Služba, snajka, služba: Đukanović za najveće afere iz vremena svoje vlasti krivi Srbiju, Rusiju, EU...
Admin | 19 May 2026
Nespreman da prizna odgovornost za bilo šta, priča o 20. godišnjici nezavisnosti pretvorena u priču o njegovim uspjesima, kaže Stefan Đukić Dobri potezi ne mogu da zamagle sve loše što se desilo za 30 godina, davao je munici
Služba, snajka, služba: Đukanović za najveće afere iz vremena svoje vlasti krivi Srbiju, Rusiju, EU... Fotografija je preuzeta sa interneta
Bivši dugogodišnji šef države, Vlade i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović ponovo je izbjegao da preuzme bilo kakvu odgovornost za afere i događaje koji su potresali Crnu Goru za vrijeme njegove vlasti. Umjesto toga, Đukanović je te slučajeve uglavnom okarakterisao kao proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Srbije i država članica Evropske unije (EU), s ciljem njegove diskreditacije i odvraćanja Crne Gore od ideje nezavisnosti.
Taj Đukanovićev potez sagovornici “Vijesti” ocjenjuju kao nastavak njegove politike nespremnosti da za bilo šta prizna krivicu, poručujući da je on bio taj koji je svojim nedemokratskim vršenjem vlasti i sumnjivim poslovima davao “municiju” stranim službama da na taj način pokušaju da ospore ideju nezavisne Crne Gore.
Đukanović je prošle sedmice u trosatnom intervjuu jednoj crnogorskoj televiziji govorio o aferama i događajima koje su 2000-ih zaokupile veliku pažnju crnogorske javnosti - švercu cigareta prema Italiji, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č.), ubistvu glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, aferi “Telekom”...
Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornosti, kao čovjek koji je u to vrijeme upravljao državom. Prema njegovoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo - ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je ambasada SAD-a opovrgnula još 2014. godine.
Uz to, i za greške koje je priznao - poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku - Đukanović je našao načine da ih opravda. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, iako je i sam bio dio “mladih, lijepih i pametnih”, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda” i činjenice da je Radio-televizija Crne Gore imala samo dva programa u sopstvenoj produkciji.
“Tada su na dnevnoj osnovi, i po nekoliko puta dnevno, stizale informacije koje su uglavnom poticale iz vojnih službi o pregrupisavanju hrvatske vojske, i njihovom pozicioniranju blizu granice sa Crnom Gorom”, navodi Đukanović, koji je na jesen 1991. govorio da je Crna Gora “ovih dana napadnuta od ustaških formacija iz Hrvatske”.
Iz Đukanovićeve kancelarije za odnose s javnošću nisu odgovorili na pitanje “Vijesti” da li je svaka afera u kojoj su Đukanović ili njemu bliski ljudi navodno bili umiješani - bila proizvod rada stranih obavještajnih agencija.
Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milka Tadić Mijović, koja je početkom 90-ih bila jedan od osnivača anti-ratnog nedjeljnika “Monitor”, kazala je “Vijestima” da su tada pisali o svim sistemskim problemima koji su bili prisutni - od ratnih zločina kojima je kumovala i Đukanovićeva vlada, do šverca cigareta i afere S. Č.
“Mi sigurno nismo bili dio zavjere, ni Rusije, ni Srbije, jer smo pisali i o režimu u Srbiji. Ali smo bili svjedoci jako problematičnih stvari kojima je rukovodila vlada Đukanovića”, navela je ona.
Tadić Mijović je istakla da je nemoguće da su sve afere u vrijeme DPS-a bile proizvod stranih službi, ali da je isto tako sigurno da su te strane službe koristile slabosti tog “kleptokratskog” režima, da bi osporile crnogorsku nezavisnost.
“Nažalost, Đukanović je davao toliko materijala tim službama, zato što je u kući vodio režim koji nije bio demokratski. Đukanović je ušao u politiku u džemperu, a bogami je izašao, ne samo s raznim skupocjenim satovima, nego je i cijela njegova porodica stekla ogromno bogatstvo, kao i tajkuni koji su nam potpuno uništili zemlju kroz preuzimanje državnih resursa”, podvukla je sagovornica.
Ona je ocijenila da su Đukanovićevi potezi u prvoj deceniji njegove vladavine bili odlično tle za strane službe, da to koriste kao argument protiv njega.
Govoreći o stvarima koje šira javnosti percipira kao dobre za vrijeme Đukanovićeve vlasti (nezavisnost, članstvo u NATO, otvaranje pregovora s EU), za koje je on u intervjuu “preuzeo odgovornost”, Tadić Mijović konstatuje da te dobre odluke ne mogu da zamagle sve ono loše što se desilo u 30 godina njegove vladavine.
“Ne možemo mi zbog toga što se on rastao s Miloševićem, da zaboravimo da je bio s Miloševićem... Sad ovi koji vide samo svijetle stvari g. Đukanovića, cijela jedna propaganda koju je on oko sebe stvorio, pokušavaju da i nama koji se sjećamo zamagle umove...”, poručila je Tadić Mijović.
Politički analitičar Stefan Đukić rekao je “Vijestima” da ne vjeruje da je profil čovjeka kakav je Đukanović spreman da za bilo šta prizna krivicu, dodajući da je, čak i stvari koje je označavao kao greške, na neki način pripisivao “višim silama”.
Naveo je da je Đukanović koristeći standardnu formulaciju - “bilo je grešaka” - pokazao da ne postoji ništa tokom njegovog političkog rada za šta je spreman da prizna odgovornost.
