Mještani Šula iznijeli primjedbe na Nacrt za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju olova i cinka
Admin | 05 May 2026
Eksploatacija olova i cinka u pljevaljskim Šulama donijela niz nevolja stanovnicima, dosadašnji koncesionar tvrdi da su podaci netačni i zastarjeli, a iz Vlade odbijaju te primjedbe
Mještani Šula iznijeli primjedbe na Nacrt za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju olova i cinka Fotografija je preuzeta sa interneta
Mještani Šula iznijeli su niz primjedbi na Nacrt koncesionog akta za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju olova i cinka na ležištima “Šuplja stijena”, “Đurđeve vode”, “Paljevine” i “Ribnik” kod Pljevalja, ukazujući prije svega na dugogodišnje probleme sa zagađenjem, upravljanjem jalovištem, kvalitetom vode i vazduha, te bezbjednošću života u tom rudarskom naselju.
Primjedbe, dostavljene elektronskom poštom, su se gotovo u potpunosti odnosile na ono što mještani tvrde, da već godinama trpe posljedice ranijih rudarskih aktivnost i kako navode, izostanak jasnih i javno dostupnih podataka o stanju životne sredine.
Olivera Đuković, studentkinja arhitekture čija porodica potiče iz Šula, problematizuje činjenicu da se planiraju nove istražne i eksploatacione aktivnosti, a da javnosti nikada nijesu predstavljeni rezultati sistematskog monitoringa vazduha, vode i zemljišta nakon ranijih incidenata sa jalovištem. Ona navodi da su mještani godinama svjedoci pucanja nasipa jalovišta, izlivanja zagađenih voda u potoke koji se ulivaju u sliv Ćehotina, kao i taloženja prašine za koju sumnjaju da sadrži teške metale.
Posebno naglašava da se u Nacrtu pominje formiranje novih jalovišta, dok, kako tvrdi, postojeća nijesu u potpunosti sanirana niti je izvršena njihova potpuna rekultivacija. Postavlja pitanje kako je moguće planirati proširenje rudarskih aktivnosti bez prethodnog, javno dokumentovanog uvida u posljedice dosadašnjeg rada.
Sličnu zabrinutost izražava i Vladimir Đuković, ljekar i stanovnik Šula, koji pitanje koncesije direktno povezuje sa zdravljem ljudi. On traži podatke o mjerenjima kvaliteta vazduha i vode, informacije o eventualnim analizama prisustva teških metala u zemljištu i domaćinstvima, kao i podatke o zdravstvenom stanju rudara i mještana. Posebno problematizuje rizik unošenja kontaminacije u kuće preko radne odjeće i obuće zaposlenih u rudniku, kao i pitanje sistematskih pregleda i dugoročnog praćenja zdravstvenih posljedica.
Ekološki aktivista i mještanin Šula Novak Kušljević u primjedbi navodi da su obaveze iz ranijih planova upravljanja jalovištem, poput suvog presovanja otpada, postavljanja zaštitnih folija i rekultivacije, ostale samo na papiru. Tvrdi da je u praksi dolazilo do izlivanja zagađenih voda u površinske i podzemne tokove, da su pojedini izvori preusmjereni za potrebe rudnika, te da intenzivna miniranja ugrožavaju objekte i izvore pitke vode u naselju.
Radomir Starčević ukazuje na dio Nacrta u kojem se navodi da na prostoru koncesije nema stambenih niti drugih objekata koji bi mogli biti ugroženi eksploatacijom, osim rudničkih postrojenja. On ovu tvrdnju ocjenjuje kao krajnje neodgovornu, jer, kako navodi, upravo stanovnici Šula žive u neposrednoj blizini rudarskih aktivnosti i, po njegovom mišljenju, već godinama trpe njihove posljedice. Podsjeća i na raniji ekološki incident, koji su pojedini stručnjaci nazivali jednom od većih ekoloških katastrofa u državi, kada su otpadne vode i jalovina dospjele do izvorišta i toka Ćehotine, uz, kako tvrdi, izostanak pravovremenog i transparentnog informisanja javnosti.
