Dragojević predstavio roman "Paša": Živim za to da nerviram desničare bilo gdje da su
Admin | 02 May 2026
Prema njegovim riječima, knjaz Nikola je dobio mnogo "popusta" u romanu, jer u stvarnosti nije bio tako pozitivan kako ga je on u knjizi portretisao, nego je više ličio na današnje političare
Dragojević predstavio roman "Paša": Živim za to da nerviram desničare bilo gdje da su Fotografija je preuzeta sa interneta
Filmski režiser Srđan Dragojević predstavio je svoj novi roman Paša, nastao na osnovu scenarija za nesnimljeni film o boravku Osman-paše kao zarobljenika na dvoru crnogorskog knjaza Nikole na Cetinju krajem 19. vijeka, ističući da ga smatra za nešto najuspješnije od svega što je u karijeri uradio, uključujući i filmove.
“Ovaj roman vrlo liči na mene, ima mnogo ciničnog i ironičnog, ali uspio sam da pobijedim taj cinizam u sebi i da napravim nešto dosta romantično. Ponosan sam na to”, rekao je Dragojević na promociji knjige u izdanju Lagune, održane u beogradskoj knjižari Delfi.
Kako je dodao, posebno je zadovoljan što je uspio da prevaziđe sindrom kod istorijskih romana gdje je objašnjenje neophodno.
“Morate da stanete, da opišete kako izgleda uniforma ili pištolj ili nešto drugo. Zadovoljan sam što sam uspio da sve to opišem nekako ‘u trku’, znači kroz radnju, kroz dijalog, ono što je bitno vezano za glavne junake. Moj stav je bio da glavni junak ne može da sjedne, da klekne, da se odmori. Ono što on vidi ‘u trku’ - to vidi publika u romanu. Čini mi se da je taj pristup konsekventno sproveden i da je knjiga dosta zabavna”, izjavio je Dragojević.
Prema njegovim riječima, knjaz Nikola je dobio mnogo “popusta” u romanu, jer u stvarnosti nije bio tako pozitivan kako ga je on u knjizi portretisao, nego je više ličio na današnje političare. Na primjer, kupio je akcije austrijske fabrike oružja i donio zakon da svi punoljetni muškarci moraju da imaju taj tip oružja da bi se odbranili od Turaka, a njemu je išao profit.
“Možemo da zamislimo da će bilo koji naš političar da uradi sličnu stvar”, dodao je.
Ipak, kako je naveo, fokus mu je bio na tome da je Crna Gora tada bila jedna zemlja u srednjem vijeku, koju donekle idealizuje.
“Turci više nisu bili najveći neprijatelj. Najveći neprijatelj su strane sile koje crtaju karte po Balkanu, neprijatelji su banke, osiguravajuća društva, krediti koji se nude, dinamit koji stiže prvi put u Crnu Goru, sve u svemu - civilizacija. Roman na neki način govori, s mojom velikom simpatijom, o plementim divljacima koji su ugroženi u svakom smislu. Odjednom čast, obraz više ne znače ništa. Obojica glavnih junaka su svjesni te tragične promjene”, kazao je Dragojević.
Navodeći da je mnogo paralela koje je povlačio sa savremenom tranzicijom, Dragojević je rekao da ima donekle ideju da su svi u SFRJ bili neka vrsta plemenitih divljaka i onda je krenula tranzicija.
Značajna mu je i paralela sa anti-imperijalizmom, koji ima kao lični stav.
Inače, jedan od likova je guslar, koga autor opisuje kao neku vrstu tadašnjeg influensera.
Mnogobrojnoj publici Dragojević je ispričao kako je došlo do ove knjige, koju je posvetio “baba Mileni, izdanku stare Crne Gore”, a čija je radnja poznata iz romana Mome Kapora Zelena čoja Montenegra. Kapor i Zuko Džumhur su svojevremeno napisali i scenario prema tom romanu.
“Osnovna stvar je bilo sjećanje na pokojnu baka Milenu. Ona mi je kao dječaku pričala da je njen djed na polici imao usoljenu glavu turskog oficira, kao trofej iz bitke. Meni malom je to bilo strašno. Krajem 90-ih htio sam s mojim drugarima Bjelom i Kojom (glumcima Draganom Bjelogrlićem i Nikolom Kojom) da radim taj film. Bili su tu producenti iz Crne Gore, Kapor, nasljednici Džumhura i svi su se posvađali, kako to kod nas biva. Šije se smoking za Kan mnogo prije filma. Francuski Kanal plus bio je zainteresovan, za njih je to egzotična tema, ali prava nisu obezbijeđena”, kazao je Dragojević.
