CIN-CG: Pritvori pod lupom Brisela i Strazbura - zbog presude u predmetu Bigović protiv Crne Gore prijeti pojačan nadzor
Admin | 17 May 2026
Loši uslovi, spora kontrola pritvora i slabo obrazložena lišenja slobode mogli bi Crnu Goru skupo koštati u godini kada pokušava da zatvori ključna poglavlja...
CIN-CG: Pritvori pod lupom Brisela i Strazbura - zbog presude u predmetu Bigović protiv Crne Gore prijeti pojačan nadzor Fotografija je preuzeta sa interneta
Izvršenje presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu Bigović protiv Crne Gore moglo bi se naći pod pojačanim nadzorom Komiteta ministara Savjeta Evrope, potvrđeno je iz više izvora Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
To bi bio težak udarac za Crnu Goru, jer bi značilo da institucije u Strazburu procjenjuju da država nije ozbiljno sprovela presudu u kojoj su utvrđeni loši uslovi pritvora i povrede prava na slobodu. Za Crnu Goru bi to značilo i pojačan međunarodni pritisak i poruku da država ni nakon presude ESLJP nije pokazala da može da spriječi da se ljudi drže u lošim uslovima i bez dovoljno uvjerljivog pravnog osnova.
U predmetu Bigović protiv Crne Gore ESLJP utvrdio je povredu zbog loših uslova pritvora, kao i povredu zbog nezakonitosti i nedovoljnog obrazlaganja produženja pritvora. Taj sud je posebno registrovao da su nakon podizanja optužnice prošla dva mjeseca bez novih odluka o produženju pritvora, kao i da domaći sudovi nijesu dali dovoljne i relevantne razloge za dalje lišenje slobode. Presuda je i dalje u izvršenju pred Komitetom ministara Savjeta Evrope i za sada se vodi pod standardnim nadzorom.
Vrhovni sud je nedavno stavio tačku na krivični postupak za ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića i potvrdio osuđujuće presude od po 30 godina zatvora Ljubu Bigoviću i ostalim okrivljenima, ali nije izbrisao sudski trag da je država u istom predmetu godinama kršila prava optuženih dok su bili u pritvoru.
Zastupnik Crne Gore pred sudom u Strazburu Mirko Đuković je za CIN-CG potvrdio da je krajem marta primio pismo Odjeljenja za izvršenje presuda ESLJP-a, kojim je Vlada Crne Gore obaviještena o mogućnosti da predmet Bigović protiv Crne Gore bude razmatran u svjetlu pojačanog nadzora, posebno imajući u vidu nalaze iz preliminarnog nacrta izvještaja Komiteta za sprečavanje torture (CPT).
CPT je u posljednjim preliminarnim zapažanjima praktično ogolio razmjere problema u crnogorskom pritvorskom sistemu. Njegovi nalazi direktno pogađaju i jedno od završnih mjerila za poglavlje 23, koje od Crne Gore traži smanjenje pritvorske populacije i veću primjenu alternativnih mjera. Umjesto toga, CPT konstatuje da pritvor ostaje široko korišćena mjera, da pritvorenici borave u užasnim uslovima i da država ni nakon višegodišnjih upozorenja nije popravila stanje.
Eventualno prebacivanje predmeta u pojačani nadzor, objašnjava Đuković, značilo bi intenzivniju pažnju Komiteta ministara, češće izvještavanje i jači fokus na konkretne mjere koje država preduzima.
“U međunarodnom smislu, to bi moglo poslati nepovoljan signal, naročito u godini u kojoj Crna Gora nastoji da zatvori pregovaračka poglavlja 23 i 24. Takva odluka bi nesumnjivo povećala pažnju i zabrinutost partnera u Evropskoj uniji (EU) u odnosu na pitanja vladavine prava, uslova pritvora i djelotvornog izvršenja presuda Evropskog suda”, kaže zastupnik države pred sudom u Strazburu.
Iz Vrhovnog suda (VS) za CIN-CG navode da završno mjerilo iz Poglavlja 23 podrazumijeva dosljednu primjenu ustavnih i konvencijskih standarda, prema kojima pritvor mora predstavljati krajnju i izuzetnu mjeru, koja se određuje samo kada se svrha postupka ne može ostvariti blažim mjerama.
