INTERVJU Dragaš za "Vijesti": Gubitak iz prošle, dolazi na naplatu ove godine
Admin | 08 May 2026
Izvršni direktor Elektroprivrede (EPCG) Zdravko Dragaš u ovoj godini očekuje pozitivan rezultat od 38,7 miliona eura, ali da zbog minusa koji su imali lani moraju refinansirati kredite za investicione projekte Postoji interesovanje invest
INTERVJU Dragaš za "Vijesti": Gubitak iz prošle, dolazi na naplatu ove godine Fotografija je preuzeta sa interneta
Efekti prošlogodišnjeg poslovanja i dalje će djelimično odražavati na finansijski rezultat, prije svega kroz obaveze iz kreditnog zaduženja za investicione projekte. Zbog toga je finansijska slika ove godine kompleksna - očekujemo pozitivan operativni rezultat, ali i dalje sa izazovima koji zahtijevaju pažljivo upravljanje likvidnošću i troškovima, kazao je za “Vijesti izvršni direktor Elektroprivrede (EPCG) Zdravko Dragaš.
On ističe da je prošlu godinu obilježila je rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, što je imalo direktan uticaj na poslovni rezultat, prije svega kroz povećan uvoz električne energije i prateće troškove. Kao rezultat tih aktivnosti, EPCG je godinu završila sa negativnim rezultatom od oko 90 miliona eura. U ovoj godini Dragaš očekuje fazu oporavka kompanije, a projekcije ukazuju na planiranu dobit od približno 38,7 miliona eura.
“Upravo iz tog razloga smo pokrenuli proces refinansiranja obaveza, kako bismo stabilizovali novčane tokove i prevazišli probleme koji su mogući u drugom dijelu godine. Istovremeno, radimo na dugoročnoj finansijskoj analizi koja će, na osnovu realizacije novih investicionih projekata i tržišnih kretanja, predstavljati osnov za izradu budućih projekcija i strateško planiranje razvoja kompanije. Na rezultat poslovanja značajno utiče i hidrologija, koja je prošle godine bila nepovoljna, dok je ova godina zasada znatno stabilnija. Ako hidrološka situacija ostane povoljna, to će nam dati vjetar u leđa”, objašnjava Dragaš.
Kakva je trenutno situacija u nikšićkoj Željezari i kakvi su dalji planovi za fabriku? Da li je projekat trenutno održiv i ekonomski opravdan, s obzirom na različite informacije i kritike koje su se pojavljivale u javnosti od trenutka kada je EPCG preuzela upravljanje?
U ovom trenutku Željezara još ne obavlja svoju osnovnu djelatnost - proizvodnju čelika, već funkcioniše kao podrška EPCG projektima, prije svega u segmentu solarne infrastrukture. Da bi obezbijedila dugoročnu održivost i ozbiljnu budućnost, neophodno je da proširi spektar usluga i razvije stabilniji poslovni model, jer oslanjanje na jednu djelatnost nije dovoljno. Trenutno se i Željezara i Solar gradnja nalaze na ivici rentabilnosti, što jasno ukazuje na potrebu za efikasnijim menadžmentom i aktivnijim nastupom na tržištu, posebno kada je riječ o ugovaranju poslova van EPCG sistema. Onog trenutka kada Željezara uspije da obezbijedi projekte sa drugim investitorima, van EPCG, moći ćemo jasno reći da je opravdala povjerenje i šansu koja joj je data.
Šta bi po Vašem mišljenju bilo najbolje rješenje za Željezaru?
Najbolje rješenje je povratak osnovnoj djelatnosti - proizvodnji čelika, uz paralelni razvoj segmenta prerade i upravljanja sekundarnim sirovinama, što smo već najavili. Pozitivno je da postoji interesovanje investitora za Željezaru, kako iz regiona, tako i iz Evrope. Međutim, poučeni ranijim iskustvima, u narednom periodu ćemo insistirati na jasnim uslovima - prije svega na adekvatnim bankarskim garancijama i kredibilnim biznis planovima. Ući ćemo u pregovore samo sa onima koji budu voljni da dostave bankarske garancije za planirane investicije i naprave ozbiljan biznis plan.
