Deset godina Pariskog sporazuma o klimi – šta se sve postiglo?

Admin | 22 Apr 2026

Stručnjaci i dalje upozoravaju da je svijet na kritičnoj prekretnici

Deset godina Pariskog sporazuma o klimi – šta se sve postiglo? Fotografija je preuzeta sa interneta

Deceniju nakon potpisivanja revolucionarnog klimatskog sporazuma o smanjenju emisija stakleničkih plinova, raste udio obnovljivih izvora energije, ali raste i nivo CO2.

Mnogima su suze potekle kada je udarac čekićem 2015. označio potpisivanje Pariskog sporazuma. Svjetski lideri uhvatili su se za ruke, a učesnici klimatskog samita Ujedinjenih nacija COP21 su stajali i iz sve snage aplaudirali.

Bio je to ključni trenutak u akciji protiv klimatskih promjena. Po prvi put, skoro 200 zemalja usvojilo je obavezujući sporazum kojim se ograničava globalno zagrijavanje ispod 2 stepena Celzijusa, u nastojanju da se rast ograniči na 1,5 stepeni Celzijusa.

Naučnici su smatrali da je prag od 1,5 stepeni Celzijusa ključna linija odbrane od najtežih i nepovratnih šteta koje nanose klimatske promjene. Ujedinjene nacije su u međuvremenu saopštile da je prekoračenje tog praga „neizbježno“ i da to ima „razorne posljedice“ za svijet.

Uprkos nekim značajnim koracima koji su nakon Pariza 2015. načinjeni u borbi protiv klimatskih promena, stručnjaci i dalje upozoravaju da je svijet na kritičnoj prekretnici. Dok zemlje nastavljaju da sagorijevaju naftu, gas i ugalj, temperature rastu, uzrokujući smrtonosne oluje, poplave i talase vrućina.

Posljednja decenija bila je najtoplija u istoriji, a prošla godina čak je i nadmašila taj mračni niz.

Dok su se svjetski lideri okupljali u Brazilu na globalnom klimatskom samitu, COP30, naučnici su upozoravali da je svaki djelić stepena i dalje važan – i da to pravi razliku između sigurnosti i patnje miliona ljudi.

Zbog rastuće vrućine svake minute umre otprilike jedna osoba u svijetu, a zagađenje vazduha sagorijevanjem fosilnih goriva ubija otprilike 2,5 miliona ljudi godišnje.

To ujedno uzima i ogroman ekonomski danak, pa se procjenjuje da su gubici globalne ekonomije tokom prošle godine iznosili 304 milijarde dolara.

U međuvremenu, kritični ekosistemi suočavaju se s prekoračenjem granica njihove izdržljivosti. Ove godine, svijet je prešao svoj prvi klimatski tzv. „tipping point“ – prag koji pokreće nepovratne promjene. Riječ je konkretno i zagrijevanju okeana, što uzrokuje masovno izumiranje korala. Koralni grebeni su jedan od ekosistema s najvećim biodiverzitetom na svijetu, zahvaljujući kojima opstaje četvrtina morskih organizama. Naučnici upozoravaju da su opasno blizu i druge klimatske prekretnice, poput kolapsa amazonske prašume i kolapsa ključnih okeanskih struja.

Ovo kritično stanje uzrokovano je kontinuiranim sagorijevanjem fosilnih goriva od potpisivanja Pariskog sporazuma.

Prošle godine su emisije staklenih gasova dostigle rekordne nivoe i sada su 65 odsto veće od nivoa iz 1990. godine.

Da bi se postigli ciljevi iz Pariskog sporazuma, emisije bi sada već trebalo da su dostigle vrhunac i da su počele naglo da opadaju. Ali nedavno sprovedena analiza nije otkrila znakove opadanja.

Apsolutne emisije prošle godine su porasle, a ljudske aktivnosti – poput sagorijevanja uglja, nafte i gasa – u atmosferu su poslale rekordnih 53,2 gigatona ekvivalentnih emisija CO2.

