Reklama Crna Gora marketing

Stiže li zaista 'Godzila El Ninjo'

Admin | 27 Apr 2026

El Ninjo i njemu suprotan klimatski fenomen La Ninja predstavljaju dvije faze prirodnog fenomena klimatskog sistema poznatog kao El Ninjo - Južna oscilacija (ENSO)
Stiže li zaista 'Godzila El Ninjo' Stiže li zaista 'Godzila El Ninjo' Fotografija je preuzeta sa interneta

Možda ste nedavno naišli na vesti o „super" ili „Godzili" El Ninju, koji bi mogao da nas pogodi kasnije ove godine.

El Ninjo obično uzrokuje porast globalnih temperatura, kao i veći broj tropskih oluja u nekim regionima, dok u drugima izaziva sušnije uslove.

Zato je razumljivo što priče o posebno snažnom El Ninju izazivaju zabrinutost.

Međutim, klimatski naučnici za BBC kažu da je potreban oprez u pogledu ovakvih prognoza.

I dalje je neizvesno koliko bi ovaj događaj mogao da bude snažan, a samim tim i koliki bi uticaj mogao da ima na klimu i vremenske obrasce širom sveta.

Izraz Godzila El Ninjo je „apsurdan", smatra Kimberli Rid, stručnjakinja za atmosferske nauke na Univerzitetu u Melburnu u Australiji.

„Čula sam da stručnjaci u Australiji dobijaju pozive od poljoprivrednika koji su zaista zabrinuti zbog ovakvih izraza, jer misle da nas očekuje ozbiljna suša i da će to ugroziti njihovu egzistenciju", kaže ona za BBC.

„Ovakvi izrazi mogu ljude koji bi mogli da snose najveće posledice El Ninja da podsete na veoma uznemirujuće događaje", dodaje ona.

El Ninjo i njemu suprotan klimatski fenomen La Ninja predstavljaju dve faze prirodnog fenomena klimatskog sistema poznatog kao El Ninjo - Južna oscilacija (ENSO).

Ove faze se nužno ne smenjuju pravilno, a najčešće se identifikuju na osnovu temperature površine mora u tropskom istočnom i centralnom delu Tihog okeana.

Tokom El Ninja, ove vode su toplije nego uobičajeno, dok su tokom La Ninje hladnije.

Ovi ciklusi se obično javljaju na svake dve do sedam godina i traju od devet do 12 meseci, iako ponekad mogu da potraju i duže.

La Ninja je bila uglavnom prisutna od sredine 2024. godine, ali se završila.

To znači da se uslovi u Tihom okeanu trenutno smatraju „neutralnim", jer nema ni El Ninja ni La Ninje.

Nijedan događaj nije potpuno isti, a posledice se razlikuju u zavisnosti od regiona i godišnjeg doba.

Ipak, naučnici su uočili određene uobičajene obrasce.

Najizraženiji uticaji El Ninja obično se javljaju u oblastima koje su najbliže neuobičajeno toplim vodama Tihog okeana.

Zemlje zapadnog Pacifika, kao što su Australija, Indonezija i Filipini, često su sušnije nego inače.

U tim oblastima suše i šumski požari mogu da predstavljaju ozbiljne probleme.

Sa druge strane Pacifika, u državama Južne Amerike, kao što su Peru i Ekvador, vreme može da bude značajno vlažnije, što povećava rizik od poplava.

Međutim, uticaj El Ninja može da se proširi i mnogo dalje, a njegove posledice mogu da budu povezane, na primer, sa slabijim monsunom u Indiji i obilnim zimskim padavinama na jugozapadu Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Američki centar za klimatske prognoze je 9. aprila saopštio da postoji 61 odsto verovatnoće da će se El Ninjo razviti između maja i jula i da će trajati najmanje do kraja 2026. godine.

Dodali su i da postoji verovatnoća od jedan prema četiri da će se razviti „veoma snažan" El Ninjo.

Za Tima Stokdejla iz Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) izraz „Super El Ninjo" je relativno nov.

