Tragedija Trampovih grešaka
Admin | 02 May 2026
Koliko god trajao nepromišljeni rat Donalda Trampa i trenutna stagflacija, dugoročne posljedice će biti duboke. Zamišljajući sebe kao apsolutnog monarha, Tramp je polomio ono što ne može da popravi i oslobodio sile koje ne može da k
Tragedija Trampovih grešaka Fotografija je preuzeta sa interneta
Da, kako reče pjesnik Aleksandar Poup - griješiti je ljudski. Ali, iako svi prave greške neki su tome skloniji od ostalih. Upravo zato i postoji demokratija - da se odluke koje utiču na veliki broj ljudi podvrgnu procesu odlučivanja koji uključuje kontrolu i ravnotežu. Istorija autoritarne i apsolutističke političke vlasti puna je figura čije su greške prerasle u katastrofe ne samo za njih same nego i za društva kojima su upravljali.
Ne postoji važnija odluka od započinjanja rata protiv druge zemlje. Amerika ju je, međutim, donijela ni namanje se ne osvrćući na sopstveni sistem kontrole i ravnoteže i bez argumentovane debate. Poput drevnih careva, laganju sklon, impulsivni predsjednik SAD Donald Tramp ostaje van kontrole zakonodavne vlasti. Okružen je lakejima koji mu govore samo ono što on želi da čuje. Katastrofalni rezultat danas je očigledan: Amerika je na Bliskom istoku opet uvučena u rat koji je već odnio hiljade života (uglavnom među civilnim stanovništvom) i u kojem je, gotovo sigurno, počinila više ratnih zločina.
Niko ne zna koliko će rat sa Iranom trajati, koliko će još ratnih zločina biti počinjeno i koliko će još nevinih ljudi biti ubijeno. Ali Amerikanci su, izgleda, toliko navikli na to što Tramp narušava ljudska prava i principe vladavine zakona, i toliko su preplavljeni neprestanom bujicom šokantnih novosti, da su jedva uspjeli da organizuju protest. Čak i na univerzitetima, koji su obično centar protesta i drugačijeg mišljenja - caruje strah. Kao i u svim represivnim režimima, prijetnja ekonomskim posljedicama ili nečim gorim (poništavanje viza, deportacije iz zemlje ili krivični postupak) postigla je željeni efekat.
Pošto sam ekonomista, često me pitaju šta će za američku i svjetsku ekonomiju značiti rat po izboru koji je Tramp pokrenuo protiv Irana. Kratki odgovor glasi: što duže bude trajao, šteta će biti veća. Ali čak i ako se rat završi brzo, posljedice će ostati. Riječ je o tome da su poremećeni vitalno važni lanci snadbijevanja i uništen niz postrojenja za proizvodnju nafte i gasa. Procjene su, u većini, da će njihov remont trajati godinama.
Nisu ugrožene samo zalihe nafte i gasa. Za razliku od naftnog embarda tokom 1970-ih, u opasnosti je i proizvodnja đubriva, a od njih zavise prehrambeni sistemi širom svijeta. Osim toga, ova kriza počela je na fonu drugih ozbiljnih globalnih i ekonomskih potresa, počev od pandemije kovida-19 i upada Rusije u Ukrajinu, pa do globalnog carinskog Trampovog rata i demontaže sistema međunarodne trgovine zasnovane na pravilima. Sve je to doprinijelo rastu inflacije i produbljivanju krize priuštivosti.
Prije povratka Trampa u Bijelu kuću, inflacija je bila na silaznoj putanji, iako i dalje znatno iznad ciljanog nivoa centralnih banaka od 2%. Ipak, povećanje carina značajno je usporilo ovaj trend, a sada inflacija opet raste u cijelom svijetu. U mnogim zemljama, uključujući SAD, već se primjećuje kriza priuštivosti, koju pogoršavaju američke politike. Kao rezultat imamo to što se pojavio rizik da u svim zemljama centralne banke ili povećaju kamatne stope ili će barem usporiti tempo kojim su ih snižavali.
