Keš, uplata i umanjena kazna: Kontroverzno postupanje inspektora Ministarstva pomorstva
Admin | 06 May 2026
Dokumentacija pokazuje da je Lompar u kešu naplatio kaznu od 200 eura, da bi nekoliko dana kasnije, umjesto kažnjenog stranca, u državnu budžet uplatio taj iznos, umanjen za trećinu “Tvrdnja da je stranka dala 200 eura inspektoru je te&sca
Keš, uplata i umanjena kazna: Kontroverzno postupanje inspektora Ministarstva pomorstva Fotografija je preuzeta sa interneta
Inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor Željko Lompar, prije nepune dvije godine je stranom državljaninu koji je prekršio odredbe dvaju važećih crnogorskih zakona koji se tiču jahti i sigurnosti plovidbe, u kešu naplatio novačnu kaznu od 200 eura, da bi nekoliko dana kasnije, umjesto kažnjenog stranca, u državnu budžet uplatio za trećinu manji iznos.
Pokazuje to dokumentacija do koje su došle “Vijesti” - Potvrda o naplaćenoj novčanoj kazni (Payment Confirmation) koju je Lompar 2. jula 2024. izdao australijskom državljaninu Mareju Tomkinsu, odnosno uplatnica kojom je za Tomkinsa, na ime ove novčane kazne za Australca, dva dana kasnije u državni budžet uplatio 133,40 eura.
Lompar je, međutim, rekao “Vijestima” da je “tvrdnja da je stranka dala 200 eura inspektoru... teška neistina”.
Inspektor je Tomkinsa, koji je plovio na jahti “Alma” pod zastavom Poljske, sankcionisao novčanom kaznom zbog prekršaja dva člana Zakona o sigurnosti plovidbe, odnosno Zakona o jahtama i izdao mu potvrdu o plaćenoj kazni, na kojoj piše da je od njega na licu mjesta primio 200 eura u kešu.
Međutim, kada je “Alma” dan kasnije, od Lučke kapetanije Kotor tražila obaveznu dozvolu za isplovljenje iz crnogorskih teritorijalnih voda, Kapetanija joj nije mogla dati taj tzv. clearence - jer taj državni organ nije imao potvrdu da je kazna koju je jahti prethodno “odrezao” inspektor Lompar, zaista i plaćena.
Lompar je negirao da je uradio nešto protivzakonito i naveo da je to uobičajena praksa koju zakon dozvoljava. Optužio je novinara da ga proziva da je on, navodno, otuđio 66,6 eura koliko iznosi razlika između Tomkinsu izrečene i kazne koju je u njegovo ime dva dana kasnije sam uplatio
Tek nakon što je agent strane jahte “digao frku” i tražio da se njegovom klijentu da traženi clearance, jer je Tomkins kaznu na licu mjesta platio u kešu, inspektoru sigurnosti plovodbe koji ga je kontrolisao, Lompar je 4. jula u Tomkinsovo ime u državni budžet uplatnicom transferisao iznos od 133,40 eura. Taj iznos predstavlja izrečenu novčanu kaznu umanjenu za trećinu, a što se po Zakonu o prkeršajima, dozvoljava prekršiocima kao povoljnost ukoliko izrečenu kaznu uplate u roku od osam dana.
Nakon što su “Vijesti” prezentovale Ministarstvu pomorstva tu dokumentaciju i tražili objašnjenje na osnovu kojeg propisa je dozvoljeno državnim inspektorima da na licu mjesta uzimaju keš od kažnjenih stranih državljana i da li je uobičajena praksa službenika tog državnog organa da ovako postupaju, iz resora kojim rukovodi ministar Filip Radulović najavili su da će dodatno provjeriti što se dogodilo.
“U odnosu na navode koji se odnose na naplatu novčane kazne u konkretnom slučaju, Ministarstvo ukazuje da se postupci izricanja i izvršenja prekršajnih sankcija sprovode u skladu sa važećim zakonodavstvom. U skladu sa Zakonom o prekršajima, propisana je mogućnost da se izrečena novčana kazna umanji za jednu trećinu ukoliko se ista plati u zakonom predviđenom roku. U tom smislu, iznos od 133,40 eura predstavlja umanjeni iznos kazne, dok razlika do punog iznosa od 200 eura proizlazi iz primjene navedene zakonske odredbe”, kazali su iz Ministarstva pomorstva.
Nisu komentarisali dio pitanja u vezi sa tim smiju li inspektori uzimati keš od kažnjenjih stanaca. Najavili su da će “Ministarstvo radi potpunog razjašnjenja svih okolnosti konkretnog slučaja, izvršiti dodatni uvid u raspoloživu dokumentaciju, uključujući način evidentiranja i izvršenja predmetne kazne”.
Lompar je negirao da je uradio nešto protivzakonito i naveo da je to uobičajena praksa koju u određenim situacijama zakon dozvoljava. Optužio je novinara “Vijesti” da ga postavljanjem pitanja oko tog slučaja, proziva da je on navodno, otuđio 66,6 eura koliko iznosi razlika između Tomkinsu izrečene i kazne koju je u njegovo ime dva dana kasnije uplatio sam inspektor sigurnosti plovidbe.
“Mislim da vas je neko tu obmanuo ili ste vi iskonstruisali takvu tvrdnju. Dakle, izrečena kazna za prekršaj je 200 eura i to nije sporno. Sporno je da strani državljani koji nemaju PIB, ne mogu u Pošti ili našim bankama platiti kaznu i donijeti uplatnicu. Tada, a i danas inspektor ima pravo izreći kaznu na licu mjesta i on na ime kažnjene stranke uplatiti kaznu. Tada inspektor obavještava stranku o članu Zakona o prekršajima gdje se stranci ukoliko plaća kaznu u roku od osam dana umanjuje kazna za jednu trećinu. Tako se izriče kazna u punom iznosu, a uplaćuje se 134 eura što stranka zna i prihvata. Tvrdnja da je stranka dala 200 eura inspektoru je teška neistina i zlonamjerna podmetačina”, tvrdi Lompar.