Da li je EPCG Solar gradnja ispunila očekivanja u pogledu dinamike instalacije solarnih sistema i kakvi su konkretni efekti njenog rada do sada? Šta možete reći o trenutnom stanju u tom preduzeću?
Solar gradnja je formirana kao operativna kompanija za realizaciju projekata “Solari 3000” i “Solari 5000”, i u tom segmentu je ostvarila značajan doprinos kroz mobilizaciju i organizaciju kapaciteta, posebno u dijelu angažovanja kvalitetnih montera i električara. Međutim, kada govorimo o tržišnoj dimenziji poslovanja, kompanija još nije ostvarila iskorak u smislu ugovaranja poslova sa drugim investitorima van EPCG sistema, što je nedopustivo. U tom kontekstu, naredni period će biti i svojevrstan test za Solar gradnju. Ključni iskorak očekujemo kroz potencijalnu saradnju sa “Masdarom” u okviru zajedničkih projekata, gdje će kompanija imati priliku da pokaže svoju konkurentnost na realnom tržištu. Sve odluke u zajedničkoj kompaniji donosiće se konsenzusom, bez dominacije bilo koje strane, što dodatno pojačava značaj tržišne spremnosti i operativne sposobnosti svih učesnika, pa i Solar gradnje. Ako Solar gradnja ne pokaže sposobnost da se pozicionira i van okvira EPCG sistema, biće neophodno izvršiti organizacione promjene i unapređenje menadžmenta, kako bi se obezbijedila dugoročna efikasnost i održivost poslovanja.
EPCG i “Abu Dhabi Future Energy Company PJSC - Masdar”, globalni lider u oblasti čiste energije, potpisali su prošlog mjeseca ugovor o osnivanju zajedničkog preduzeća u cilju razvoja velikih projekata iz oblasti obnovljive energije u Crnoj Gori. Kako će funkcionisati to partnerstvo i na koji način će se realizovati zajednički projekti u oblasti obnovljive energije?
Partnerstvo sa kompanijom “Masdar” zasnovano je na ravnopravnom odnosu (50:50) i dugoročnoj strateškoj saradnji. Za svaki pojedinačni projekat formiraće se posebne projektne kompanije, sa istim vlasničkim udjelom, što omogućava efikasno upravljanje, jasnu odgovornost i transparentnost. Kroz mehanizme Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, EPCG će dobiti pristup novim izvorima finansiranja. U praksi, učešće “Masdara” i njihove garancije dodatno će ojačati naš kredibilitet kod finansijskih institucija i olakšati zatvaranje finansijske konstrukcije. Ono što je posebno važno jeste da ovim partnerstvom dobijamo pristup znanju, iskustvu i globalnim praksama u razvoju obnovljivih izvora energije, čime značajno smanjujemo poslovni rizik. Profit će se dijeliti u skladu sa vlasničkim udjelima u svakom projektu.
Koji će projekti iz obnovljivih izvora energije biti u fokusu saradnje sa “Masdarom” - solar, vjetar, skladištenje energije ili kombinovani modeli?
“Masdar” je globalni lider u proizvodnji električne energije iz solarnih elektrana, sa oko 65 GW instaliranih kapaciteta i ambicioznim planovima daljeg rasta. U tom smislu, solarna energija će biti u fokusu naše saradnje. Međutim, savremeni pristup podrazumijeva integraciju solarnih projekata sa sistemima za skladištenje energije, jer bez baterijskih sistema njihova puna vrijednost ne može biti iskorišćena. Jedan od pravaca razvoja je integracija solarnih elektrana, baterijskih sistema i data centra, koji bi bio značajan potrošač energije i važan razvojni projekat za Crnu Goru. Paralelno, postoji interesovanje “Masdara” i za druge obnovljive izvore, kao i saradnju sa renomiranim partnerima poput EDF-a.
Dokle se stiglo sa formiranjem zajedničkog preduzeća?
Potpisivanjem ugovora napravljen je prvi korak ka formiranju zajedničkog preduzeća. Očekujemo da u narednih 30 dana bude izabran menadžment. Kada je riječ o konkretnim projektima, već su u razradi solarne elektrane na lokalitetima Slano, Krupac i Štedim, sa planom da se povežu na prenosni sistem. Naš cilj je da tokom ove godine završimo detaljnu razradu, a da već naredne počnemo radove na jednoj od lokacija.