Dvije trećine njih dolazi iz samo osam svjetskih ekonomija: Kine, SAD, EU, Indije, Rusije, Indonezije, Brazila i Japana. Od tih velikih zagađivača, samo su EU i Japan smanjili svoje godišnje emisije u poređenju s 2023. godinom.

Velika većina njih potiče iz energetskog sektora, koji pokreće naše živote i ekonomije.

Iako zaštita klime u cjelini značajno zaostaje, postignut je značajan napredak.

Globalni rast obnovljivih izvora energije brzo se povećao i čak je premašio očekivanja optimista. Pad troškova je glavni doprinos tom procvatu – investicije u čistu energiju rastu i sada udvostručuju iznose koji se ulažu u fosilna goriva.

Udio globalne energije koju obezbjeđuju obnovljivi izvori više je nego utrostručen od postizanja Pariskog sporazuma. U 2024. godini svijet je zabilježio najveći porast proizvodnje obnovljive energije, koji sada obezbjeđuje 40 odsto globalne potrebe za električnom energijom. U prvoj polovini ove godine solarna i vjetroelektrana premašile su ukupni rast potražnje za električnom energijom, prvi put nadmašivši ugalj.

Globalni solarni kapaciteti su više od četiri puta veći od onoga što je predviđeno 2015. godine, udvostručujući se svake tri godine, dok su se kapaciteti vjetroelektrana utrostručili, pokazuje analiza britanske neprofitne organizacije Energy and Climate Intelligence Unit.

Kina prednjači u tome, prošle godine je instalirala više solarnih kapaciteta nego ostatak svijeta zajedno.

Tokom protekle decenije, udio električnih vozila u prodaji automobila porastao je sa oko jedan odsto na gotovo četvrtinu. Očekuje se da će svijet dostići cilj Pariskog sporazuma o klimi od 100 miliona vozila na putevima do 2030. godine prije nego što je planirano. Ali ovaj napredak ima i svoje nedostatke. Obnovljivi izvori energije možda obaraju rekorde, ali isto važi i za ugalj: najprljavije fosilno gorivo dostiglo je rekordan nivo u globalnoj potrošnji prošle godine. I dok se sve više novca ulaže u zelenu energiju, javna ulaganja u fosilna goriva porasla su na 1,6 biliona dolara godišnje.

Stručnjaci upozoravaju da trenutne klimatske akcije daleko zaostaju za očekivanjima.

Iako je napredak u protekloj deceniji pomogao u sprječavanju zagrijevanja od 4 stepena Celzijusa predviđenog 2015. godine za kraj vijeka, Zemlja je i dalje na putu zagrijavanja od 2,6 stepeni do 2100. godine. Čak i taj manje drastičan scenario rezultirao bi sa 57 dodatnih ekstremno vrućih dana godišnje u poređenju s današnjim prosjekom.

U pripremi za klimatski samit u Belemu, zemlje grozničavo nastavljaju napore da ispune nove klimatske obaveze, jer više od 65 zemalja ih još uvek nije ispunilo.

Nedavna analiza nacionalnih obaveza koju su sprovele UN procjenjuje da će globalne emisije staklenih gasova pasti za oko 12 procenata do 2035. godine u poređenju sa 2019. godinom.

Prema najnovijem Izvještaju o stanju klimatskih akcija, potrebno je masovno ubrzanje napora u oblasti zaštite klime i smanjenja emisija u svim sektorima.

To uključuje deset puta brže postepeno ukidanje uglja u ovoj deceniji, devet puta veće napore za suzbijanje deforestacije, udvostručenje rasta obnovljivih izvora energije, povećanje globalnog finansiranja klimatskih mjera za gotovo bilion dolara godišnje i brzo širenje infrastrukture javnog prevoza u najzagađenijim gradovima na svijetu.

Pogledajte još:

Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.

Ocenjujemo vest sa 5/10

Ova vest ima 6705 karaktera sto je za 11% vece od proseka.

Ovo je trenutno 124382 vest