Gajović: Pametno upravljanje vodnim resursima jeftinije je i sigurnije za prirodu
Admin | 19 May 2026
Docent doktor na Fakultetu informacionih tehnologija u Beogradu, Univerziteta Alfa BK, Aleksandra Gajović, koja je specijalista za Poglavlje 27 (EIPA i SEPA) – Životna sredina i klimatske promjene, kao i za primjenu ekoloških, društven
Gajović: Pametno upravljanje vodnim resursima jeftinije je i sigurnije za prirodu Fotografija je preuzeta sa interneta
Pametno upravljanje vodnim resursima, koje je adaptivno i zasnovano na podacima, jeftinije je i sigurnije za prirodu, ali i fleksibilnije od tradicionalnih sistema brana, poručila je docent doktor na Fakultetu informacionih tehnologija u Beogradu, Univerziteta Alfa BK, Aleksandra Gajović.
Gajović, koja je specijalista za Poglavlje 27 (EIPA i SEPA) – Životna sredina i klimatske promjene, kao i za primjenu ekoloških, društvenih i upravljačkih (ESG, CBAM, ETS) standarda, održala je prezentaciju o primjeni vještačke inteligencije (AI) u zaštiti životne sredine i upravljanju vodnim resursima, tokom panela “AI for Environmental Quality: Smart Tools for Biodiversity and Sustainable Land Use” u okviru Foruma Strategije Evropske unije za jadransko-jonski region (EUSAIR).
“AI se sve više koristi u svijetu kao alternativa tradicionalnim, velikim infrastrukturnim sistemima poput brana. Stari sistemi često su zasnovani na zastarjelim podacima, skupi su za održavanje i mogu imati negativan uticaj na prirodu i biodiverzitet”, rekla je Gajović.
Ona je ukazala na to da prelazak sa tradicionalne infrastrukture na prilagodljivo upravljanje vodnim resursima, zasnovano na podacima, omogućava efikasniji, isplativiji i ekološki prihvatljiviji sistem.
“Kada uporedimo AI i velike brane, vidimo jasne razlike. Kod velikih sistema gubici vode mogu se desiti naglo i u velikim količinama, samim tim je veliki rizik od potpunog nestanka okolnih gradova, dok AI precizno predviđa koliko će vode ljudi trošiti, a omogućava i pravovremeno reagovanje”, navela je Gajović.
Ona je dodala da AI, takođe, prati stanje podzemnih voda i pomaže u očuvanju njihovog kvaliteta, dok istovremeno može unaprijed da detektuje potencijalne probleme i spriječi velike štete prije nego što se dogode.
Govoreći o izgradnji brane Svračkovo na rijeci Rzav, u Arilju u Zapadnoj Srbiji, Gajović je rekla da je taj projekat zastario i da je već došlo do ozbiljne devastacije prirode, uključujući negativni uticaj na biljni i životinjski svijet. U slučaju pucanja brane Svračkovo, ako uzmemo u obzir da se gradi blizu naselja, na zemljištu koje već ukazuje na erozije i pucanje stijena, stanovnici Arilja ne bi imali vremena da se evakuišu.
Ona je navela da su cjevovodi za branu na toj jednoj od načistijih rijeka Srbije već postavljeni u nekim djelovima sliva, kao i da su za potrebe projekta izgrađeni putevi i raskrčena šuma.
Govoreći o korišćenju AI za zaštitu prirode, Gajović je ukazala na različite alate koji se već koriste za očuvanje biodiverziteta i praćenje ekosistema. Među njima su sistemi poput Google + WWF za praćenje divljih životinja, Rainforest Connection koji detektuje ilegalnu sječu šuma, Microsoft AI for Earth koji pomaže u zaštiti okeana, kao i iNaturalist platforma koja omogućava identifikaciju i praćenje biljnih i životinjskih vrsta.
Ona je, govoreći o rizicima korišćenja AI, navela da su to pristrasnost, visoka potrošnja energije, kao i problem „crne kutije“.
Kada je riječ o odgovornoj vještačkoj inteligenciji, Gajović je podsjetila da je Evropska unija donijela Akt o vještačkoj inteligenciji, koji reguliše sigurnu i kontrolisanu upotrebu AI.
