za 10% vece od proseka.
Ovo je trenutno 124540 vest
NE PROPUSTITE
Obradović: Više od 241 hiljade građana ima prijavljenu nepotpunu adresu
Obradović: Više od 241 hiljadu građana ima prijavljenu nepotpunu adresu
Spajić: Vlada obezbijedila dodatni protivpožarni avion za predstojeću požarnu sezonu
Vlada: 3,5 miliona eura za zakup dodatnog aviona za gašenje požara tokom ljeta 2026.
djeca trgovina ljudima MUP Ministarstvo unutrašnjih poslova eksploatacija djece
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti