Prijem s kočnicom, pod lupom i nakon pristupanja: Ugovor s EU mogao bi da sadrži mjere koje su imale Bugarska i Rumunija

Admin | 20 May 2026

Aktom o pristupanju Bugarske i Rumunije bile predviđene zaštitne klauzule, monitoring i mogućnost odlaganja datuma pristupanja koji je definisan u ugovoru Aneksima definisani i višegodišnji rokovi za usklađivanje u oblastima poput

Prijem s kočnicom, pod lupom i nakon pristupanja: Ugovor s EU mogao bi da sadrži mjere koje su imale Bugarska i Rumunija Fotografija je preuzeta sa interneta

Ugovor o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU) vjerovatno će sadržati zaštitne mehanizme nalik onima koji su bili propisani u slučaju prijema Bugarske i Rumunije u tu zajednicu - saznaju “Vijesti” od diplomate iz jedne EU članice, koji je upoznat s pregovaračkim procesom Crne Gore, ali i onima koje su vodili Bugarska i Rumunija. Među tim zaštitnim mehanizmima posebno mjesto imaju oni koji se odnose na vladavinu prava, uključujući pravosuđe.

Rumunija i Bugarska potpisale su u aprilu 2005. godine ugovor o pristupanju EU, s datumom pristupanja - 1. januar 2007. Aktom o pristupanju bile su predviđene zaštitne klauzule, monitoring i mogućnost odlaganja pristupanja. Zaštitna klauzula u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova definisana je članom 38 ugovora, a mogućnost odlaganja pristupanja - članom 39.

U prvom se navodi da ako postoje ozbiljni nedostaci, ili neposredan rizik od njih “u prenošenju, sprovođenju ili primjeni pravila u oblasti krivičnog prava, međusobnog priznavanja sudskih odluka i građanskopravne saradnje, Evropska komisija može do tri godine nakon pristupanja donijeti odgovarajuće mjere”.

One, kako piše, mogu uključivati privremenu suspenziju primjene pojedinih odredbi i odluka u odnosima između Bugarske ili Rumunije i jedne ili više država članica.

“Te mjere mogu imati oblik privremene suspenzije primjene relevantnih odredbi i odluka u odnosima između Bugarske ili Rumunije i bilo koje druge države članice ili više država članica, ne dovodeći u pitanje nastavak bliske pravosudne saradnje”, navodi se u ugovoru.

Kako se dodaje, zaštitna klauzula mogla se aktivirati čak i prije pristupanja, na osnovu nalaza monitoringa, a usvojene mjere mogle su stupiti na snagu od prvog dana pristupanja, osim ako je njima predviđen kasniji datum.

Bilo je propisano da se mjere zadržavaju “samo onoliko dugo koliko je strogo neophodno i, u svakom slučaju, ukidaju se kad se utvrđeni nedostaci otklone”. Međutim, mogle su se se primjenjivati i nakon perioda navedenog u prvom stavu, sve dok ti nedostaci postoje, piše u dokumentu.

“U skladu s napretkom koji nova država članica ostvari u otklanjanju utvrđenih nedostataka, Komisija može, nakon konsultacija s državama članicama, prilagoditi mjere prema potrebi”, navodi se.

Mogućnost odlaganja pristupanja precizirana je članom 39 ugovora, u kom piše da ako monitoring Evropske komisije pokaže jasne dokaze da Bugarska ili Rumunija nijesu spremne da do 1. januara 2007. ispune uslove članstva u važnim oblastima, Savjet EU može jednoglasno odlučiti da se pristupanje tih država odloži za godinu, odnosno do 1. januara 2008. Taj mehanizam nije primijenjen, pa su obje zemlje ušle u EU 1. januara 2007.

Za Rumuniju je bila predviđena i posebna mogućnost odluke kvalifikovanom većinom ako postoje ozbiljni nedostaci u ispunjavanju obaveza iz određenih aneksa, naročito u oblasti konkurencije.

Član 36 ugovora propisivao je mjere zaštite u slučaju ekonomskih teškoća. Ako bi se, kako piše, do tri godine nakon pristupanja pojavile ozbiljne i trajne teškoće u nekom sektoru ekonomije, ili ako bi došlo do ozbiljnog pogoršanja ekonomske situacije u određenoj oblasti, Bugarska ili Rumunija mogle su zatražiti odobrenje za uvođenje zaštitnih mjera. Isto su mogle da učine i države članice u odnosu na Bugarsku, Rumuniju ili obje zemlje.

Komisija, na zahtjev države, hitno određuje mjere koje smatra neophodnim, uz uslove i način njihove primjene, piše u ugovoru.

“Ako Bugarska ili Rumunija ne ispune obaveze preuzete tokom pristupnih pregovora, a to izazove ozbiljno narušavanje funkcionisanja unutrašnjeg tržišta ili neposredan rizik od takvog narušavanja, Komisija može do tri godine nakon pristupanja preduzeti odgovarajuće mjere”, piše u članu 37, kojim su predviđene zaštitne mjere za unutrašnje tržište.

Te mjere moraju biti proporcionalne. Ne smiju se koristiti kao proizvoljna diskriminacija ili prikriveno ograničenje trgovine među državama članicama. Mogu se aktivirati i prije pristupanja, na osnovu nalaza monitoringa, a primjenjuju se od prvog dana članstva ako nije određeno drugačije, navodi se u dokumentu.

Aneksima ugovora definisani su i višegodišnji rokovi za usklađivanje u oblastima poput: životne sredine, poljoprivrede, veterinarskih i fitosanitarnih standarda, saobraćaja, energetike, oporezivanja, državne pomoći, slobode kretanja radnika, kupovine poljoprivrednog zemljišta, bezbjednosti hrane, itd.

Na primjer, određene ekološke direktive mogle su se primjenjivati tek nekoliko godina nakon pristupanja, pojedine elektrane ili deponije dobijale su rokove za usklađivanje, postojali su rokovi za zabranu prodaje neusklađenih prehrambenih proizvoda (mlijeko i mliječni proizvodi), stare članice EU mogle su ograničiti pristup tržištu rada za Bugare i Rumune do sedam godina...

Radna grupa, koja treba da piše pristupni ugovor za Crnu Goru, održala je 13. maja inauguralni sastanak. Kiparsko predsjedništvo Savjeta EU saopštilo je tada da taj “važan korak” šalje snažnu i pozitivnu poruku da proširenje ostaje vjerodostojan i perspektivan prioritet, te da evropska budućnost Zapadnog Balkana napreduje stabilno.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos nakon toga je na društvenim mrežama napisala da je to veliki korak ka članstvu Crne Gore u Uniji, jasno priznanje napretka i podsticaj za ubrzanje reformi.

Kako je dodala, to pruža priliku da se izvuku pouke iz prethodnih proširenja i da se u buduće ugovore o pristupanju uključe novi i snažniji zaštitni mehanizmi, kako bi se spriječilo nazadovanje u oblasti vladavine prava i osnovnih vrijednosti.

Ona je u više navrata rekla da bi pristupni ugovor Crne Gore trebalo da bude prvi u “novoj generaciji” ugovora, sa snažnijim zaštitnim mehanizmima koji bi, u slučaju nazadovanja u vladavini prava, “imali zube” i ozbiljno djelovali.

“Svaki zaštitni mehanizam treba da ostane na snazi onoliko dugo koliko je potrebno, ali naši ugovori su jasni - ne smiju stvarati članstvo ‘u dva nivoa’ za zemlje koje su u potpunosti usklađene s pravnom tekovinom EU (acquis). Jednostavno rečeno: ako novi članovi poštuju pravila, te zaštitne mehanizme neće ni primijetiti. Ali, ako zemlje krenu unazad u pogledu naših osnovnih vrijednosti, poput vladavine prava, ti mehanizmi moraju snažno da djeluju”, poručila je Kos u februaru na konferenciji o proširenju u Talinu.

Kao zaštitni mehanizam, u posljednje vrijeme često se pominje ukidanje prava veta za nove države članice, kako se ne bi ponavljala situacija s Mađarskom, koja je, pod bivšim premijerom Viktorom Orbanom, blokirala neke važne odluke Brisela, uključujući one koje su se odnosile na pomoć Ukrajini.

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović prošle sedmice je na sjednici skupštinskog Odbora za evropske integracije rekao da Vlada očekuje da će radna grupa za izradu Ugovora o pristupanju završiti rad ne puno kasnije nego što se zatvori posljednje pregovaračko poglavlje, kako bi se ispunio cilj da Crna Gora postane članica EU 2028.

Zenović je rekao da ne bi licitirao kad će radna grupa okončati posao, ali da se sa sigurnošću zna da će “u tekst unositi rezultate po pregovaračkim poglavljima” i da će imati “dominantno mandat koji se odnosi na tu pravno-tehničku proceduru - kako da pregovarački rezultati postanu dio ugovora i svih pratećih dokumenata”.

“Sve drugo, što je širi politički okvir, kako će ugovor u političkom smislu da izgleda - to će biti mandat COREPER-a (Odbor stalnih predstavnika vlada država članica EU), ali bitno je da je taj posao počeo i da ide snažnom dinamikom”, naveo je.

Crna Gora ima 14 zatvorenih poglavlja od ukupno 33 (sva su otvorena) u pregovorima s EU. Plan Vlade je da do kraja ove godine zatvori sva poglavlja, kako bi Crna Gora 2028. postala članica Unije.

Pogledajte još:

Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.

Ocenjujemo vest sa 8/10

Ova vest ima 8172 karaktera sto je za 99% vece od proseka.

Ovo je trenutno 127935 vest