„Ljudi su smislili taj izraz, pod kojim verovatno podrazumevaju veoma snažan El Ninjo kakav je zabeležen tokom 1997-1998. godine ili 2015-2016. godine, kada temperaturne anomalije prelaze dva stepena Celzijusa, recimo, u centralnom Pacifiku", rekao je Stokdejl za BBC.

Stokdejl kaže da trenutni modeli ukazuju da će se najverovatnije razviti umereni El Ninjo, iako neki modeli ukazuju da je moguć i snažan događaj.

On naglašava da postoji širok spektar mogućih ishoda koji zavise od teško predvidljivih činilaca, poput vetrova.

Rid sa Univerziteta u Melburnu ističe da jačina El Ninja ne znači nužno i razmere njegovih posledica u svim delovima sveta.

Navodi da uticaj El Ninja može da budu snažniji u regionima koji su bliži toplijim vodama Pacifika, kao što su Severna i Južna Amerika.

Međutim, u oblastima kao što su Australija, Azija i Afrika, „da li je temperatura u tom delu Pacifika viša za 0,5 stepeni Celzijusa, stepen ili dva stepena Celzijusa od proseka manje je važno od toga da li je El Ninjo uopšte prisutan ili ne", dodaje ona.

Rid naglašava da je važno u obzir uzeti više činilaca koji utiču na vremenske prilike u određenom regionu.

„Ako se usredsredite samo na El Ninja, ne dobijate celovitu sliku.

„Analogija koju volim da koristim jeste indeks telesne mase (BMI) - ako pogledate BMI bodibildera, verovatno bi rezultat bio da je gojazan, iako ima veoma nizak procenat telesne masti".

Rane prognoze 2017. godine ukazivale su da će se razviti El Ninjo koji će podići temperature, ali su se uslovi kasnije promenili i razvila se La Ninja.

Rid kaže da su ovakvi „promašaji prognoza" veoma retki, ali pokazuju da „čak i kada su svi modeli veoma sigurni... to ne znači nužno da će se to zaista i dogoditi".

„Istorija nas uči da budemo oprezni u pogledu prognoza u martu i aprilu, čak i kada deluju vrlo pouzdano", dodaje ona.

Teškoće u predviđanju El Ninja u periodu od marta do maja imaju čak i svoj naziv - „prolećne barijere predvidljivosti" na severnoj hemisferi, odnosno „jesenje barijere predvidljivosti" na južnoj hemisferi.

Stokdejl je na sajtu ECMWF-a napisao da rane prognoze „često privlače pažnju", ali ne garantuju određeni ishod.

„Razumevanje kada je poverenje u prognoze opravdano, a kada i dalje postoje neizvesnosti je važno da bi se aktuelni naslovi o El Ninju odgovornije tumačili".

Rid savetuje da treba imati na umu da će izrazi poput „Godzila El Ninjo" privući mnogo više pažnje nego, recimo, „El Ninjo - prilično neizvestan u ovo doba godine".

Treba sačekati maj ili jun za pouzdanije tumačenje prognoza, ističe.

„Svedoci smo češćih ekstremnih vremenskih prilika samo usled klimatskih promena, i važno je da budemo svesni mogućih scenarija i da se pripremimo, kao i da učinimo sve što možemo da smanjimo emisije da bismo umanjili verovatnoću pojave ekstremnih vremenskih prilika", zaključuje ona.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pogledajte još:

Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.

Ocenjujemo vest sa 7/10
Ova vest ima 6555 karaktera sto je za 17% vece od proseka.
Ovo je trenutno 124953 vest

NE PROPUSTITE

Deset godina Pariskog sporazuma o klimi – šta se sve postiglo?

Kako nezasita pohlepa za naftom izaziva haos

Profit i klima

Đurović: Klimatske promjene predstavljaju zajednički izazov i zajedničku odgovornost parlamenata regiona


El Ninjo nevrijeme klimatske promjene

Komentari



Ostavi komentar



Grafik posecenosti



  • Najnovije
    Najcitanije
    Komentari

    • Cijene goriva u Crnoj Gori
    • Benzin 1.30€/l
    • Dizel 1.41€/l
    • TNG 0.90€
    • Pogledaj detaljnije..


    Najnovije vijesti