“Vjerovatno bi, ako bi ga pitali u nekom iskrenom razgovoru šta smatra svojom greškom, to bilo nalik na ono što je (sadašnji šef DPS-a) Danijel Živković priznao kao grešku DPS-a - što su zapošljavali neke ljude koji nisu bili baš dovoljno lojalni. Odnosno, jedina greška je ta iz koje nije izašla neka očekivana korist”, ocijenio je Đukić.
Upitan kako gleda na to što Đukanović krivce za afere nalazi u stranim obavještajnim službama, Đukić je podsjetio na njegovu izjavu od prije 10-ak godina, kad je u pogledu priče o ubistvu Duška Jovanovića, rekao da je to rad službi bliskih nekadašnjem srbijanskom predsjedniku Vojislavu Koštunici.
“Moguće da je on tada, možda samoinicijativno, možda uz sufliranje nekoga iz njegovog PR tima, bacio taj probni balon, to se možda dobro primilo kod ljudi koji ga vide u dobrom svjetlu, i onda je procijenjeno da je to najbolji način da se stvaraju izgovori, odnosno daju, po mom sudu, lažne konstrukcije za nešto za šta ga ipak veliki dio javnosti u Crnoj Gori i još veći u regionu i dalje tereti”, konstatovao je Đukić.
Sagovornik je kazao da je interesantna potreba za intervjuom u trenutku kad se slavi 20. godišnjica nezavisnosti, a da taj jubilej nije bio centar razgovora.
“U njemu se, u suštini, priča o životu i uspjesima Mila Đukanovića - što znači da to nije vezano za 20. godinu nezavisnosti, već za njega lično”, ocijenio je Đukić, upitavši da li su povod za intervju bile neke druge stvari, poput Đukanovićevog pada popularnosti, ponovno otvaranje afere “Telekom”, prvostepene presude Vesni Medenici i Jeleni Perović...
Đukić je poručio da je sigurno da se intervju nije dogodio slučajno, već da očigledno postoji neka bojazan.
“Da li je samo pitanje popularnosti ili možda i neke direktne pravne odgovornosti - pokazaće naredni period”, poentirao je on.
Što se tiče šverca cigareta, on se krajem 90-ih i početkom 2000-ih smatrao državnim poslom. Bivši američki ambasador u SRJ Vilijam Montgomeri je prošle sedmice u intervjuu “Vijestima” kazao da su Sjedinjene Države znale za šverc, ali da je Đukanović to pravdao jedinim načinom da se obezbijedi funkcionisanje vlade u borbi protiv Miloševića.
U Italiji je godinama vođena istraga protiv Đukanovića i njemu bliskih osoba. Iako je slučaj protiv Đukanovića arhiviran u maju 2009 - istražitelji tvrde zbog Đukanovićevog diplomatskog imuniteta, a on jer nije bilo dovoljno dokaza - presudom je nesumnjivo utvrđeno da je “Crna Gora, cijelu deceniju pod vladom Mila Đukanovića, bila raj za šverc”.
Kad je u pitanju afera S. Č., ta moldavska državljanka je početkom 2000-ih tvrdila da ju je advokat Zoran Piperović, tada zamjenik vrhovnog državnog tužioca, navodio na prostituciju, a u svjedočenju je pomenula i privatnu “zabavu” na Svetom Stefanu kojoj je, kako je tvrdila, prisustvovao Đukanović. Taj slučaj sudski je zatvoren 2003. “zbog nedostatka dokaza”, a nedugo zatim je donijeto rješenje o obustavljanju istrage.
Kad je riječ o slučaju “Telekom”, istragom američke Komisije za hartije od vrijednosti i berzu (SEC) dokazano je da je u toj aferi došlo do podmićivanju u Crnoj Gori.
U tužbi SEC-a ne pominju se imena, ali se koristi formulacija "sestra visokog crnogorskog vladinog zvaničnika". Iako američki dokumenti ne navode ime, crnogorski i međunarodni mediji kasnije su, pozivajući se na izvore i dokumentaciju, spekulisali da se radi o sestri tadašnjeg premijera Đukanovića, Ani Đukanović.
Đukanović je u intervju naveo da nema dilemu da je povodom izbora 2016. bila pripremljena akcija destabilizacije Crne Gore, koja je uključivala nasilnu promjenu vlasti, a sve u cilju izbjegavanja crnogorskog članstva u NATO.
"Mi znamo da su predstavnici ruske vojno bezbjednosne agencije GRU bili u Beogradu i da su odatle upravljali pripremom državnog udara..", tvrdi Đukanović.
Svi optuženi u aferi "Državni udar" pravosnažno su oslobođeni optužbi u februaru.
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 9623 karaktera sto je za 26% vece od proseka.
Ovo je trenutno 127761 vest
NE PROPUSTITE
Sobral: Proširenje EU je najbolji način da se obezbijedi prosperitet i stabilnost na cijelom kontinentu
Koliko je Šengen nedostižan za Zapadni Balkan?
"Nema jasnijeg signala da EU Crnu Goru vidi kao svoju narednu članicu"
Milatović: Kipar pitanje proširenja vidi kao važan prioritet tokom predsjedavanja Savjetom EU
Milo Đukanović DPS Demokratska partija socijalista Crna Gora šverc cigareta EU Evropska unija Afera S.Č. Svetlana Čebotarenko Duško Jovanović ubistvo Duška Jovanovića Slobodan Milošević Milka Tadić Mijović Stefan Đukić
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
