Kad ne zna šta će, zaigra na Kosovo: Knežević ponovo pokreće inicijativu, ovog puta i na državnom nivou
Admin | 17 Apr 2026
Kontinuitet politike DNP-a, ali i pokušaj da se u susret izborima mobiliše biračko tijelo, tvrdi Nikoleta Đukanović Knežević nema predlog za rješavanje bilo kog važnog pitanja, pa se “hvata” za Kosovo, kaže Milka Tadić Mij
Kad ne zna šta će, zaigra na Kosovo: Knežević ponovo pokreće inicijativu, ovog puta i na državnom nivou Fotografija je preuzeta sa interneta
Nakon što je bivši Demokratski front (DF) prije tri godine neuspješno pokušao da u zetskom parlamentu usvoji deklaraciju o poništenju odluke o priznanju Kosova na teritoriji te opštine, lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević juče je saopštio da će ponovo aktuelizovati to pitanje - ovog puta i na državnom nivou, što sagovornice “Vijesti” vide kao njegovu poruku biračima u susret izborima dogodine, a usljed, tvrde, nedostatka sposobnosti da ponudi rješenje bilo kog važnog pitanja.
Knežević je juče kazao da je na sjednici Predsjedništva DNP-a dobio “punu podršku” da s potpredsjednicima, poslanicima i odbornicima krene u proceduru “povlačenja odluke o priznanju Kosova”.
Naveo je da je DNP ulaskom u Vladu Milojka Spajića (ušli u julu 2024. godine, izašli nedavno) potpisao sporazum kojim su se obavezali da neće potencirati “teme koje nas tobože dijele”, poručivši da je vanjska politika Vlade “izrazito neprijateljski nastrojena prema Srbiji i srpskom narodu”.
Najavio je da će odbornici DNP-a danas pokrenuti inicijativu o povlačenju odluke o priznanju Kosova na teritoriji Zete.
“Odbornički klubovi na teritoriji Crne Gore, tamo gdje vršimo vlast, pokrenuće ovu inicijativu. Poslanici u Skupštini takođe će podnijeti inicijativu, u vidu rezolucije, gdje ćemo tražiti da se Vlada obaveže da će povući odluku o priznanju Kosova”, rekao je.
Knežević je poručio i da će za inicijative DNP-a tražiti podršku mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija i budimljansko-nikšićkog Metodija.
Ovakva najava dolazi sedmicu nakon što državni parlament nije na dnevni red uvrstio predlog DNP-a o normiranju trobojke kao narodne zastave - što je bio jedan od identitetskih zahtjeva koje je Kneževićeva stranka ispostavila Vladi početkom januara, a koje izvršna vlast nije uvažila, zbog čega ju je DNP, na kraju, i napustio.
“Vijesti” su juče pitale partije vlasti kako će odrediti prema Kneževićevoj inicijativi, ali ni iz jedne od njih odgovor nije stigao. Redakcija je i Mitropoliju crnogorsko-primorsku i Eparhiju budimljansko-nikšićku pitala da li će pružiti podršku Kneževiću, ali su i oni oćutali upite.
Iz DNP-a nisu odgovorili zašto su sad odlučili da aktuelizuju pitanje povlačenje odluke o priznanju Kosova, te da li je u pitanju pokušaj mobilizacije birača u susret izborima.
Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović, kazala je “Vijestima” da smatra da Kneževićev potez nije iznenađenje, podsjetivši da je njegova politička opcija i ranije bila protiv odluke o priznanju Kosova, bez obzira na periode u kojima su, kroz različite političke dogovore i moratorijume, pristajali da se to pitanje formalno ne otvara.
“U tom smislu, ovo je kontinuitet njihove politike, ali i pokušaj da se u susret izborima dodatno mobiliše biračko tijelo”, podvukla je ona.
Đukanović je ocijenila da je i Knežević svjestan da ovakva inicijativa nema realne izglede za uspjeh u institucijama, pa da se prije može posmatrati kao politička poruka i način opravdavanja pred sopstvenim biračima, nego kao ozbiljan pokušaj promjene državne politike.
“Crna Gora je donijela odluku o priznanju Kosova još prije više od decenije i ona je dio naše vanjske politike i međunarodnih obaveza, koje se ne mijenjaju kroz dnevno-političke inicijative”, konstatovala je sagovornica.
Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milka Tadić Mijović, rekla je “Vijestima” da se Knežević “hvata” za Kosovo jer nema šta drugo da ponudi građanima.
“On nije sposoban da ponudi ekonomski program ili da predloži promjene koje bi dovele do poboljšanja stanja u sektoru obrazovanja, zdravstva ili zaštite životne sredine... Knežević nema predlog za rješavanje bilo kog važnog pitanja”, ocijenila je ona.
