Policija ne može davati pravo glasa: Analiza CDT-a o Nacrtu izmjena zakona o registrima prebivališta i boravišta

Admin | 13 May 2026

CDT navodi da je ODIHR preporučio da evidencije prebivališta vodi organ koji je odvojen od policije, a da bi provjeru podataka trebalo da vrše lokalni organi vlasti I pored iskoraka, predloženo rješenje i dalje suštinski dal

Policija ne može davati pravo glasa: Analiza CDT-a o Nacrtu izmjena zakona o registrima prebivališta i boravišta Fotografija je preuzeta sa interneta

Ako budu usvojene predložene izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta, koje je prošle sedmice parlamentu uputilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), policiji će biti omogućeno da utiče na to ko će imati biračko pravo, a biće otvoren prostor i za druge zloupotrebe, što bi moglo da izazove otpore primjeni propisa, te da dovede do brojnih postupaka protiv države pred domaćim i međunarodnim sudovima.

To su ocijenili iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT), komentarišući nacrt zakona koji je radna grupa MUP-a za kontrolu biračkog spiska, uputila skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu.

Dokumentom je predviđeno da će crnogorski državljani koji planiraju da se nastane u drugoj zemlji, oni koji se iz inostranstva vraćaju da žive u Crnoj Gori, kao i oni koji planiraju da duže od tri mjeseca budu van nje - morati to da prijave MUP-u.

Nacrtom se (čl. 5 i 6) propisuje provjera podataka o prebivalištu vršenjem terenske kontrole od ovlašćenih policijskih službenika.

“... Provjera se omogućava i u slučajevima kad nije došlo samo do prijave prebivališta, kao i promjene prebivališta iz jedne opštine u drugu - a što je bilo do sad propisano kao jedina mogućnost vršenja terenskih kontrola tačnosti prijavljene adrese prebivališta - već i prilikom sumnje da je došlo do promijenjenih podataka koji su evidentirani u postojećim evidencijama registra prebivališta, čime se na sveobuhvatniji način daje mogućnost ažuriranja podataka u registru prebivališta”, piše u dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid.

Iz CDT-a navode da nacrt uvodi terensku kontrolu tačnosti adrese, koju obavlja policija u roku od 15 dana, te da u slučaju da utvrdi da neko ne živi na adresi prebivališta - donosi rješenje o njegovoj odjavi.

“Međutim, u nacrtu nije data procedura, odnosno način na koji bi se ove provjere obavile kroz jasne procedure i predviđene mehanizme kontrole, kako to ODIHR (Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava) preporučuje. Nije jasno zašto se radna grupa (MUP-a) u svom radu nije koristila rješenjima koji je MUP u saradnji s relevantnim akterima pripremio u toku izborne reforme 2021. godine, a koji su, u značajno kvalitetnijoj mjeri, adresirali ova osjetljiva pitanja”, rekli su iz CDT-a redakciji.

Kažu da je, umjesto toga, bez preciziranja procedure, jasne zaštite prava onih koji se kontrolišu, nepostojanja mehanizma kontrole u kom učestvuju sve zainteresovane strane - taj posao diskreciono povjeren policiji.

“Ovaj se dio nacrta direktno kosi s preporukama ODIHR u kojima se kaže: ‘U skladu s principom podjele nadležnosti, evidencije prebivališta trebalo bi da vodi organ koji je jasno odvojen od policije, dok bi provjeru podataka, po pravilu, trebalo da vrše lokalni organi vlasti, a ne policija. Stoga se preporučuje preispitivanje uloge policije u provjeri evidencija prebivališta (Mišljenje ODIHR o zakonima Crne Gore koji uređuju registraciju birača, 2025)’”, navodi CDT.

Podvlače da je ovaj “veoma osjetljiv dio nacrta i cjelokupnog procesa terenske provjere prebivališta”, mimo preporuka ODIHR-a ostavio policiji pravo da posredno određuje ko ima pravo glasa. Stoga ocjenjuju da je ovo rješenje veoma rizično sa stanovišta mogućih političkih zloupotreba procesa.

“Ukoliko ovo zakonsko rješenje stupi na snagu i ukoliko se po njemu bude postupalo, pored toga što će se dogoditi otpori ovom procesu i političke tenzije, može se očekivati veliki broj postupaka protiv države pred domaćim i međunarodnim sudovima”, konstatuju iz CDT-a.

