Povrijeđene skijaše u Kolašinu brzo zbrinu
Admin | 19 Jan 2025
Za tim ortopeda koji su u ambulanti svakog dana, od ujutro kada se otvore ski-centri, pa sve do sat i po nakon što posljednji skijaš ode sa Bjelasice, znaju na stotine pacijenata...
Povrijeđene skijaše u Kolašinu brzo zbrinu Fotografija je preuzeta sa interneta
Traumatološko-ortopedska ambulanta u kolašinskom Domu zdravlja (DZ), do sada nedovoljno promovisan projekat, višestruko doprinosi kvalitetu turističke ponude tog grada, bezbjednosti posjetilaca skijališta, ali i predstavlja i značajnu uštedu novca u zdravstvenom sistemu.
Ipak, za tim ortopeda koji su u ambulanti svakog dana u sedmici, od ujutro, kada se otvore ski-centri, pa sve do sat i po nakon što posljednji skijaš ode sa Bjelasice, znaju na stotine pacijenata, kako turista, tako i Kolašinca.
Prije nekoliko godina zamišljena samo kao traumatološka, za zbrinjavanje povreda sa skijališta, od početka ove turističke sezone ambulanta je otvorena i za sve ostale ortopedske pacijente. Tako će biti tokom cijele zime.
Ta kvalitetna priča iz zdravstvenog sistema nastala je, ali i dalje traje, kao entuzijastički poduhvat ortopeda dr Marka Borovinića i menadžmenta DZ. Kasnije, naizmjenično, u ambulanti su, uz dr Borovinića, počele da ordiniraju i njegove kolege dr Igor Mandić, dr Vladan Ćirković i dr Oleg Laković.
“Prije nekoliko godina osmislili smo da to bude traumatološka ambulanta za posjetioce dva kolašinska skijališta. Međutim, shvatili smo da ne možemo tako da funkcionišemo i da ne možemo da ‘zatvorimo vrata’ za Kolašinke i Kolašince, koji dolaze sa povredama ili ortopedskim problemima koji nijesu sa ski-centara. Tako smo, tokom ove zime, odredili dio radnog dana i za ortopediju”, kaže za “Vijesti” dr Borovinić.
On objašnjava da je ljubav prema Kolašinu, ali i shvatanje važnosti da ozbiljan zimski turistički centar treba da ima i tu vrstu ambulante, njegove kolege i njega okupila oko projekta. Razumijevanja i podrške menadžmenta DZ, tvrdi, nije falilo.
Ortopedima je na raspolaganju i mini sala pa, kako kaže dr Borovinić, mnogo toga mogu da opserviraju, sve do takozvane “male hirurgije”. Tako se sada u kolašinskom DZ “rješava” mnogo povreda zbog kojih su ranije pacijenti išli do Podgorice.
Rad kolašinske ambulante, na taj način predstavlja, tvrdi sagovornik “Vijesti”, i značajno rastrećenje za Urgentni centar.
Kako su izračunali u kolašinskom DZ, angažovanjem ortopeda i ostalih specijalista uštedi se godišnje oko 6.000 eura novca građana. Taj iznos dobija se ako se uporedi rashod za angažovanje specijalista i cijene putnih troškova pacijenta, ne računajući njihove pratioce.
Dr Borovinić i direktor kolašinskog DZ Milan Marković, pored ušteda novca u zdravstvenom sistemu, ističu i još jedan značajan benefit ambulante za turističku privredu. Objašnjavaju da se prije postojanja ambulante, odnosno prije nego što je obezbijeđeno da ortopedi budu u Kolašinu tokom cijele sedmice, dešavalo da su porodice koje su došle na zimovanje, nakon što se jedan član povrijedi, prekidale odmor i napuštale smještaj.
“Sada je značajno drugačije. Recimo, ukoliko dijete povrijedi ruku, ta povreda se zbrine u DZ, porodica nastavlja boravak u Kolašinu, gdje se obavlja i kontrola. To je vrlo bitan činilac i velika korist za vlasnike smještaja. Nadamo se da će turistička privreda i oni koji su u okviru institucija zaduženi za turizam to prepoznati”, kažu da očekuju u DZ.
Za sada, rad traumatološko-ortopedske ambulante finansira se novcem resornog ministarstva, a od ove godine participiraju i državni Ski-centar Kolašin 1600 i privatni Kolašin 1450.
Ostatak turističke privrede nije još uvidio potrebu da se tom projektu obezbijedi održivost.
Dr Borovinić kaže da bi, ukoliko Kolašin namjerava da postane centar sportskog turizma, moralo mnogo više pažnje zajednice da bude usmjereno i na tu ambulantu, ali i na, eventualno, obogaćivanje zdravstvenih usluga.