Tadić Mijović je kazala da se Knežević konstantno vraća temama koje su “pase”, te da vjeruje da i građani koji imaju “jaka srpska osjećanja” neće nasjesti na takvu priču, jer vide da od nje nema ništa.
“Ovo je samo još jedan pokušaj mobilizacije birača uoči parlamentarnih izbora naredne godine... Knežević je relikt 90-ih, u pristojnoj državi za takve političare ne bi bilo mjesta”, poručila je ona.
Pravni ekspert s kojim je redakcija razgovarala pojasnio je da odluka o “otpriznavanju” Kosova na lokalnom nivou može biti samo deklarativnog karaktera, te da ne može proizvesti pravno dejstvo, jer odluku o priznanju te države nisu donosile lokalne samouprave, već - Vlada. Naveo je da je u pitanju pokušaj da se oduzme legitimitet tom potezu.
“Recimo da 10 opština donese deklaraciju da je odluka o priznanju Kosova na njihovoj teritoriji nevažeća, Knežević će to pokušati da prikaže kao dokaz da odluka o priznanju Kosova nije legitimna”, rekao je sagovornik.
Kneževićev jučerašnji istup nije prvi kojim zagovara priču o “otpriznavanju” Kosova. Odbornički klub bivšeg DF-a je početkom maja 2023, mjesec dana uoči parlamentarnih izbora, saopštio da će na sjednici zetske skupštine biti usvojena “deklaracija o poništenju i nevaženju odluke” o priznanju Kosova na teritoriji te opštine. Deklaracija je najavljena četiri dana nakon što je Crna Gora podržala predlog da Kosovo uđe u Savjet Evrope.
Odbornici zetskog parlamenta trebalo je prvi put da raspravljaju o predlogu deklaracije 11. juna 2023, u izbornoj noći. Iako je sjednica trebalo da bude održana nakon zatvaranja biračkih mjesta, predlagači nisu došli jer su se protivili zasjedanju u izbornoj noći. Kvorum nije obezbijeđen ni za sjednicu 30. juna, s istom tačkom dnevnog reda. Treća i četvrta sjednica, zakazane istim povodom, nijesu održane jer se inicijatori ponovo nijesu pojavili, a posljednji pokušaj bio je 1. avgusta te godine, ali se na sjednici opet nisu pojavili odbornici bivšeg DF-a.
Vrh koalicije “Za budućnost Crne Gore” (bivši DF), koju čine DNP i Nova srpska demokratija Andrija Mandića, tada je pozivao da se “ne preduzimaju takve aktivnosti zbog davanja doprinosa pregovorima za formiranje Vlade”, ali je sam Knežević rekao da neće odustati od poništavanja odluke o priznanju Kosova u Zeti, te da nedolazak odbornika bivšeg DF-a nije imao veze s tadašnjim pregovorima o konstituisanju izvršne vlasti.
Crna Gora je 9. oktobra 2008. priznala Kosovo. Na čelu Vlade tad je bio Milo Đukanović (Demokratska partija socijalista), dok je tadašnji ministar spoljnih poslova Milan Roćen opisao odluku kao “tešku, ali neophodnu”.
Odluka je bila okidač za višednevne proteste, od kojih je najmasovniji bio onaj od 13. oktobra 2008, koji se završio sukobima između demonstranata i policije.
Aktuelni šef parlamenta, tada opoziciona, Andrija Mandić, dvije sedmice je protestovao glađu zbog odluke o priznavanju Kosova, koju je nazvao “izdajom nacionalnih interesa”.
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 7142 karaktera sto je za 52% vece od proseka.
Ovo je trenutno 123686 vest
NE PROPUSTITE
EPCG je vjetroelektrani na Možuri platila 72 miliona eura za kupovinu struje, od para građana platiće joj još toliko
Pod lupom i vrh vlasti: Vlada širi listu oblasti kada je u pitanju rizik od korupcije
Bošković: Više od 800 zaposlenih u ŽICG bez plate zbog administrativnog zastoja
Kvadrat 2.691 euro, bez komunalija: Na prezentaciji “Veljeg brda” nije objavljen glavni podatak iz idejnog rješenja
Knežević: Koalicija sa NSD-om nema budućnost ako ne podrže inicijativu za Kosovo, biću premijer nakon izbora 2027.
Demokratska narodna partija DNP Milan Knežević Kosovo Vlada Crne Gore Skupština Crne Gore mitropolit Metodije mitropolit Joanikije Nikoleta Đukanović Milka Tadić Mijović
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
