Herceg Novi je kapetan na pramcu Boke
Admin | 20 Apr 2026
Vitka Vujnović za “Vijesti” najavljuje svoju prvu knjigu “Sat starog kapetana” čija će promocija biti održana danas u okviru pratećeg programa HAPS-a
Herceg Novi je kapetan na pramcu Boke Fotografija je preuzeta sa interneta
Na putovanje Bokom kroz vjekove vodi “Sat starog kapetana”, knjiga dugogodišnje novinarke i kulturne djelatnice Vitke Vujnović iz Herceg Novog. To je primijetio recenzent, književnik Gorčin Blagojević, a sama autorka u razgovoru za “Vijesti” vjeruje da je to i prilika da se bliže upozna Herceg Novi, a onda i zavoli ili još više voli.
Autorski prvijenac Vitke Vujnović donosi četiri drame: Mirko i Olga Komnenović - narodu, Kralj i Kamenorezac, Sat kapetana Štumbergera i Jedna ljubavna priča - Milica i Ivo Andrić. Priče su ranije zaživjele na sceni i radiju, a govore o ljubavi, vjeri i čovječnosti, dok se u njima prepliću istorija i lične sudbine.
Knjiga “Sat starog kapetana” danas će prvi put biti predstavljena pred hercegnovskom publikom. Promocija će biti održana u hotelu “Talia” u 19 časova, u okviru pratećeg programa Hercegnovskih aprilskih pozorišnih svečanosti (HAPS). Na večeri će, pored Vujnović, govoriti recenzenti Višnja Kosović i Gorčin Blagojević, kao i reditelj Miloš Latinović, a moderatorka je Milina Kovačević. S obzirom na to da su za radio dramu “Sat starog kapetana” i za priču o ljubavi Milice Babić i Iva Andrića muziku komponovali Bosilka Kulišić i Nikolas Moreta, najavljeno je da će i oni dati svoj doprinos promociji.
Recenzentkinja Kosović navodi da scenska radnja u dramama Vitke Vujnović varira od eksplicitne do simboličke, što tekstovima daje dodatnu aktuelnost i mogućnost viševarijantnog izvođenja.
Latinović piše da je autorka sačinila “važan panoptikum priča koje vas nose kroz vjekove, osvjetljavaju staze prošlosti i čuvaju stećke vrijednosti koji i danas krase ljude na ovom dijelu svijeta... Ostavljaju neizbrisiv žig o iskrenosti, požrtvovanosti, vjeri u buduće naraštaje, o ljubavi i čovječnosti, bez obzira na društvene okolnosti i moguće posljedice”.
Više o svojoj knjizi, pričama, motivima, a onda i Herceg Novom, HAPS-u, novinarstvu i kulturi, za “Vijesti” govori Vitka Vujnović.
Vaša knjiga “Sat starog kapetana” biće predstavljena pred domaćom, hercegnovskom publikom. Šta biste, kao autorka, rekli da će čitaoci spoznati i doživjeti čitajući i osluškujući “Sat starog kapetana”
To su hercegnovske priče iz prošlih vremena, a o znamenitim ljudima, koje su se složile u niz koji započinju Mirko i Olga Komnenović. Mirko je bio jedan od najvoljenijih gradonačelnika Herceg Novog, dobrotvor, rodoljub, humanista. Slijedi i storija o “Kralju i kamenorescu”, osnivaču i zamišljenom prvom graditelju Herceg Novog. Pričam i o neobičnom kapetanu Štumbergeru, istraživaču, kolekcionaru i takođe zadužbinaru koji je u Novi došao iz Slovenije, zaljubio se u naš grad i tu ostao do smrti. I, konačno, donosim priču o ljubavi Milice i Iva Andrića, a poznato je da je Andrić jedino u Herceg Novom sagradio kuću, nazivao je “naš mali raj” a pošto je Milica preminula više se nikada nije vratio u grad koji su voljeli i u njemu proveli “najsrećnije godine” života. Njihova ljubav zaista je od onih za koje možemo reći da su vječne.
Kako je nastajao Vaš autorski prvijenac i šta je bio izvor inspiracije?
Početak je bio neobičan. U vrijeme korone HAPS, naše Hercegnovske aprilske pozorište svečanosti, “preoblikovali” smo po zamisli Vuka Vukovića u Festival radio-drame. Ponosni na učešće dramskih redakcija iz Beograda, Sarajeva, Zagreba, Podgorice. Shvatili smo da mi kao domaćini nemamo radio-dramu pa smo, uvijek spremni na istraživanje, odlučili da je u dobroj saradnji Hercegnovskog pozorišta i Radio Herceg Novog osmislimo. Ona je bila posvećena Mirku Komnenoviću. A onda su se povodi dalje sami otvarali. Knjiga Višnje Kosović ”Tražim ime” bila je inspiracija za “Kralja i kamenoresca”, naš sugrađanin likovni umjetnik Nikola Ćurčin predložio je čudesnog kapetana Štumbergera za junaka jedne od priča, a Milica i Ivo osnažili su želju da se oživi Kuća nobelovca u Herceg Novom. Šta spoznati i očekivati, možda je najbolje objasnio recenzent Gorčin Blagojević kada je rekao da je čitanje ove knjige “putovanje Bokom kroz vjekove”.
U knjizi preplićete istoriju i lične sudbine, zasnovane su na stvarnim događajima, ličnim iskustvima i poznatim (lokalnim) pričama...
Sve su priče utemeljene na stvarnim podacima iz života ljudi o kojima govorim, ali, koliko je tih podataka, skoro toliko je i onih izmaštanih, posebno u priči o kapetanu Štumbergeru i kralju i kamenorescu.
Kako ste izabrali ličnosti koje će biti protagonisti, bilo stvarnim ili fiktivnim?
Sve su to ljudi koji su prisutni u životu ovog grada, premda ih odavno nema među nama. Zaslužili su da njihovi životi budu “zabilježeni”. Zaslužili su počast i sjećanje kao što je zaslužilo često burno vrijeme u kome su živjeli i djelovali preplićući ono što su sanjali sa onim što se događa, ostajući uvijek slobodni, svoji, časni, vizionari... Knjiga Višnje Kosović “Tražim ime” na osnovu koje je rođena priča o kralju i kamenorescu, pisana filozofsko-poetskim tonom bila je izazov. Željela sam da kralj koji sanja i gradi grad dobije sagovornika u kamenorescu - umjetniku koji kraljevski san treba da ostvari. Željela sam da ljubav kojom se kamenorezac obraća kamenu i preoblikuje ga u bedem, tvrđavu, skale ili kuću..., za vremena koja će tek doći, bude priznata i uvažena. Željela sam da naspram autoriteta vlasti stavim autoritet umjetnosti koja nadživi svaku vlast.
Je li bilo izazovno spojiti istorijske činjenice sa umjetničkom interpretacijom i univerzalnošću u ovim dramama?
Ključno je bilo da istina i činjenice ostanu prepoznatljive. Mašta ili umjetnička interpretacija je tu da doda emociju, popuni praznine, poveže iz jednog razloga - da i priča živi. Bilo je izazovno, ali su sve životne priče mojih junaka takve da mašti daju krila.
Posebno mjesto u svemu tome, kao i u Vašem životu, rekla bih ima upravo Herceg Novi. Koliko je Vaš lični odnos prema gradu uticao na način na koji pišete o njegovoj istoriji i ljudima?
Potpuno ću pojednostaviti odgovor... Za mene je Herceg Novi grad u kome sam rođena, uprkos svemu što je o njemu ikada napisano, još neispričana priča... Što se tiče mog ličnog odnosa, svako slovo o Novom je napisano iz ljubavi... Volim ja i neke druge gradove, ali Novi je kapetan na pramcu Boke, a Boka jedan od najljepših zaliva svijeta i beskrajna priča.
U javnom životu Herceg Novog ste već dugo, kroz novinarstvo, umjetnost, pozorište, HAPS... Koliko Vam je novinarski rad doprinio u pisanju drama, posebno kada je riječ o istraživanju i radu sa istorijskim temama? Kako se prepliću novinarstvo, kultura, umjetnost i lokalni kontekst, sa Vašeg aspekta i iskustva?
Disciplini u istraživanju i provjeravanju podataka i izvora naučio me je upravo rad u novinarstvu. A novinarstvo, kultura i umjetnost se nekako prirodno prepliću. Svaka od tih sfera ima polazište u stvarnosti koju nadograđujemo. Lokalni kontekst je temelj autentičnosti, uvjerljivosti koja je važna i čitaocima i publici.