Sve će ovo, sa svoje strane, pogoršati krizu pristupačnosti (kupovina kuće ili otplata duga po kreditnim karticama postaće teža) i usporiti rast američke ekonomije, koja je već potresena i traumatizovana Trampovom haotičnom politikom - trgovinskom, imigracionom i fiskalnom. Da nije neograničenog trošenja na centre podataka vještačke inteligencije (AI) - koji podržavaju otprilike jednu trećinu rasta SAD - američka ekonomija bi bila zaista anemična. A sa Trampovim regresivnim smanjenjem poreza za milijardere i korporacije koje je već na snazi, SAD imaju manje fiskalnog prostora da apsorbuju potencijalne poremećaje, kako one izazvane Trampovim djelovanjem, tako i one povezane sa AI - od gubitka radnih mjesta do pucanja tehnološkog balona.
Trampova tvrdnja da Amerika ima koristi od ove situacije kao neto izvoznik nafte je besmislena. Da, koristi će imati Exxon, a američki potrošači će morati da plate cijene koje su određene globalnim tržištima i koja su već značajno porasle. U ovoj situaciji, Amerika bi, naravno, trebalo da uvede porez na neočekivane prihode. Ali to se neće dogoditi pri sadašnjoj administraciji koju u potpunosti kontroliše industrija fosilnih goriva.
Bivši američki saveznici u Evropi takođe pate od Trampovog povećanja cijena energije i deficita ponude. Ako evropske vlasti vežu cijene električne energije za cijene gasa (upravo su to učinile na početku ukrajinskog rata), one će samo pogoršati situaciju. Ali ako Evropa izabere strategiju obnavljanja suvereniteta smanjenjem zavisnosti od SAD u pogledu tehnologije i odbrane, ojačaće svoju poziciju sada i dugoročno.
Bez obzira na to koliko dugo potraje rat i koliko dugo će trajati sadašnji stagflatorni uslovi, dugoročne posljedice ovih događaja biće izuzetno ozbiljne. Nadamo se da će svijet shvatiti da je „varijabilnost“ solarne i energije vjetra mnogo lakša za upravljanje nego stalna zavisnost od fosilnih goriva i povezanih sa njima hirovima nepredvidivih autoritarnih figura poput Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ako Trampov rat ubrza globalnu zelenu tranziciju, to će biti značajan zrak svjetlosti u tami.
U svakom slučaju, zabijen je još jedan ekser u kovčeg mirnog, svijeta bez granica koji su naši preci nastojali da izgrade poslije Drugog svjetskog rata. Sa Trampom, zemlja koja je postavila temelje tog svijeta krenula je u njegovo uništavanje. Od novog hladnog rata sa Kinom do očigledne nestabilnosti globalnih lanaca snabdijevanja - razloga za optimizam je malo. A sa oslabljenom demokratijom u Sjedinjenim Državama, ljudske greške i njihove posljedice gomilaju se veoma brzo.
Autor je američki ekonomski ekspert; dobitnik je Nobelove nagrade za ekonomiju; profesor je na Univerzitetu Kolumbija; bio je glavni ekonomista Svjetske banke (1997-2000)
Copyright: Project Syndicate, 2026. (prevod: N. R.)
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 6221 karaktera sto je za 67% vece od proseka.
Ovo je trenutno 125592 vest
NE PROPUSTITE
Koliko američkih vojnika ima u Evropi i gdje su raspoređeni
Pistorijus: Bilo je predvidljivo da će SAD povući trupe iz Evrope, uključujući Njemačku
Rojters: Zastoj s Iranom mogao bi ostaviti Trampa u goroj poziciji nego prije pokretanja rata
Spirit erlajns bankrotirao - prva žrtva u industriji zbog rata s Iranom: "Ne možete udahnuti život lešu"
Joseph E. Stiglitz SAD Donald Tramp Američka i svjetska ekonomija Nekonvencionalna ekonomska mudrost
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
