"Kredni Kraken" vrebao morima u doba dinosaurusa
Admin | 25 Apr 2026
Pošto su oktopodi mekotijelne životinje, rijetko se dobro fosilizuju. Kljun, jedini čvrsti dio njihovog tijela, građen je od hitina - materijala koji se nalazi i u spoljašnjem skeletu rakova, jastoga i insekata
"Kredni Kraken" vrebao morima u doba dinosaurusa Fotografija je preuzeta sa interneta
Kraken je ogromno morsko čudovište s pipcima iz nordijske mitologije koje vuče brodove i mornare u dubine. Nova istraživanja pokazuju da je u doba dinosaurusa postojalo stvorenje koje je najbliže stvarnom Krakenu - ogroman oktopod koji je vladao morima kao vrhunski predator.
Naučnici navode da fosili kljunova - tvrdog dijela vilice ovih mekotijelnih beskičmenjaka - ukazuju da je vrsta oktopoda nazvana Nanaimoteuthis haggarti, koja je živjela prije oko 86 do 72 miliona godina tokom perioda krede, dostizala dužinu od 6,6 do 18,6 metara, prenosi agencija Rojters.
"Ove životinje su bile izuzetne. Sa velikim tijelima, dugim krakovima, snažnim vilicama i razvijenim ponašanjem, predstavljaju ono što bismo mogli nazvati pravim ‘krednim Krakenom’", rekao je paleontolog Jasuhiro Iba sa Univerziteta Hokaido u Japanu, vodeći autor istraživanja objavljenog u časopisu Science.
"Tokom otprilike posljednjih 370 miliona godina smatralo se da su morskim ekosistemima dominirali veliki kičmenjaci - prvo ribe i ajkule, zatim morski reptili, a kasnije kitovi. Naša studija pokazuje da su i ogromni beskičmenjaci, poput oktopoda, takođe bili vrhunski predatori u krednom moru", dodao je Iba.
Prema njegovim riječima, Nanaimoteuthis haggarti je jedan od najvećih beskičmenjaka ikada zabilježenih.
"Do sada je najveći poznati beskičmenjak bila današnja gigantska lignja, koja može dostići oko 12 metara dužine", kazao je Iba.
Istraživači su naveli da izraženo habanje kljunova ukazuje na to da su ove životinje često drobile tvrde strukture poput kostiju i oklopa, što sugeriše da su lovile krupne ribe, oklopljene glavonošce, školjke i drugi veliki plijen.
"Kod najvećih primjeraka oko 10 odsto ukupne dužine vilice izgubljeno je zbog habanja. To je znatno više nego kod savremenih oktopoda i sipa koje se hrane tvrdim plijenom", rekao je Iba.
Oblik kljunova podsjeća na kljunove nekih današnjih dubokomorskih oktopoda koji plivaju pomoću peraja, što je navelo istraživače na zaključak da su i ovi kredni oktopodi imali peraja.
Fosili kljunova korišćeni u istraživanju pronađeni su u Japanu i na kanadskom ostrvu Vankuver. Naučnici su ponovo analizirali ranije poznate primjerke, ali i otkrili nove fosile.
Istraživan je i bliski srodnik, Nanaimoteuthis jeletzkyi, koji je živio prije oko 100 do 72 miliona godina. Bio je nešto manji, dug između 2,8 i 7,7 metara, ali takođe aktivan predator.
Pošto su oktopodi mekotijelne životinje, rijetko se dobro fosilizuju. Kljun, jedini čvrsti dio njihovog tijela, građen je od hitina - materijala koji se nalazi i u spoljašnjem skeletu rakova, jastoga i insekata.
Na osnovu anatomije savremenih oktopoda, istraživači su procijenili veličinu ovih drevnih vrsta na osnovu dimenzija kljunova.
"Oktopodi nijesu samo predatori koji grizu. Oni koriste duge, fleksibilne krakove da uhvate plijen i snažne vilice da ga obrade. Kako im raste tijelo, raste i sposobnost da kontrolišu krupniji plijen i efikasnije ga savladaju", rekao je Iba.
"Pored toga, oktopodi su među najinteligentnijim beskičmenjacima. Na našim fosilima uočeno je asimetrično habanje vilica, što ukazuje na lateralizovano ponašanje - sklonost korišćenju jedne strane, slično kao kod ‘dešnjaka’ i ‘ljevorukih’. To ukazuje ne samo na snagu, već i na složeno i prilagodljivo ponašanje", dodao je.
Ovi oktopodi dijelili su mora krede s drugim velikim predatorima, uključujući morske reptile poput mosasaura i plesiosaura, koji su dostizali dužinu i do 15 metara, kao i ajkule veličine današnje velike bijele ajkule.
"Ovi gigantski oktopodi vjerovatno su zauzimali isti ekološki nivo i mogli su se nadmetati s morskim reptilima i ajkulama u istom ekosistemu“, rekao je Iba.
"Njihovo postojanje mijenja način na koji posmatramo drevne okeane. Umjesto ekosistema kojima dominiraju isključivo kičmenjaci, sada vidimo da su i veliki beskičmenjaci, poput oktopoda, bili na samom vrhu lanca ishrane".
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 4142 karaktera sto je za 40% vece od proseka.
Ovo je trenutno 124802 vest
NE PROPUSTITE
Nauka možda ima rješenje za spas fudbalera i fudbalerki
Razbijanje mita o kreativnosti: Kada dajete najbolje od sebe?
Astronauti misije Artemis II se bezbjedno vratili na Zemlju, nakon istorijskog putovanja oko Mjeseca
Kako će astronauti Artemisa proučavati površinu Mjeseca
oktobod Kredni Kraken kraken nauka Nanaimoteuthis haggarti
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
