Sa naftom kroz Družbu potekle i milijarde iz EU

Admin | 23 Apr 2026

Brisel odobrio zajam od 90 milijardi eura Kijevu u trenutku kada Ukrajini prijeti nestašica novca već početkom ljeta

Sa naftom kroz Družbu potekle i milijarde iz EU Fotografija je preuzeta sa interneta

Nedugo pošto je juče ruska nafta ponovo potekla kroz ukrajinski dio naftovoda Družba, poslije višemjesečnog prekida, ambasadori EU na sastanku u Briselu odobrili su zajam Unije od 90 milijardi eura (105,79 milijardi dolara), koji je Kijevu hitno potreban.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je odluka EU "pravi signal u sadašnjim okolnostima". Zelenski je, na mreži X, naveo da podsticaji za Rusiju da okonča rat u Ukrajini "mogu nastati samo kada i podrška Ukrajini i pritisak na Rusiju budu dovoljni". Ukrajinski predsjednik je naveo da njegova zemlja poštuje svoje obaveze u odnosima sa EU, čak i "po kontroverznim pitanjima kao što je rad naftovoda Družba". "Računamo na Evropu da obezbijedi ono što je neophodno za efikasnu zaštitu života i napredak u punoj evropskoj integraciji Ukrajine. Važno je da se evropski paket podrške brzo sprovede", dodao je Zelenski.

Ambasadori zemalja članica EU juče su pored zajma Ukrajini odobrili i 20. paket sankcija protiv Rusije, saopštilo je kiparsko predsjedništvo EU. Pisana procedura za konačno usvajanje te dvije mjere trebalo bi da bude završena danas, dodaje se u saopštenju.

Pošto je rat sa Rusijom ušao u petu godinu, Ukrajina se suočava sa ogromnim budžetskim manjkom i ove godine joj je potrebno najmanje 52 milijarde dolara spoljnog finansiranja kako bi pokrila budžetski deficit. Finansiranje iz EU, glavnog pokrovitelja Kijeva, ključno je za sposobnost Ukrajine da održi odbranu i obezbijedi funkcionisanje javnih službi.

Ukrajina se oslanja na međunarodno finansiranje kako bi, pored vojne pomoći, pokrila socijalnu i humanitarnu potrošnju, podsjeća Rojters i dodaje da je od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, Ukrajina od partnera dobila više od 174 milijarde dolara strane finansijske pomoći. Od početka ove godine primila je 5,5 milijardi dolara strane finansijske pomoći, saopštila je centralna banka u martu.

Analitičari kažu da ni eventualni mirovni sporazum ne bi otklonio finansijske pritiske na Kijev, dok ekonomisti upozoravaju da bi Ukrajina bez zajma EU mogla da počne da ostaje bez novca već u junu.

Evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je u utorak da će EU vjerovatno krajem maja ili početkom juna izvršiti prvu isplatu iz tog zajma. Naveo je da će time biti pokrivene potrebe Ukrajine za opštom budžetskom potrošnjom u 2026. godini.

Dombrovskis je kazao da će 45 milijardi eura od ukupnog zajma EU biti isplaćeno 2026, a drugih 45 milijardi eura 2027. godine, od čega je 28 milijardi eura namijenjeno za vojne potrebe, a 17 milijardi eura za opšte budžetske svrhe.

EU, međutim, i dalje mora da obezbijedi da se njeni međunarodni partneri obavežu na preostalu trećinu finansiranja koja je, povrh zajma EU, potrebna za 2027. godinu, rekao je Dombrovskis.

EU je prošle godine načelno postigla dogovor o tom zajmu kako bi održala likvidnost Ukrajine tokom 2026. i 2027. godine, ali su ga blokirali mađarski premijer Viktor Orban i slovačka vlada, optužujući Ukrajinu da odgađa popravke na naftovodu, što je Kijev negirao.

Izgledi Ukrajine da dobije taj zajam popravili su se kada je Orban izgubio na parlamentarnim izborima u Mađarskoj 12. aprila. Lider pobjedničke stranke Peter Mađar rekao je da više neće blokirati sredstva EU za Kijev, iako se ne očekuje da preuzme vlast prije sljedećeg mjeseca.

Lideri Evropske unije odlučili su prošlog decembra da se zajednički zaduže kako bi taj novac pozajmili Ukrajini za finansiranje njene odbrane od Rusije tokom ove i naredne godine, koristeći zamrznuta ruska sredstva kao moguću garanciju kako bi Moskva na kraju ipak platila.

Ne očekuje se da Ukrajina taj novac vraća iz sopstvenih sredstava, pošto bi glavnica dospjela na naplatu tek kada Rusija isplati ratnu odštetu po završetku sukoba.

Rusija u EU ima zamrznutu imovinu Centralne banke vrijednu oko 210 milijardi eura, koja bi mogla biti iskorišćena za otplatu. Ta šema je osmišljena tako da se zamrznuta ruska sredstva praktično stave u funkciju pomoći Ukrajini, a da se novac formalno ne konfiskuje, pošto je takav potez odbačen kao pravno rizičan.

Ideja o zajedničkom zaduživanju EU na teret budžeta Unije u početku je djelovala neostvarivo, jer je zahtijevala jednoglasnost i nailazila je na protivljenje Orbana.

EU će za 2026. i 2027. godinu obezbijediti beskamatne zajmove zasnovane na zaduživanju Unije na tržištima kapitala, uz podršku budžetske rezerve EU, odnosno razlike između maksimalnog iznosa koji EU može tražiti od država članica i iznosa potrebnog za pokrivanje planiranih rashoda.

Mađarska, Slovačka i Češka, čije se vlade smatraju bližim Moskvi, izborile su izuzeća, što znači da neće učestvovati u zajedničkom zaduživanju.

Pogledajte još:

Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.

Ocenjujemo vest sa 7/10

Ova vest ima 4938 karaktera sto je za 26% vece od proseka.

Ovo je trenutno 124418 vest