Koliki investicioni ciklus očekujete kroz partnerstvo sa “Masdarom” i da li Crna Gora zaista može postati izvoznik zelene energije u region i EU?
Od samog početka razgovora sa “Masdarom”, naš strateški cilj je da Crna Gora postane izvoznik zelene energije. Realizacijom projekata koje planiramo, Crna Gora ima potencijal da se pozicionira kao značajno digitalno i energetsko čvorište Evrope. Razvoj velikog potrošača, poput data centra, omogućio bi da se proizvedena energija iz obnovljivih izvora u velikoj mjeri plasira na domaćem tržištu, čime se zatvara krug proizvodnje i potrošnje. Istovremeno, realizacijom drugog podmorskog kabla u saradnji sa italijanskom kompanijom Terna, otvorila bi se mogućnost da Crna Gora postane ozbiljan izvoznik električne energije iz obnovljivih izvora ka evropskom tržištu. Početne investicije u tri solarne elektrane na lokacijama Slano, Krupac i Štedim procjenjuju se na oko 150 miliona, dok ukupne investicije koje “Masdar” planira u Crnoj Gori premašuju milijardu eura.
Koliko je realno da se kroz sporazum sa UAE ubrza realizacija velikih energetskih projekata u Crnoj Gori i koji su prioriteti?
Realno je očekivati da će sporazum sa UAE značajno ubrzati realizaciju velikih energetskih projekata u Crnoj Gori. Prije nekoliko godina privatni investitori počeli su izradu projektne dokumentacije i pribavljanje urbanističkih uslova, ali se u praksi pokazalo da većina njih nije imala dovoljno finansijskog kapaciteta niti operativne snage da projekte dovede do kraja. Riječ je o investicijama koje često prelaze 100 do 200 miliona eura, a dodatni izazov predstavlja i plasman proizvedene energije bez oslonca na sistem kakav ima EPCG. Upravo tu se otvara prostor za ubrzanje - kroz partnerstvo EPCG i “Masdara”, koje objedinjuje finansijsku snagu, tehničko znanje i iskustvo u realizaciji kompleksnih projekata. Na taj način projekti koji su već započeti dobijaju realnu šansu da budu završeni, uz efikasnije prevazilaženje administrativnih izazova. Dodatno, “Masdar” kroz ovaj model otvara vrata i drugim kompanijama iz UAE, koje mogu učestvovati u razvoju pojedinačnih projekata, u skladu sa međudržavnim sporazumom. Vlada Crne Gore odredila je EPCG kao centralnu instituciju za sprovođenje ovog sporazuma u oblasti energetike, čime je dodatno osnažena koordinaciona i operativna uloga kompanije.
Osim partnerstva sa “Masdarom”, EPCG planira saradnju i sa francuskim EDF-om, sa kojim je već potpisan memorandum o saradnji, na projektu HE “Kruševo” - na koji način bi taj projekat mogao biti realizovan i kakav model partnerstva je u igri? Da li je, osim projekta HE “Kruševo”, francuski EDF zainteresovan i za druge projekte u Crnoj Gori, posebno u oblasti obnovljivih izvora energije i sistema za skladištenje energije?
Model saradnje sa EDF-om zasnivaće se na zajedničkom ulaganju, slično kao i sa “Masdarom”. U fokusu saradnje biće gradnja hidroelektrana, u čemu EDF ima veliko znanje i iskustvo. Ključni projekat je HE “Kruševo”, koja je planirana kao reverzibilna hidroelektrana, odnosno postrojenje koje može i proizvoditi i skladištiti energiju. HE “Kruševo” postaće prva reverzibilna hidroelektrana u Crnoj Gori, čime ćemo dobiti svojevrsnu “mehaničku bateriju”, što je izuzetno važno za stabilnost sistema. EPCG trenutno iz sopstvenih sredstava sprovodi geološka istraživanja, čiji završetak očekujemo u naredna četiri mjeseca, nakon čega slijedi izrada idejnog projekta. Realno je da idejni projekat bude završen u prvom kvartalu naredne godine, čime ćemo dobiti preciznije definisanu vrijednost investicije, kao i sve ključne tehničke i ekonomske parametre neophodne za donošenje odluke o realizaciji projekta.