Iz VS kažu da će nastaviti da doprinose ostvarivanju ovog mjerila kroz ujednačavanje sudske prakse, praćenje primjene standarda ESLJP i ukazivanje na potrebu detaljnog obrazlaganja odluka o pritvoru i razmatranja alternativnih mjera obezbjeđenja prisustva okrivljenog, uključujući nadzor, zabranu napuštanja boravišta, jemstvo i druge mjere predviđene Zakonikom o krivičnom postupku.
“Sudovi će učiniti sve što je u njihovoj moći, a prvenstveno Viši sud u Podgorici, kao najopterećeniji sud, da ubrza postupke koji su u toku i donese odluku u razumnom roku”, navode iz suda kojim rukovodi bivša zastupnica države pred sudom u Strazburu Valentina Pavličić.
Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjana Radović takođe ocjenjuje da su ključne mjere koje bi Crna Gora trebalo da preduzme jesu da se pritvor određuje isključivo kao krajnja mjera, uz obavezno razmatranje alternativnih mjera.
“Istovremeno, neophodno je nastaviti sa unapređenjem uslova boravka u UIKS-u, uključujući razvoj sadržajnih i smislenih aktivnosti za pritvorena lica, jačanje dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite, kao i preduzimanje mjera usmjerenih na smanjenje prenatrpanosti pritvorskih jedinica i zatvorskih kapaciteta...”, navodi Radović.
Ona ističe da se najčešće pritužbe pritvorenih lica odnose na prenatrpanost ćelija, neadekvatnu zdravstvenu zaštitu i odluke pravosudnih organa.
Radović podsjeća da je CPT, osim smanjenja broja pritvorenih lica i vremena provedenog u pritvoru, takođe pozvao crnogorske vlasti da osmisle i sprovedu sveobuhvatan režim strukturiranih aktivnosti van ćelije za pritvorenike/ce (rad, zanimanje, obrazovanje, rekreacija i sport). Ona naglašava da je i Evropski sud za ljudska prava već utvrdio da zatvori moraju da budu organizovani na takav način da se obezbijedi “poštovanje dostojanstva pritvorenika/ca, bez obzira na finansijske ili logističke teškoće”.
Iz resora kojim rukovodi ministar Bojan Božović za CIN-CG ističu da je Crna Gora krajnje ozbiljno shvatila zapažanja CPT kao važan instrument za unapređenje postojećih standarda i praksi, te da će se aktivnosti Ministarstva pravde i Uprave za izvršenje krivičnih sankcija u budućem periodu odnositi na jačanje prostornih kapaciteta u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija i izmjene normativnog okvira.
Ustavni sud Crne Gore (US) često nalazi povrede prava na slobodu u pritvorskim predmetima, a broj pritvorenih, uprkos tome, raste. Prema podacima CIN-CG, trenutno je u Spužu oko 65 odsto pritvorenih lica, u odnosu na 35 odsto onih koji izdržavaju kaznu zatvora.
US je, prema presudama koje je CIN-CG analizirao, od 387 odluka, od 2020. do 2026. godine, u 103 predmeta utvrdio da redovni sudovi krše pravo na slobodu.
Prema ovim odlukama, pritvor se produžava šablonski, sudovi kasne sa kontrolom pritvora i odlučivanjem po žalbama, blaže alternativne mjere se ne razmatraju ozbiljno, a u nekim slučajevima ljudi ostaju iza rešetaka i nakon isteka zakonskog osnova.
Najdrastičniji primjeri su slučajevi u kojima je US utvrdio nezakonito lišenje slobode nakon isteka ekstradicionog pritvora, višegodišnje trajanje pritvora i žalbene postupke toliko spore da pravo na hitnu kontrolu pritvora praktično gubi smisao.
