Vraćanje na Vincekovu ideju jedini spas: Plan upravljanja Botaničkom baštom Dulovine na javnoj raspravi

Admin | 14 Mar 2025

Stanje spomenika prirode Botanička bašta Dulovine je daleko od dobrog, a izgubljen je značajan broj biljnih vrsta zbog neefikasnog upravljanja i nedostatka saradnje Nacionalnog parka i Opštine Kolašin

Vraćanje na Vincekovu ideju jedini spas: Plan upravljanja Botaničkom baštom Dulovine na javnoj raspravi Fotografija je preuzeta sa interneta

Plan upravljanja spomenikom prirode Botanička bašta Dulovine za naredne četiri godine trenutno je na javnoj raspravi, a njime bi trebalo da se, između ostalog, “obezbijedi dugotrajna zaštita i da se, kroz stručno djelovanje, unaprijedi postojeće stanje”. U održavanju Botaničke bašte posebna pažnja biće usmjerena na inicijalnu ideju organizacije vrta, koju je osnivač Danijel Vincek predložio, kako bi se taj koncept zadržao i u budućnosti.

Prema nacrtu dokumenta, trenutno stanje daleko je od dobrog. Prema konstatacijama obrađivača Plana problema je mnogo, a jedan od ključnih razloga za nedovoljno efikasno upravljanje do sada je nedostatak saradnje sa kolašinskom lokalnom upravom.

Botanička bašta planinske flore nastala je 1981. godine kao plod znanja, truda i rada Vinceka i njegove prve supruge Vjere, uz pomoć profesora Vukića Pulevića. Rješenjem Zavoda za zaštitu prirode, 13 godina kasnije, stavljen je pod zaštitu kao spomenik prirode. Vincek je još za života odlučio da pokloni svoju zaostavštinu državi, pa je 2018. godine, tri godine prije njegove smrti, upravljanje tim prostorom preuzelo Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG), odnosno NP Biogradska gora. U Bašti su najznačajniji predstavnici vaskularne flore planinskih područja sjeverne Crne Gore, prvenstveno planina Bjelasice, Sinjajevine, Komova, Moračkih planina, Durmitora, Prokletija i Hajle, kao i manji broj vrsta sa viših područja primorskih planina (Rumija, Lovćen i Orjen). Najveći broj biljaka pripada značajnoj flori endemičnih, endemoreliktnih, reliktnih, zaštićenih, rijetkih i ugroženih vrsta.

“Tokom prethodnog perioda došlo je do gubitka značajnog broja biljnih vrsta sa parcela. Obnovi i održavanju zbirke biljaka u vrtu nije se pristupilo planski. Prvi nacrt Plana upravljanja botaničkim vrtom Dulovine 2019-2024. nije prošao zakonsku proceduru usvajanja od strane Skupštine opštine (SO) Kolašin, što je ključni razlog nemogućnosti JPNPCG da u prethodnom periodu na sistematski način pristupi upravljanju vrtom. To je rezultiralo činjenicom da su parcele osiromašene u odnosu na prvobitni koncept parcela koji je osmislio osnivač”, piše, između ostalog, u dokumentu.

Nekadašnju zbirku od 499 vrsta, koje su bile dokumentovane u skladu sa tada aktuelnim praksama, kako piše u Planu, na dan posljednjeg popisa, u avgustu 2024. godine, činile su 188 sistematikom prepoznatih biljaka. Upravljač trenutno ne raspolaže podacima o ukupnom broju vrsta u 2024. godini, s obzirom na to da nijesu popisane proljetnice i druge vrste koje su do avgusta završile vegetacijski ciklus.

“Ipak se može zaključiti da je broj taksona značajno manji u odnosu na period kada je botanički vrt imao puni potencijal… Botanička kolekcija prvobitno je bila organizovana u 38 parcela, na osnovu morfoloških, fizioloških, taksonomskih i ekoloških karakteristika biljaka. Popisom 2024. godine ustanovljeno je da ima značajnih odstupanja i da je prisutno rasijavanje i širenje pojedinih biljaka u više parcela, gdje nisu prvobitno pripadale… Cilj je da se vrati prvobitni koncept Vrta sa 38 parcela kako ih je Vincek definisao”, piše u nacrtu dokumenta.

Novim Planom predviđeno je uređenje i održavanje botaničkog vrta, što, kako navode obrađivači, predstavlja nužan preduslov za njegovu ozbiljniju obnovu. Najavljuju da će posebna pažnja biti usmjerena na inicijalnu ideju organizacije vrta, koju je Vincek predložio, kako bi se taj koncept zadržao i u budućnosti.

U vrtu nije uspostavljeno ni sistematsko dokumentovanje biljaka i pratećih podataka.

“U arhivi se čuvaju stari zapisi, koji prethodnih godina nisu obnovljeni niti ažurirani. Ti podaci nijesu digitalizovani, a značajan dio istorijske dokumentacije vezane za vrt nije dostupan JPNPCG… Što se tiče drugih funkcija Botaničkog vrta, poput naučnih istraživanja ili programa uzgoja i ex-situ zaštite ugroženih vrsta, u proteklom periodu nije bilo značajnijih iskoraka”, konstatuje se u nacrtu Plana.

U cilju popravljanja takvog stanja, obrađivači najavljuju saradnju sa botaničarima koji rade u institucijama na nivou Crne Gore, uključujući Agenciju za zaštitu životne sredine, Prirodnjački muzej i Prirodno-matematički fakultet. Takođe, predviđa se angažovanje volontera i saradnja sa NVO. Naglašena je neophodnost angažovanja stručnog osoblja, a prije svih, “botaničara koji će na stručan način voditi brigu o zasadima, kao i o njihovoj dopuni”. Podsjećaju da je u vrtu u ranijem periodu funkcionisao sistem za navodnjavanje kap po kap, koji danas nije u funkciji, pa se preporučuje ponovno aktiviranje sistema. Prema nacrtu Plana, do 2029. godine, u realizaciju unapređenja stanja u Botaničkoj bašti trebalo bi uložiti više od 600.000 eura.

Vincekova udovica Zora Marijanović do sada je više puta saopštavala da je krajnje razočarana načinom na koji je država vodila brigu o zaostavštini njenog supruga. U razgovoru za “Vijesti” prije dvije godine kazala je i da strahuje da će taj prostor biti potpuno devastiran.

Prema Ugovoru o poklonu, koji je Vincek potpisao sa državom, JPNPCG se obavezalo da će snositi troškove redovnog godišnjeg održavanja Bašte, kao i troškove održavanja porodične kuće, a da će njegova supruga, radno angažovana, voditi računa o biljkama. Troškovi redovnog godišnjeg održavanja zaštićenog prirodnog dobra, prema procjeni koju je dostavilo JP NPCG, za prvu godinu iznosili su 69.580 eura, a za svaku sljedeću 47.880 eura.

Bonus video:

Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.

Ocenjujemo vest sa 6/10

Ova vest ima 5683 karaktera sto je za 89% vece od proseka.

Ovo je trenutno 75274 vest