Godinama pratite HAPS. Šta biste rekli, kakav je to festival, koliko je značajan, a koliko zapravo priznat i ispraćen u javnosti?
Herceg Novi opravdano slovi za grad festival, a HAPS je jedan od onih koji se posebno voli. Koliko je značajan - dovoljno kazuje činjenica da je nazivom festival, u gradu promijenjeno značenje riječi “haps”. Niko ne pomišlja na hapšenja, svi pomišljaju na pozorište. HAPS je po svemu značajan i od godine do godine raste. Samo ove godine dva su značajna iskoraka - umjesto 15, traje 30 dana i prvi put su stigli gosti iz Italije, otvoren je i taj međunarodni teatarski prostor... Već treću godinu po zamisli selektorke Miline Kovačević posebno je u fokusu istraživanje odnosa teatra i muzike... Po tom konceptu može biti jedinstven u regionu. Festival ima podršku nadležnih, a novinari ga prate zaista brižno, pa je i ovo prilika za iskrenu zahvalnost. Na kraju, uz sve opravdane pohvale, uvijek može još bolje.
U pripremi je i Vaša nova knjiga?
Nova knjiga će uskoro biti u štampi. Namijenjena je djeci, a opet je glavni junak Herceg Novi. Sabrane su u njoj poznate legende od nastanka grada do danas, dopisane su neke bajke, pomenuta sva mjesta duž rivijere, važniji spomenici kulture, opet putovanje kroz vjekove - da se upozna Novi, a onda, sigurna sam, i da se više voli.
Vaši tekstovi su prvo oživjeli kao radio drame. Kakvo mjesto taj oblik ima danas u umjetnosti i svakodnevnom životu i zbog čega je važan?
Malo je danas vremena za radiofonsko stvaralaštvo, zlatno vrijeme radio drame je prošlo, ali ta sinergija radijskog i dramskog je čudesna, a prostor za njihovo prožimanje je beskrajan. To nam je na najbolji način na HAPS-u pokazala predstava “Mediteranski brevijar. Na valovima Radio Mediterana” zagrebačkog pozorišta Gavela i Radio Teatra “Bajsić i prijatelji”. Predstava je oblikovana kao radijska emisija koja je dobila scenski izraz. Radio drama danas možda nema masovnu publiku kao nekada, ali i dalje zauzima posebno mjesto... Čarolija je osloniti priču isključivo na zvuk, riječ i maštu slušaoca. To sve nekako tjera na koncentrisano slušanje čemu danas ljudi nisu previše skloni i linijom manjeg otpora biramo vizuelne medije. Ali, radio drama je žilav format, vraća se i svjedoči da umjetnost ne mora biti vizuelno spektakularna da bi bila upečatljiva i snažna. Za maštovite su dovoljni dobra priča i glas koji je nosi. Uostalom, kažemo da je radio medij za maštovite...
Rad na knjizi ste počeli tokom pandemije, upravo kada je HAPS funkcionisao kao Festival radio drame. Da li je i koliko taj kontekst uticao na formu i sadržaj djela, te koliko se knjiga kasnije preoblikovala?
Prva radio drama je napisana tokom pandemije, a kada je pandemija prošla nastajale su ostale... Nije vrijeme pandemije uticalo na formu i sadržaj, ali su priče kasnije brušene... Tražen je i pravi naslov i ovaj koji je konačno odabran, odabran je kroz kreativni razgovor sa prijateljima koji su me i podstakli da knjigu objavim... Taj proces korekture, lekture, novog čitanja ili brušenja, rezultirao je nekim izmjenama, ali to su oni “završni dodiri” koji su valjda uobičajeni.
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 10563 karaktera sto je za 93% vece od proseka.
Ovo je trenutno 123981 vest
NE PROPUSTITE
UZKD će obustaviti radove u zaleđu Vučje: Investitor nije završio svu zakonom propisanu proceduru
Herceg Novi: Krivična i prekršajna prijava protiv ženske osobe zbog pištolja i marihuane
STEGA: Opštinski organ u Herceg Novom ignorišu zahtjev za obilježavanje Dana nezavisnosti
Iz Podgorice stiže 55 odsto PDV-a, a sa sjevera 5 odsto
Vitka Vujnović Herceg Novi Sat starog kapetana HAPS Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti Hercegnovske aprilske svečanosti
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