Marković objašnjava da bi cjelogodišnji rad ambulante bio svrishodan, s obzirom na sve popularniji aktivni odmor i povrede koje se dešavaju, na primjer tokom planinarenja, ili ostalih vidova rekreacije na otvorenom.
Trebalo bi, sugerišu saogovornici “Vijesti”, raditi i na preciziranju nekih zakonskih normi. Navode primjer, da je zakonom propisano da na skijalištu bude samo po jedan medicinski radnik, a da pritom nije definisano ni da li je riječ o medicinskom tehničaru ili ljekaru.
Iako je, za razliku od prethodne sezone, na Bjelasici bilo dosta dana sa rekordnom posjetom, povrede zadobijene na skijaškim stazama bile su, kaže dr Borovinić “u očekivanom obimu”. Ukupno ih je bilo 60 do 70, ali ukupan broj pacijenta u traumatološko-ortopedskoj ambulanti od početka sezone je 170.
Ranijih godina bilo je dnevno i do 15 pacijenta sa povredama zadobijenim na skijalištima. Recimo pretprošle godine, tokom zime, dr Borovinić sa kolegama pregledao je gotovo 380 pacijenta.
Najčešće povrede na ski-stazama, objašnjava dr Borovinić su, u 80 odsto slučajeva povrede koljena, ali i ramena, odnosno prelom ključnjače, kao i nagnječenje ili iščašenje ramenog zgloba.
“To je su, definitvno, najčešća povrede, ali dolazi i do povreda skočnog zgloba, kada čizme nijesu dobro zategnute, ili preloma potkoljenice u nivou visine oboda čizme. Neusklađenost staze sa iskustvom skijaša uzrokuje i češće povrede. Da bi se neke od najčešćih povreda spriječile, treba voditi računa o tome da su vezovi adekvatno naštelovani na kilažu skijaša, da su pancerice adekvatno stegnute, ali ne i ‘pretegnute’, ali i da se dobro procijeni iskustvo. Djeca naročito ne znaju dobro da procijene vještine, pa su odvažnija i češće se povređuju”, kaže dr Borovinić.
“Smrznuta” staza i neiskustvo često su loš spoj, pa je i to jedan od češćih uzroka povređivanja skijaša. To je iskustvo i volontera - spasioca kolašinskog Crvenog krsta Boška Medenice. Kako kaže, od početka ove sezone nije bilo težih povreda, ali spasioci ipak nijesu bili bez posla.
Medenica tvrdi da je neadekvatna procjena sopstvenih kapaciteta čest uzrok povredama.
“Nažalost, ne krasi većinu skijaška kultura, pa sa nedovoljno znanja i spremnosti idu na teže staze. Preporučujemo, za one s manje iskustva, da odrade bar jedan čas sa instruktorom, kako bi saznali na kojem su nivou, a prema tome biraju i stazu. Ove godine nije bilo težih povreda, niti je njihov broj veći od očekivanog. Obično, tokom cijele sezone bude oko 200 povreda na oba skijališta”, kaže Medenica.
Angažman spasilaca, tvrdi Medenica, sada je značajno olakšan činjenicom da je u Kolašinu tokom cijele sedmice ortopedski tim. Sa doktorima se konsultuju, olakšano je funkcionisanje spasilačke službe na više načina.
“To je zaista veliko olakšanje i za nas i za goste skijališta. Ranije smo imali mnogo problema, za većinu povreda koje se sada ‘rješavaju’ u kolašinskom DZ išlo se do Podgorice. Sa pacijentima je trasportovan i dio naše opreme. Vraćanje opreme iz Podgorice je kasnilo, što nam je nerijetko bio izazov... Sada je, takođe, bitno što su ljekari u ambulanti dostupni za konsultacije i savjete, što i na taj način unapređuje i naš rad”, objašnjava spasilac.
Medenica kaže da su na oba skijališta svakodnevno prisutni spasioci, a njihov broj zavisi od infrastrukture koja je u funkciji tog dana. Kada je sve u funkciji, na stazama na Bjelasici je osam do devet spasilaca.
Bonus video:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 7453 karaktera sto je za 41% vece od proseka.
Ovo je trenutno 67825 vest
NE PROPUSTITE
Kolašin: Zadržavanje osumnjičenom za paljenje konobe na na katunu na Sinjavini
Crveni krst Crne Gore: Deset novih spasilacaca obučeno za rad na uređenim skijalištima
Gradnja hotela u Kolašinu ugrozila i vozače i pješake
Nastavak skijaške sezone od sjutra
Poručivali joj i da se okane Bećirovića: Šćepanović ispričala kako je živjela sa uvredama na portalu "Aktuelno"
Kolašin Milan Marković Crveni krst Kolašin Boško Medenica Dom zdravlja Kolašin Marko Borovinić
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti