I afričke elite učestvovale: Transatlantsko ropstvo – najteži zločin protiv čovječnosti?
Admin | 25 Feb 2026
Procjene govore da je tokom otprilike 400 godina deportovano više od 15 miliona muškaraca, žena i djece. Prema drugim izvorima bilo je između 12 i 12,8 miliona ljudi koji su odvedeni iz Afrike. Oko 10,7 miliona njih stiglo je živo u Ameriku
I afričke elite učestvovale: Transatlantsko ropstvo – najteži zločin protiv čovječnosti? Fotografija je preuzeta sa interneta
Na inicijativu predsjednika Gane, Afrička unija traži da se transatlantsko ropstvo prizna kao najteži zločin protiv čovječnosti.
Predsjednik Gane Džon Dramani Mahama namjerava da predlog, koji podržava 40 zemalja u okviru Afričke unije (AU), u martu iznese pred Ujedinjene nacije. On se poziva na čvrstu pravnu osnovu i "nepobitnu moralnu obavezu".
Rezolucija je tek prvi korak, kako je rekao na marginama samita Unije prije desetak dana u Adis Abebi. Uz široku podršku Afričke unije, konačno mora biti priznata istorijska istina o transatlantskom porobljavanju – kao najtežem zločinu protiv čovječnosti, naglašava predsjednik Gane.
Istoričari su saglasni: trgovina robljem između 15. i 19. vijeka – prisilno odvođenje miliona ljudi iz Afrike u Sjevernu, Srednju i Južnu Ameriku – bila je jedna od velikih tragedija u istoriji čovječanstva. Procjene govore da je tokom otprilike 400 godina deportovano više od 15 miliona muškaraca, žena i djece. Prema drugim izvorima bilo je između 12 i 12,8 miliona ljudi koji su odvedeni iz Afrike. Oko 10,7 miliona njih stiglo je živo u Ameriku – između milion i po i dva miliona ljudi umrlo je tokom plovidbe.
Mahama je u Adis Abebi podsjetio na one koji su skakali sa brodova, birajući smrt. Ili su bacani preko palube u more zato što su bili bolesni i iznemogli.
Stručnjak za ljudska prava Kojo Asante iz Centra za demokratski razvoj Gane (CDD-Ghana) smatra da je inicijativa "istorijski i pravno utemeljena". U intervjuu za DW naglašava da je transatlantska trgovina robljem duboko obilježila pogođene zemlje – a posljedice se, kaže, osjećaju i dan-danas. Države se već dugo zalažu za priznanje ili barem izvinjenje nekadašnjih počinilaca. Za neke vlade to je politička borba koja traje decenijama.
U Gani je ta tema već duže vrijeme na dnevnom redu. Mahama nije prvi predsjednik koji podržava zahtjeve za reparacijama. I njegov prethodnik, Nana Akufo-Ado, zalagao se za to, podsjeća Asante.
Afrička unija je još prošle godine proglasila 2025. za "Godinu pravde za Afrikance kroz reparacije". Prema rezoluciji, reparacije bi trebalo shvatiti kao instrumente usmjerene ka budućnosti, povezane sa razvojem.
Mahama je, međutim, jasno stavio do znanja da se za sada ne radi o konkretnim novčanim iznosima, već o priznavanju istorijske istine. O finansijskim pitanjima će se, kaže, razgovarati kad za to dođe vrijeme.
Asante ukazuje i na jačanje suprotnih stavova, posebno u ultrakonzervativnim krugovima u SAD. U krugovima oko Donalda Tramp iznosi se argument da današnje generacije ne žele da budu odgovorne za djela svojih predaka.
Zato je transatlantska trgovina robljem politički osjetljivo i sporno pitanje – naročito za zemlje koje su ekonomski profitirale od ropstva i kolonijalizma.
Prema Asanteu, inicijativu prije svega podržavaju mladi ljudi. Iako je tema za mnoge još uvijek apstraktna, iza nje posebno stoje mladi ljudi iz Gane zainteresovani za istoriju.
Istovremeno, Asante upozorava i na pretjerano fokusiranje na prošlost. Mladi prije svega očekuju dobru upravu u sadašnjosti. Istorijska pravda jeste važna, ali presudno je šta političke elite danas rade sa svojom moći i kakve prilike stvaraju. Mnogi problemi u afričkim državama su unutrašnje prirode i ne mogu se pripisati isključivo kolonijalnim silama.
Predsjednik Gane Mahama izjavio je da u novijoj istoriji ne postoji teži zločin protiv čovječnosti od trgovine robljem. Kritičari zato postavljaju pitanje da li se time relativizuju druga istorijska zlodjela – poput Holokausta.
Asante takvo poređenje odbacuje. Ne radi se, kaže, o rangiranju istorijskih zločina, već o priznavanju transatlantske trgovine robljem onakvom kakva je bila – duboko nehumana praksa s globalnim posljedicama. Trajne posljedice rasizma pokazuju koliko je to poglavlje istorije i danas aktuelno. Ključno je priznanje – i pouka da se takvi zločini nikada više ne ponove.
Mahama je takođe naglasio da istina o istoriji transatlantske trgovine robljem mora biti "u potpunosti ispričana".
Kritičari ističu da to uključuje i činjenicu da su afričke elite, trgovci i kraljevstva – posredovali u trgovini robljem. Istoričari smatraju da su mnogi ljudi uhvaćeni u Africi bili porobljeni od strane drugih Afrikanaca, a zatim prodati evropskim trgovcima.
Asante priznaje da su i ti aspekti dio istorijske istine. Oblici ropstva postojali su u afričkim društvima i prije transatlantske trgovine. I ta istorija mora biti priznata, jer je i ona, kaže, imala društvene i ekonomske posljedice.
Iako transatlantska trgovina robljem nije bila jedini oblik ropstva u Africi, prema Asanteu upravo je ona imala naročito teške ekonomske, političke i društvene posljedice. Globalne posljedice trgovine robljem oblikuju svjetski poredak sve do danas.
Istovremeno, stručnjak za ljudska prava naglašava: koliko god istorijsko suočavanje bilo važno, afrički lideri se danas suočavaju s ogromnim izazovima u sadašnjosti i budućnosti. Odgovornost za razvoj i dobru upravu danas prije svega leži na njima samima.
Bonus video:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 5266 karaktera sto je za 15% vece od proseka.
Ovo je trenutno 117214 vest
NE PROPUSTITE
Kako Iran širi lažne tvrdnje o "krađi oblaka"
Koliko američkih vojnika ima u Evropi i gdje su raspoređeni
Pistorijus: Bilo je predvidljivo da će SAD povući trupe iz Evrope, uključujući Njemačku
Tragedija Trampovih grešaka
Rojters: Zastoj s Iranom mogao bi ostaviti Trampa u goroj poziciji nego prije pokretanja rata
Džon Dramani Mahama Gana ropstvo transatlantsko ropstvo Afrička unija Kojo Asante SAD Sjedinjene Američke Države Donald Tramp
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