EPCG je prošle godine povukla elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za HE “Komarnica”, da li je projekat u međuvremenu redefinisan i u kojoj je sada fazi, odnosno jeste li od njega odustali ili i dalje planirate njegovu realizaciju?
HE “Komarnica” ima značajan potencijal u smislu valorizacije hidroenergetskog resursa Crne Gore, ali istovremeno spada u red kompleksnih projekata koji zahtijevaju poseban nivo pažnje zbog svoje ekološke osjetljivosti. Naš pristup zasniva se na traženju optimalnog balansa između ekologije, ekonomije, energetske nezavisnosti i očuvanja “divlje ljepote” prostora. Nisam za to da uništimo prirodu da bismo imali struju, ali bez struje danas ne možemo opstati. Upravo zato je obaveza da se svako rješenje traži kroz stručan, odgovoran i dugoročno održiv okvir. EPCG nije odustala od ovog projekta, ali ga ne posmatramo kroz isključiv ili pojednostavljen pristup. Projekat je trenutno u fazi dodatne razrade idejnih rješenja, uz cilj da se pronađe model koji će biti i energetski opravdan i ekološki prihvatljiv. Na osnovu dosadašnjih iskustava sa hidroenergetskim objektima, stav je da oni, kada su pravilno planirani i izvedeni, mogu imati i širi pozitivan efekat, ne samo energetski, već i turistički i razvojni. Najbolji pokazatelj toga je Pivsko jezero, koje je danas prepoznato i kao turistička atrakcija i kao važan energetski resurs. Sličan primjer su meandri u Pljevljima, gdje je formirano vještačko jezero koje još nije u potpunosti valorizovano, iako ima značajan potencijal. U okruženju imamo i primjer Uvca, gdje je formiranje akumulacije doprinijelo povratku određenih ptičjih vrsta, upravo zbog promjene vodnog režima i stvaranja novih prirodnih staništa. Naš cilj je jasan, ozbiljan stručna rasprava i kvalitetna rješenja, a ne pristup zasnovan na populizmu.
Kada se može očekivati puštanje u probni rad vjetroelektrane “Gvozd”, čija se izgradnja privodi kraju, i u kojoj je fazi realizacija male hidroelektrane “Otilovići”?
Zvanični početak probnog rada planiran je za 9. maj, simbolično na Dan Evrope. Vjetroelektrana “Gvozd” je prvi veliki državni enegetski projekat nakon puštanja u rad TE Pljevlja 1982.godine. Projekat je podržala Evropska banka za obnovu i razvoj, dok je izvođač radova kompanija “Nordex”, sa kojom imamo ugovor koji obuhvata nabavku, isporuku, ugradnju, puštanje u rad i dugoročno održavanje vjetrogeneratora, uključujući i projekat “Gvozd 2”.
Kada je riječ o maloj hidroelektrani “Otilovići”, ugovor je potpisan i u toku je izrada projektne dokumentacije. Očekuje se da ona bude na mreži u roku od 20 mjeseci od potpisivanja ugovora. Ovo je važan projekat za EPCG, imajući u vidu da hidroenergetski objekti predstavljaju dugoročno stabilan i pouzdan izvor energije.
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 14123 karaktera sto je za 70% vece od proseka.
Ovo je trenutno 126338 vest
NE PROPUSTITE
Zejak najavio sječu stubova: : Tvrdi da je i nakon plaćanja oko 1.000 eura duga i dalje bez struje
Đukanović: Prošla godina nije dokaz poslovnog sloma, EPCG ove godine već u dobiti 36,47 miliona eura
Pepeo i šljaka još godinama na Maljevcu
Odbor će na kontrolno saslušanje pozvati Vukovića, Šahmanovića, Đukanovića i Dragaša
Masdar Otilovići EPCG Elektroprivreda Crne Gore Željezara Termoelektrana Pljevlja
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