Oni navode da se, u ovom slučaju, moraju razdvojiti dvije stvari - jedna su prekršajne sankcije za onoga ko je neažuran, zlonamjeran i ko ne želi da svojim ponašanjem i administrativnom (ne)kulturom doprinese stvaranju uređenijeg sistema, a koje mogu biti opravdane, a drugo je oduzimanje biračkog prava bez procedure i potrebne zaštite i kontrole.

Iz CDT-a ocjenjuju da nacrt u određenoj mjeri odgovara preporuci ODIHR-a o uspostavljanju jasnog pravnog mehanizma za terenske provjere i sistematsku reviziju registra prebivališta i biračkog spiska, jer proširuje mogućnost kontrole i na ranije registrovana prebivališta, kad postoji sumnja da je došlo do promjene koju osoba nije prijavila.

Međutim, ukazuju da se time samo djelimično prevazilazi ograničenje važećeg zakonskog rješenja (koje se odnosilo gotovo isključivo na nove prijave i promjene prebivališta).

“... I pored ovog iskoraka, predloženo rješenje je i dalje suštinski daleko od sistematske revizije prebivališta i biračkog spiska na koju ukazuju međunarodne preporuke”, tvrde iz CDT-a.

Navode da nacrt reguliše terensku provjeru “ako postoji sumnja”, što bi značilo da prvo treba utvrditi sumnju za desetine, možda i stotine hiljada ljudi, a onda tek sprovoditi ovu akciju.

“Sistematska revizija znači da se u nekom određenom vremenskog intervalu, kroz utvrđene procedure i adekvatnu zaštitu prava, provjere sva prebivališta građana u Crnoj Gori, i na taj način se utvrdi ko je i u kom obimu zloupotrebljavao svoje biračko pravo. Provjere samo ‘na osnovu sumnji’ neće riješiti problem s biračkim spiskom i mogu biti veoma podložne političkoj zloupotrebi”, smatraju u CDT-u.

Oni napominju da u prilog tome da MUP nacrtom nije jasno planirao sistematsku reviziju, govori i činjenica da u obrazloženju dokumenta kažu da nije potrebno obezbijediti dodatna finansijska sredstva za realizaciju zakona.

“Sistematska revizija prebivališta znači jednu obimnu, dugu, organizaciono i finansijski zahtjevnu aktivnost, i apsolutno nije moguće da se ona realizuje bez značajnih finansijskih resursa. Ko god pojedinačno bude sprovodio ove kontrole, neće to moći kvalitetno uraditi bez finansijskih resursa”, podvlače iz CDT-a.

Oni dodaju da godinama zagovaraju uvođenje terenske kontrole registra prebivališta, ali upozoravaju da nacrt nije dovoljno studiozno razradio ključne tehničke i suštinske izazove ovog procesa, posebno u odnosu na građane koji privremeno ili trajno borave u inostranstvu.

Iz CDT-a navode da se nacrtom (u čl. 1) uvodi pravni osnov da se, po potrebi, vrši uparivanje podataka s drugim službenim evidencijama, za šta kažu da vjeruju da je jedan od instrumenata za usmjeravanje dijela terenske kontrole, koja mora biti sveobuhvatna. Ovaj segment bi, pojašnjavaju, mogao omogućiti “lakšu prioritizaciju subjekata terenske kontrole”.

“Međutim, naše iskustvo u radu Savjeta za kontrolu biračkog spiska koji je funkcionisao 2021. godine i kojim je predsjedavao ondašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, govori da postoje ozbiljne prepreke za uparivanje podataka s drugim registrima, odnosno službenim evidencijama, jer veliki broj dugih zakona to onemogućava. U obrazloženju ovog nacrta nijesmo naišli na pravnu analizu ovog potencijalnog problema, pa nije jasno da li je MUP svjestan ove, potencijalno, velike prepreke”, poručuju iz CDT-a.

Ta nevladina organizacija ističe da nacrt ne precizira situacije i potrebe na osnovu kojih će se uparivanje dešavati. Zato je, tvrde, potrebno precizirati u kojim slučajevima i po kojoj potrebi bi se ova zakonska odredba koristila, bez mogućnosti da bude zloupotrijebljena.

“Ovdje posebno treba imati na umu da značajan broj onih koji jesu zloupotrebljavali prebivalište, nijesu bez ‘traga života’ u Crnoj Gori. Neki su, npr. koristili medicinske usluge koje su značajno jeftinije kod nas nego u zemljama u kojima žive”, dodaju iz CDT-a.

Zato, navode, uparivanje podataka može biti samo pomoćni instrument za usmjeravanje dijela terenskih kontrola koje moraju biti sveobuhvatne “i povjeriti bukvalno svakog građanina i građanku Crne Gore u postupku koji smo već opisali”.