Ona je pojasnila da odgovorna AI obuhvata i objašnjivu (explainable) AI, koja omogućava da se odluke AI sistema objasne, kao i transparentnost koja osigurava jasnoću načina rada i korišćenih podataka. Tu je i ljudska kontrola, gdje čovjek donosi konačnu odluku, kao i Green AI koja promoviše energetski efikasne i ekološki održive AI sisteme.
Govoreći o tome koliko je zahtjevno ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene, Gajović je Agenciji MINA nakon panela kazala da je to jedno od najkompleksnijih poglavlja u procesu evropskih integracija i da zahtijeva prenos velike količine EU propisa. Ispunjavanje mjerila iz tog poglavlja, kako je dodala, zahtjevno je i sa finansijskog i sa institucionalnog aspekta.
Ona je rekla da njeno iskustvo ukazuje na to da pojedinac ne može nešto sam da promijeni. “Uvidjela sam da mi transponujemo zato što moramo dosta EU direktiva, ali da nekako nemamo u svim slučajevima osnovu da to uradimo, uz nedostatak i ljudskih resursa i zatečenog stanja u zemlji. Moramo temeljnije time da se bavimo i da malo više uključimo stručnjake”, poručila je Gajović.
Ona je istakla i da infrastruktura, kapaciteti i ljudski resursi moraju značajno da se unaprijede kako bi se standardi u potpunosti primijenili.
Kako je navela Gajović, iako postoji jasna volja za usklađivanje sa EU standardima, u Srbiji i u regionu Zapadnog Balkana potrebno je prilagoditi tempo i pristup realnim kapacitetima svake zemlje, uz jaču stručnu podršku i unapređenja.
Upitana o primjeni ESG standarda, ona je ocijenila da kompanije u Srbiji žele da prate trendove i primjene takve standarde.
Dio kompanija, kako je rekla Gajović, na to je podstaknut međunarodnom saradnjom ili obavezama koje proizilaze iz kreditnih linija, dok neka preduzeća na to gledaju kao na trošak.
“Važno je da ESG ne ostane samo na nivou teorije, kako ne bi došlo do greenwashinga, već da se primjenjuje suštinski i odgovorno. Kada se posmatraju sami ESG principi, vidljivo je da ih dosta kompanija već djelimično primjenjuje, iako toga nijesu uvijek svjesne”, dodala je Gajović.
Upitana o važnosti podizanja ekološke svijesti kod građana, ona je kazala da je u nekoliko škola u Beogradu držala predavanja na kojima je sa velikim entuzijazmom djeci objašnjavala kako da razdvajaju otpad i šta se sve može odložiti u reciklažnim ostrvima.
“Međutim, shvatila sam da, uprkos velikoj želji i edukaciji, u praksi ne postoje uvijek adekvatni uslovi i da sama infrastruktura nije uvijek podržavajuća”, navela je Gajović.
Ona je rekla da zato smatra da edukacija sama po sebi nije dovoljna i da je potrebno da i lokalna komunalna preduzeća i sistem u cjelini budu uključeni i funkcionalni.
Gajović je poručila da nije dovoljno raditi samo na podizanju svijesti pojedinaca, već je neophodno paralelno razvijati i infrastrukturu i sistem.
“Mišljenja sam da kroz edukaciju, udruživanje, pravilno transponovanje i implementaciju direktiva, kao i prilagođavanje na lokalnom nivou, možemo zajedno da podignemo svijest, ali i da očuvamo našu životnu sredinu koliko je to moguće”, zaključila je Gajović.
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 6627 karaktera sto je za 71% vece od proseka.
Ovo je trenutno 127760 vest
NE PROPUSTITE
Zbog radova na Regionalnom vodovodu, osam dana otežanog vodosnabdijevanja Tivta, uvešće noćne restrikcije vode
Preliminarna studija: Velje brdo će Podgorici popiti vodu
Više desetina ljudi ubijeno u Čadu u sukobu dvije porodice oko izvora vode
Kolašin unapređuje vodosnabdijevanje i smanjuje gubitke na mreži
Aleksandra Gajović Univerzitet Alfa BK Pregovaračko poglavlje 27 poglavlje 27 vodni resursi voda
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