Zatim je Dragojevićev otac, bibliofil našao knjigu Martina Gjurgjevića Memoari sa Balkana, objavljenu u Mostaru 1910. godine, kojom su se rukovodili Kapor i Džumhur.
“Preveo sam je i poslao Kanalu plus, rekli su da je to javno dobro i da su i dalje za projekat. Moj tadašnji scenario otišao je u smeru koji mene zanima - antivestern, pank, poručnik Bluberi, Aleksandar Dima, druga vrsta senzibiliteta. Naslonio sam se na vesterne koje sam volio da gledam u beogradskom bioskopu “20. oktobar” ili na ljetovanjima kod babe i dede u bioskopu “Partizan” u Prokuplju”.
Krenula je predprodukcija početkom 2000-ih. Tadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ponudio je svojih milion evra ako ti Francuzi nađu još 14 - koliko treba.
“Oni nisu našli toliko novca, a ja sam se okrenuo drugim stvarima. Prošlo je dosta godina kada mi je advokat Kanala plus javio da je njihova opcija na moj scenario istekla. I dalje sam želio da radim taj film, ali moja producentkinja Biljana Prvanović i ja ne možemo ni jedan milion da skupimo, a kamoli 20 i više, koliko bi sada koštao”, kazao je Dragojević, navodeći da je tako odlučio da napiše roman.
Napominjući da je tužno kad scenario “ostane u fioci”, naveo je da nije sebi mogao da dozvoli da još jedan od mnogih propalih projekata završi tako.
Urednica Paše Dubravka Dragović Šehović ocenila je da je “roman upečatljiv, a Dragojević pravi majstor”.
“Dopada mi se kako predstavlja svoje likove, taj duhoviti fazon koji ume fino da provuče. Na vojnoj akademiji Sen Sir u Parizu Nikola i Osman su za sve ostale pitomce bili ljudi sa istoka, na koje se gleda s prezirom. A njih dvojica su bliski mentalno i postaju dobri prijatelji, mada su svjesni da će jednog dana vjerovatno ratovati jedan protv drugog. Naročito mi se dopada kako se Srđan izborio sa prikazom zemlje čojstva i junaštva - duhovito, ali bez želje da se podsmeva”, izjavila je urednica.
Prema njenim rečima, Paša ima elemente feminističkog romana, jer je tu i jedna žena, emancipovana Evropljanka i novinarka “koja je za ondašnje Crnogorce verovatno sami đavo”, a desiće se i ljubavni trougao.
Književnik Dejan Stojiljković prisetio se da je Dragojevića kao dobrog pisca upoznao davno, čitajući njegovu naučno-fantastičnu prozu u zagrebačkom časopisu “Sirijus”.
“U romanu Paša uhvatio je mentalitet balkanskog čovjeka. Ova knjiga je kao balkanski vestern koji bi Serđo Leone snimio nakon beskrajne partije pokera na Cetinju”, kazao je Stojiljković.
Moderatorka razgovora Mona Cukić istakla je da su čitaoci lijepo primili Dragojevićev prvi roman “Lajk”, savremenu priču o influenserima, društvenim mrežama i bogatašima, koju je nedavno takođe objavila Laguna.
Dragojević je najavio i sljedeći roman “Crveni”, koji treba da izađe do Sajma knjiga.
“Hoće ga i Hrvati, i to prije jeseni. Procijenili su da će iznervirati desnicu. Uživaću. Živim za to da nerviram desničare bilo gdje da su”, kazao je on.
Kao svoju želju naveo je i roman o Prvoj proleterskoj brigadi i Koči Popoviću, jer mu je jasno da nema šanse za film na tu temu “sada kada se diže spomenik Draži Mihajloviću”.
(SEEcult.org)
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 7042 karaktera sto je za 25% vece od proseka.
Ovo je trenutno 125622 vest
NE PROPUSTITE
Štrajk i po cijenu zatvora: Kako se rađao radnički pokret u Crnoj Gori
Dvorac iz kog se vlada vijek kasnije: “Vijesti” u posjeti rezidenciji predsjednika na Cetinju
"Rašović najbolji poznavalac djela Valtazara Bogišića"
Srđan Dragojević Knjaz Nikola Osman-paša laguna Delfi
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