Iz odluka US vidi se i zabrinjavajući trend: ista imena i isti tipovi povreda uporno se vraćaju. Isti podnosioci žalbi više puta dobijaju zaštitu od US zbog istih ili vrlo sličnih propusta redovnih sudova. To znači da ni nakon više intervencija US redovni sudovi ne mijenjaju suštinski pristup, a sudije ne snose posebnu odgovornost kada US utvrdi nezakonit pritvor. Važeći pravilnik o ocjenjivanju rada sudija ne predviđa umanjenje ocjene, disciplinski postupak, niti drugu sankciju zbog povrede prava na slobodu.
Kroz odluke US zaključuje se da redovni sudovi pritvor gotovo podrazumijevaju. U nekim predmetima US praktično registruje u presudama serijsko prepisivanje razloga, uz nalaze da je pritvor održavan “po automatizmu”, a ne kao krajnja mjera koja mora biti stalno preispitivana.
Posebno se izdvaja način na koji sudovi obrazlažu navodnu opasnost od bjekstva. US iz odluke u odluku ponavlja da nije dovoljno navesti težinu djela, visinu zaprijećene kazne, veze sa inostranstvom ili činjenicu da je neko putovao van zemlje. Rizik od bjekstva mora biti konkretan i vezan za baš tu osobu: njen posao, porodicu, ponašanje, raniji odnos prema organima i mogućnost da se svrha postupka obezbijedi blažim mjerama.
U jednom predmetu US je stao na stranu žene koja se sama prijavila policiji, iako je imala kupljenu avionsku kartu za odlazak u inostranstvo. Redovni sudovi su i to pokušali da pretvore u argument za opasnost od bjekstva, ali je US ocijenio da takvo ponašanje prije govori o saradnji sa organima, nego o namjeri da se pobjegne. To je jedan od upečatljivijih primjera kako se i činjenice koje idu u prilog osumnjičenom, u domaćoj praksi mogu preokrenuti na njegovu štetu.
Osim slabih obrazloženja redovnih sudova, u nekoliko predmeta US čak utvrđuje da lice nije smjelo biti u pritvoru. U jednom predmetu utvrđeno je da je podnosilac bio nezakonito lišen slobode od 17. do 29. aprila 2025. godine, nakon isteka maksimalnog trajanja ekstradicionog pritvora.
U ekstradicionim predmetima US traži da se ozbiljno i hitno ispita zakonitost daljeg zadržavanja, zastarjelost, uslovi izručenja i rizik da osoba u državi tražilji bude izložena torturi ili nepravičnom suđenju. U jednom predmetu US je naložio Višem sudu da odmah odluči o opravdanosti daljeg trajanja ekstradicionog pritvora, dok je u drugom predmetu ukinuo odluku u vezi sa izručenjem Kini, uz ozbiljne navode o riziku od torture i iznuđenih priznanja.
Kroz više odluka, US poručuje isto: jemstvo, zabrana napuštanja boravišta, javljanje policiji i oduzimanje putnih isprava nijesu ukras u zakonu, već stvarne alternative koje sud mora ozbiljno razmotriti.
U više predmeta ukazuje se i na to da žalba na pritvor u Crnoj Gori često postoji samo formalno, odnosno da je Apelacioni sud predugo odlučivao po žalbi, čime i pravo na hitnu sudsku kontrolu slobode postaje prazna forma. Još alarmantniji su predmeti u kojima su sudovi propustili da u propisanom roku uopšte izvrše kontrolu pritvora. US je tako utvrdio da je, recimo, Osnovni sud u Podgorici odlučio o produženju pritvora tek deset dana po isteku roka.
U nekoliko predmeta utvrđeno je i da je pritvor trajao toliko dugo da više ne izgleda kao procesna mjera, nego kao kazna prije pravosnažne presude.
Iz Vrhovnog suda za CIN-CG navode da su svjesni nalaza US, te da razmatraju formiranje Radne grupe za izradu smjernica za kvalitetno i individualizovano obrazloženje rješenja o određivanju i produženju pritvora.
“Posebno se insistira na tome da razlozi za pritvor ne mogu biti apstraktni i generički, već moraju biti konkretno povezani sa okolnostima svakog pojedinačnog predmeta”, navode u VS.