Za razliku od mještana koji u prvi plan stavljaju životnu sredinu i zdravlje, predstavnik Unije slobodnih sindikata iz rudnika fokus stavlja na položaj zaposlenih. On traži da se u Koncesioni akt unese obaveza da budući koncesionar preuzme postojeće radnike, kao i da se preciznije definiše sistematizacija radnih mjesta. Ove primjedbe su djelimično prihvaćene.
Posebno obimne primjedbe dostavio je Krystian Krawiec finansijski direktor i predsjednik Odbora direktora “Gradir Montenegro”, koja je do sada koristila koncesiju. U njima se osporavaju ključni podaci na kojima se zasniva Nacrt.
Iz te kompanije tvrde da su podaci o preostalim rezervama rude zastarjeli i da će stvarne količine rude u trenutku eventualnog preuzimanja biti višestruko manje od prikazanih. Navode i da je kvalitet rude godinama ispod projektovanih vrijednosti iz elaborata, što značajno otežava preradu i smanjuje tržišnu vrijednost koncentrata.
Takođe ističu da su tokom trajanja koncesije poslovali sa oko 15 miliona eura gubitka, što, po njihovim navodima, pokazuje da je eksploatacija u postojećim uslovima ekonomski izuzetno teška i na granici isplativosti. Dovode u pitanje ekonomsku održivost pojedinih ležišta predviđenih Nacrtom, uz tvrdnju da su neka od njih praktično neisplativa za eksploataciju.
Posebno naglašavaju da je kompletna infrastruktura za preradu rude u privatnom vlasništvu kompanije, te da to mora biti jasno definisano prije dodjele nove koncesije. Uz to traže i promjenu modela obračuna koncesione naknade, tvrdeći da je postojeći model neodrživ u realnim uslovima proizvodnje.
Većina ovih primjedbi nije prihvaćena, uz obrazloženje da se u Nacrtu koriste zvanični podaci i da je način obračuna koncesione naknade propisan zakonom.
U odgovorima na primjedbe građana, obrađivač Nacrta uglavnom se poziva na zakone iz oblasti zaštite životne sredine, voda i procjene uticaja na životnu sredinu, navodeći da će budući koncesionar imati obavezu uspostavljanja sistema monitoringa na cijelom eksploatacionom području, uključujući i Šula. Naglašava se i da dio koncesione naknade pripada opštini Pljevlja, koja ta sredstva može usmjeravati prema potrebama lokalne zajednice.
Izostali su i konkretni podaci o trenutnom stanju vode, vazduha i zemljišta, kao i direktan osvrt na navode o ranijim incidentima koje mještani navode kao razlog za nepovjerenje.
Vlada je pokrenula novi koncesioni postupak za eksploataciju cinka i olova u Šulima kod Pljevalja, s obzirom da ove godine ističe koncesija kompaniji Gradir Montenegro, iza koje stoji poljski kapital. Planirani koncesioni period iznosi 20 godina, od čega je šest mjeseci predviđeno za istraživanja, šest mjeseci za pripremu dokumentacije, a 19 godina za eksploataciju.
Projektovana godišnja proizvodnja iznosi 500.000 tona rude, što bi ukupno tokom eksploatacionog perioda moglo dostići 9,5 miliona tona. Procijenjena ukupna vrijednost proizvodnje iznosi oko 275,5 miliona eura, odnosno oko 14,5 miliona eura godišnje.
Minimalna koncesiona naknada za državu procijenjena je na više od 11 miliona eura za cijeli period, odnosno oko 580.000 eura godišnje, uz mogućnost rasta kroz promjenljivi dio koji zavisi od tržišnih uslova i obima proizvodnje.
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 6631 karaktera sto je za 66% vece od proseka.
Ovo je trenutno 125916 vest
NE PROPUSTITE
Za nove kilovate produbljuju Ćehotinu
Sedmorici pljevaljskih vatrogasaca zahvalnice za dvije decenije službe građanima
Bajka koja je rasla sa Pljevljima - osam decenija vrtića je i priča o gradu koji se podizao iz pepela
Policija pregledala objekat Ljuba Milovića na Grahovu
Rudnik Šuplja stijena Đurđeve vode Paljevine Ribnik Olivera Đuković Vladimir Đuković Novak Kušljević Radomir Starčević Krystian Krawiec Pljevlja
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