“To je jedini način da se izbjegne diskriminacija i nejednako postupanje u ovom postupku”, naglašeno je u analizi.

Iz CDT-a dalje kažu da je odredba kojom se definiše da se onaj koji nije podnio zahtjev za “novu” ličnu kartu ili nikad nije poslao zahtjev za izdavanje lične karte, danom stupanja zakona briše iz registra prebivališta, a time i iz biračkog spiska - direktno suprotna standardima ODIHR-a, te da omogućava da se zakonom o prebivalištu oduzima biračko pravo bez mogućnosti zaštite za onoga ko je predmet postupka.

Iz CDT-a ocjenjuju da nacrt sadrži i kvalitetna rješenja, koja su u skladu s preporukama i međunarodnim standardima.

“Članovi 2, 3, 4, 7, 8, 9 (nacrta) načelno predstavljaju dobar pravac za rješavanje ovih izazova i problema koji se tiču registra prebivališta i biračkog spiska i predstavljaju dobar osnov da se, uz manje korekcije, može napraviti korak naprijed u ovom procesu”, tvrde iz CDT-a.

Članom 2 nacrta propisana je sadržina evidencija registara u kojima se, između ostalog, vrši usklađivanje sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola, ali i navodi razlog boravka u inostranstvu. Članom 3 predviđena je izmjena člana 10 postojećeg zakona, tako što se propisuju načini prijave prebivališta, prijave promjene prebivališta i adrese, kao i prijave boravka van Crne Gore dužeg od 90 dana, kao i prijave povratka u Crnu Goru.

U članu 4 je jedan od važnijih predloga, koji se odnosi na izmjenu člana 12 postojećeg zakona, tako da se sad propisuje odjava prebivališta, odnosno uvodi obaveza odjave za građane koji napuštaju Crnu Goru, jer je dosadašnjom odredbom bilo ostavljeno na volju građana da li će to uraditi ili ne.

Članom 7 propisuju se kriterijumi za utvrđivanje prebivališta, a dodaju se i padežno upodobljeni termini kojim se vrši usklađivanje sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola.

Članom 8 uvodi se regulisanje materije upisa lica mlađih od 18 godina koja se rode u inostranstvu, tako da se te osobe prilikom upisa u matične registre rođenih ne upisuju istovremeno i u registre prebivališta, već se njihovo prebivalište upisuje tek kad se nastane u Crnoj Gori, na način kojim se propisuje postupak prijave prebivališta.

CDT je pozvao MUP da saopšti koji su predstavnici Skupštine učestvovali u radnoj grupi za kontrolu biračkog spiska (formirana 2025), podsjećajući da organizacije civilnog društva, koje imaju iskustvo i znanje vezano za birački spisak, nisu bile pozvane da uzmu učešće u ovom procesu.

Iz CDT-a ističu da je nacrt potrebno dopuniti normiranjem načina spoljne kontrole postupka revizije registra prebivališta.

“Posebno je važno imati u vidu da u sistemu pasivne registracije birača, kakav postoji u Crnoj Gori, registar prebivališta predstavlja osnov za formiranje biračkog spiska, zbog čega revizija registra prebivališta u suštini predstavlja i reviziju biračkog spiska.”

Upravo zato, napominju, takav postupak mora biti zasnovan na jasno definisanim pravilima, transparentnim procedurama i uključivanju različitih društvenih aktera, kako bi se osiguralo povjerenje javnosti u njegov integritet i nepristrasnost.

“To znači da, pored predstavnika MUP-a, mogućnost učešća u procesu moraju imati i predstavnici vlasti i opozicije, kao i civilnog društva, što je u skladu s međunarodnim standardima i praksom.”

ODIHR je, napominju, u više navrata insistirao na ovakvom pristupu.

Iz CDT-a su naglasili da je važno imati na umu da nacrt ne smije biti posmatran samo kao pokušaj boljeg administrativnog uređenja države, već da se uvijek mora znati da se njime zapravo uređuje birački spisak, a time određuje politička budućnost zemlje.

“U tom smislu, bilo bi veoma važno izbjeći izglasavanje ovog i drugih nacrta koji su bili u djelokrugu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu - preglasavanjem između vlasti i opozicije, jer bi to bio put u političku nestabilnost koji ne bi donio povećanje povjerenja u izborni proces”, tvrde iz CDT-u.

Pogledajte još:

Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.

Ocenjujemo vest sa 8/10

Ova vest ima 12220 karaktera sto je za 14% vece od proseka.

Ovo je trenutno 127037 vest