Vrhovni sud naglašava i da svaki sud prije određivanja ili produženja pritvora mora pažljivo ispitati da li se svrha pritvora može ostvariti blažom mjerom. Iz tog suda ocjenjuju i da pritvorske predmete svi sudovi moraju tretirati kao naročito hitne, te da bi trebalo hitno pristupiti izmjenama Zakonika o krivičnom postupku radi jačanja procesnih garancija i zaštite ljudskih prava pritvorenih.
Odluke US, kaže zastupnik Crne Gore pred sudom u Strazburu, u kojima su ustavne žalbe usvojene ukazuju na određene slabosti u pojedinačnim predmetima.
“Te slabosti se najčešće odnose na situacije u kojima u obrazloženju osporenih rješenja redovnih sudova nijesu dati dovoljno jasni, ubjedljivi i individualizovani razlozi za produženje pritvora, ili u kojima sudovi nijesu u potpunosti postupili u skladu sa procesnim obavezama. Ustavni sud u pojedinim predmetima nalazi i da nijesu dati potpuni, dovoljni i relevantni razlozi za odbijanje jemstva”, ističe Đuković.
Iz Uprave policije (UP) za CIN-CG navode da sistem elektronskog nadzora za izvršenje mjera nadzora, kao alternativa pritvoru, još nije u potpunosti operativan, iako je Ministarstvo pravde još 2017. godine razvilo softver za elektronski monitoring.
Pokrenute su, kažu, javne nabavke za softver, uređaje i nanogice, a planirana je nabavka najmanje 50 uređaja za potrebe policije.
Iz UP tvrde da bi elektronski nadzor omogućio precizniju kontrolu mjera nadzora i smanjio potrebu za pritvorom.
Evropski sud za ljudska prava je, u periodu od 2020. godine do 5. maja 2026. godine, komunicirao sa kancelarijom zastupnika Crne Gore pred sudom u Strazburu, 141 predstavku protiv Crne Gore, od čega se 118 predmeta odnosilo na povredu člana 6 stav 1 Konvencije, odnosno prava na pravično suđenje, uključujući i predmete koji se odnose na neizvršenje pravosnažnih domaćih odluka, navodi Đuković.
Đuković ističe da Crna Gora trenutno važi za jednu od uspješnijih država članica Savjeta Evrope kada je riječ o izvršenju presuda Evropskog suda za ljudska prava.
“U ovom trenutku, samo jedan predmet nalazi se pod pojačanim nadzorom, tzv. grupa predmeta Radoje Dakić, koja je ušla u završnu fazu izvršenja i za koju očekujemo zatvaranje nadzora u narednoj godini. Pored toga, Crna Gora trenutno ima pet predmeta pod standardnim nadzorom, od kojih se za tri očekuje zatvaranje do kraja godine”, navodi Đuković, dodajući da bi prebacivanje bilo kojeg od tih predmeta u pojačani nadzor poslalo pogrešan signal međunarodnim partnerima.
Po ocjeni Kancelarije zastupnika, najveći izazovi trenutno se odnose na nedovoljne prostorne i tehničke kapacitete zatvorskih i pritvorskih jedinica i potrebu daljeg ujednačavanja sudske prakse u predmetima pritvora.
U Izvještaju Savjeta Evrope o Crnoj Gori, Sektor za izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, iz marta 2026, kao glavni problem u Crnoj Gori navode se povreda prava na slobodu, policijsko zlostavljanje, djelotvornost istraga, dužina postupaka i neizvršenje pravosnažnih presuda.
U izvještaju se pominju predmeti u kojima sudske odluke donesene u korist podnosilaca još nijesu izvršene, kao i neefikasno vođenje povezanih upravnih postupaka. Za Crnu Goru se pominju loši uslovi pritvora i sama povreda prava na slobodu u predmetu Bigović.
Među glavnim neriješenim pitanjima je i zlostavljanje od strane policije i nedostatak efikasne istrage. Izvještaj pominje i neujednačenu praksu domaćih sudova u građanskim postupcima protiv države za naknadu nematerijalne štete zbog zlostavljanja. Među neriješenim pitanjima navodi se prekomjerna dužina postupaka pred US.