Naglasio je da je to “dozvoljavao i još uvijek dozvoljava Zakon o prekršajima - član 25”.
Član 25 Zakona o prekršajima propisuje da se “u odluci o prekršaju određuje rok plaćanja novčane kazne, koji ne može biti kraći od osam dana niti duži od 60 dana od dana pravosnažnosti odluke, a u opravdanim slučajevima (zavisno od visine novčane kazne i imovinskih prilika okrivljenog), sud može odrediti da se izrečena novčana kazna plati u ratama, pri čemu rok otplate ne može biti duži od šest mjeseci”.
Kao izuzetak od tog pravila, ovaj član definiše da se “u slučajevima propisanim ovim zakonom, može odrediti da se izrečena novčana kazna plati odmah”.
Zakon ne dozvoljava inspektorima i drugim ovlašćenim licima poput policajaca, da od prekršilaca uzimaju keš na licu mjesta. Zbog toga je, na primjer, od lani svaka patrola saobraćajne policije na crnogorskim drumovima opremljena POS terminalima za elektronsku naplatu novčanih kazni.
Prema zakonu, inspektor je u slučaju kažnjavanja stranca, dužan da mu izda nalog za uplatu kazne u banci, ili da ukoliko procijeni da postoji opasnost da će stranac odlaskom u inostranstvo izbjeći odgovornost ili ako prerkršilac odbija da plati kaznu po nalogu, inspektor je dužan da napiše prekršajnu prijavu i stranca privede prekršajnom sudu. Sud onda dalje kažnjava stranog prekršioca, bez dodatnog učešća inspektora koji je kaznu izrekao u sprovođenu te sankcije. Postupoci protiv stranaca su hitni, a sudija može izreći novčanu kaznu koju stranac može odmah izmiriti.
Zakon o prekršajima predviđa da se kazna sa troškovima postupka kao izuzetak, može platiti na licu mjesta uz izdavanje potvrde samo ako je prekršajni nalog izdat van radnog vremena banke odnosno pošte, ili je izdat van naseljenog mjesta. U tom slučaju je službenik koji je uzeo keš od prekršioca, dužan da novac u državni budžet uplati prvog narednog radnog dana.
Dan 2. jul 2024. kada je inspektor Lompar stranom državljaninu izrekao i u kešu naplatio novčanu kaznu od 200 eura, nije bio neradni, niti praznik, ali nije jasno da li je kazna izrečena tokom radnog vremena banaka i pošte, jer na potvrdi o naplaćenoj kazni vrijeme nije navedeno.
Lompar je kaznu u za trećinu umanjenom iznosu, u državni budet uplatio ne “prvog narednog dana” kako zakon propisuje, već nakonu dva dana - u četvrtak, 4. jula 2024.
“U svakom slučaju događaj koji pominjete iz 2024. se desio prije dvije godine i to me navodi kao oklevetanog inspektora, na postavljanje običnog i jednostavnog pitanja: zašto sad i gdje ste bili do sad? Da javno prozovete inspektora, pišete njegovim pretpostavljenima i sa dokazima predate inspektora nadležnim organima u Crnoj Gori. Mislim da nije kasno da to sa dokazima uradite i već danas”, poručio je Lompar novinaru “Vijesti”, ali ni on ni Ministarstvo pomorstva nisu precizno odgovorili gdje je završila razlika od 66,6 eura u slučaju kažnjavanja Mareja Tomkinsa.
Lompar je istakao da su “tek sad u nabavci POS terminali” za inspekciju sigurnosti plovidbe radi naplate kazni na licu mjesta.
“Kaznu koju ne može da plati stranac koji nema PIB, on plaća na licu mjesta inspektoru, a inspektor svojim imenom plati kaznu za stranca. Tek sad je u nabavci za takve slučajeve terminal plaćanja. Zakon o prekršajima je to dozvoljavao i još uvijek dozvoljava. Pogledajte član 25”, poručio je, dodajući da se “radi samo o stranim plovilima koja nemaju i ne moraju da imaju agente”.
“Nekome banka prihvati jer ima PIB, nekome ne prihvati ako nema. Slučaj koji ste vi naveli stoprocentno je neistinit. Stranac iz Australije dao je tačno 134 eura za kaznu koja je propisana 200 eura i objašnjen mu je član Zakona o prekršajima koji ga oslobađa jedne trećine kad plati u roku od osam dana”, tvrdi Lompar.
Iz Ministarstva pomorstva, saopštili su “Vijestima” da taj resor “preduzima aktivnosti na unapređenju sistema naplate, uključujući uvođenje savremenih platnih rješenja, kako bi se dodatno unaprijedila transparentnost i efikasnost postupanja”.
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 9047 karaktera sto je za 34% vece od proseka.
Ovo je trenutno 126079 vest
NE PROPUSTITE
Sud odredio privremenu mjeru, mora se dozvoliti pristup gradilištu; Slovinići: Pobjeda pravde nad političkim revanšizmom
Olupina koja je postala dio pejzaža: "Conte Geza Szapari" je 13 godina propadao u more u blizini Gurdića
Kotor: Udavilo se trogodišnje dijete
Čuvar kotorske riznice: Arheolog Jovan Martinović, renesansna ličnost našeg vremena
Kotor Željko Lompar Lučka kapetanija Kotor Marej Tomkins Filip Radulović Ministarstvo pomorstva
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