Prema posljednjem Profilu Crne Gore, objavljenom u januaru 2026, Evropski sud za ljudska prava je tokom 2025. razmatrao 112 predstavki protiv Crne Gore, od čega je 109 proglašeno neprihvatljivim ili skinuto sa liste, dok je donio tri presude i u sve tri utvrdio najmanje jednu povredu Evropske konvencije o ljudskim pravima.
I dok su prošle godine donijete tri presude u kojima je utvrđena povreda, u 2024. godini taj broj bio je znatno veći - ukupno devet presuda.
“Ipak, činjenica da se i dalje utvrđuju povrede istih konvencijskih prava potvrđuje da ključni problemi, naročito u vezi sa dužinom trajanja postupaka i neizvršavanjem sudskih odluka, nijesu sistemski otklonjeni”, ističe se u izvještaju Ombudsmana za 2025. godinu.
Ovi obrasci postupanja, tvrde iz kancelarije Ombudsmana, ukazuju na sistemski problem u ostvarivanju prava građana na odlučivanje u razumnom roku.
“Razlozi poput preopterećenosti ili nedostatka kadrova ne mogu biti opravdanje za neefikasno postupanje, jer država ima obavezu da obezbijedi adekvatnu organizaciju i funkcionisanje uprave radi ostvarivanja prava u razumnom roku”, piše u izvještaju kancelarije Ombudsmana.
Uporedna evropska praksa pokazuje da se problem prekomjerne upotrebe pritvora ne rješava samo širenjem zatvorskih kapaciteta, već prije svega promjenom sudske prakse i ozbiljnom primjenom alternativnih mjera. I Evropska komisija je u jednoj od svojih preporuka iz 2022. godine o pravima osumnjičenih i okrivljenih koji su u pritvoru naglasila da pritvor prije suđenja treba koristiti kao krajnju mjeru, da njegova opravdanost mora biti redovno preispitivana i da se, kada god je moguće, prednost mora dati blažim mjerama.
Takav pristup vidljiv je u više evropskih sistema. U Finskoj su, prema podacima tamošnje Službe za zatvore i probaciju, od početka 2019. godine uvedene dvije alternative pritvoru: pojačana zabrana putovanja i kućni pritvor.
Njemački Zakonik o krivičnom postupku predviđa da sudija može suspendovati izvršenje naloga za pritvor ako se svrha postupka može postići blažim mjerama, posebno kada se rizik od bjekstva može umanjiti obavezom javljanja nadležnim organima, ograničenjem kretanja, nalogom da se mjesto boravka ne napušta bez odobrenja ili jemstvom.
Slično tome, francuski Zakonik o krivičnom postupku polazi od toga da je pritvor izuzetak i da se može odrediti tek ukoliko se ciljevi postupka ne mogu ostvariti sudskim nadzorom ili kućnim pritvorom uz elektronski nadzor. Sudski nadzor može uključiti zabranu napuštanja određenog područja, obavezu boravka na određenoj adresi, zabranu odlaska na određena mjesta, periodično javljanje nadležnim službama, zabranu kontakta sa određenim osobama, predaju dokumenata i jemstvo. Francuski sistem poznaje i kućni pritvor uz elektronski nadzor, koji se može odrediti po službenoj dužnosti ili na zahtjev osobe protiv koje se vodi postupak, ako joj prijeti kazna zatvora od najmanje dvije godine ili teža kazna.
Hrvatski Zakon o kaznenom postupku takođe predviđa da se, kada postoje okolnosti za pritvor, nadležni moraju opredijeliti za jednu ili više mjera opreza ako se njima može postići ista svrha.
Holandski model posebno je važan za slučajeve u kojima se rizik od bjekstva vezuje za inostranstvo. U toj zemlji se od 2013. godine primjenjuju pravila koja omogućavaju da građani država članica EU, umjesto da čekaju suđenje u pritvoru u drugoj državi, budu pod nadzorom u zemlji u kojoj žive. To pokazuje da ni veze sa inostranstvom ne moraju automatski voditi zaključku da je pritvor jedina moguća mjera.
Ovi primjeri za Crnu Goru su važni, jer pokazuju da evropski standard ne podrazumijeva samo bolje zatvorske uslove ili izgradnju novih kapaciteta, već i to da sudovi pritvor zaista tretiraju kao krajnju mjeru. Crna Gora bi trebalo što prije da uskladi svoju praksu sa ovim evropskim primjerima, jer je i jedno od završnih mjerila za Poglavlje 23 da se smanji zatvorska i pritvorska populacija, poveća primjena alternativnih mjera pritvoru, unaprijede zatvorski uslovi i postepeno se uskladi sa standardima CPT.
Izgradnja novog objekta Istražnog zatvora u Podgorici započeće do kraja ove godine, najavljuju iz Ministarstva pravde (MP).
“Uprava za izvršenje krivičnih sankcija planirala je proširenje smještajnih kapaciteta u Zatvoru za kratke kazne kroz izgradnju novih prostorija za smještaj, a radovi će početi tokom tekuće godine”.
U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija grade se i četiri nova objekta: Specijalna zdravstvena ustanova, Multifunkcionalni objekat, Zatvor otvorenog tipa i Prijavnica, a iz MP najavljuju da se završetak radova očekuje do kraja ove godine, s tim da će prostori biti funkcionalni do kraja 2027.
Kroz izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku, Ministarstvo pravde će, kažu, osigurati unapređenje efikasnosti krivičnog postupka, sa posebnim akcentom na dužinu trajanja pritvora i ograničenja kontakta pritvorenika sa spoljnim svijetom, a nakon dobijanja pozitivnog mišljenja Evropske komisije.
U toku je, dodaju, i izrada Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o bližem načinu izvršavanja pritvora. Ističe se i da je ministar pravde u februaru ove godine obrazovao radni tim za izradu Uputstva o primjeni mjera nadzora.
Ministarstvo pravde je sredinom aprila ove godine formiralo Radni tim za izradu Akcionog plana za izvršenje presude u predmetu Bigović protiv Crne Gore.
Zastupnik Đuković ističe da će Kancelarija, uz pomoć radnog tima, do kraja ovog mjeseca dostaviti Savjetu Evrope izvještaj sa detaljnim informacijama i analizom koja bi Komitetu ministara trebalo da pruži dovoljno uvjerenja da predmet ostane u standardnom nadzoru.
Iz Vrhovnog suda za CIN-CG navode da su delegirali svog predstavnika za člana Radnog tima, te da će se ovo tijelo založiti da presuda ne bude stavljena pod pojačan nadzor Komiteta ministara Savjeta Evrope, kako se to ne bi odrazilo na međunarodni ugled Crne Gore i njenih institucija.
Iz Vrhovnog suda ocjenjuju da eventualni pojačani nadzor ne bi trebalo posmatrati isključivo kao sankciju, već i kao mehanizam koji treba da doprinese efikasnijem sprovođenju standarda Konvencije.
Nakon presude Bigović, ističu iz VS, u sudskoj praksi dodatno je naglašena potreba individualizovanog obrazlaganja pritvorskih razloga, suštinske kontrole trajanja pritvora i ozbiljnijeg razmatranja alternativnih mjera.
Iz kancelarije Ombudsmana, koja je takođe dio Tima, zaključuju da činjenica da se izvršenje ove presude i dalje nalazi pod nadzorom Komiteta ministara Savjeta Evrope ukazuje da međunarodna tijela navedene probleme ne posmatraju kao izolovan slučaj, već kao pitanje koje zahtijeva sistemski odgovor države.
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 21244 karaktera sto je za 13% vece od proseka.
Ovo je trenutno 127519 vest
NE PROPUSTITE
HRA: Sudijama i državnim tužiocima omogućiti rad do 67. godine
Produžavanje mandata sudijama nije neustavno: vlada o predlogu Milatovića za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o US
Skupština usvojila izmjene i dopunu Zakona o Ustavnom sudu
Šefovima pravosuđa osnovna plata 3.000 eura: Šta je propisano Nacrtom zakona o zaradama i drugim pravima
Evropski sud za ljudska prava Mirko Đuković Valentina Pavličić ESLJP Slavoljub Šćekić Ljubo Bigović Mirjana Radović Bojan Božović Ministarstvo pravde Komitet ministara Savjeta Evrope
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
