Džamija na Topolici ostala u obećanjima: Islamska zajednica više od 40 godina traži da joj Opština Bar dodijeli parcelu
Admin | 18 Apr 2026
Muslimani novog Bara svoje vjerske potrebe obavljaju u prostoru od oko 40 kvadratnih metara koji je neadekvatan “i za kancelarijsko poslovanje, a kamoli za obavljanje namaza”, poručuju iz Islamske zajednice
Džamija na Topolici ostala u obećanjima: Islamska zajednica više od 40 godina traži da joj Opština Bar dodijeli parcelu Fotografija je preuzeta sa interneta
Islamska zajednica u Crnoj Gori već 40 godina od Opštine Bar neupješno traži da joj se dodijeli lokacija za izgradnju vjerskog objekta u Novom Baru - Topolici, a uprkos tome što se radi o realnoj potrebi velikog dijela građana Bara, izostala je podrška lokalne uprave.
To je “Vijestima” kazao sekretar Islamske zajednjice Fuad Čekić i dodao da su tokom posljednje četiri decenije u kontinuitetu vođeni razgovori s predstavnicima lokalne vlasti, kroz različite mandate predsjednika opštine, sekretara, nadležnih službi i odbornika.
Islamska zajednica se u više navrata obraćala Opštini, na čijem čelu je sada Dušan Raičević, kako usmeno kroz sastanke i razgovore, tako i pisanim putem, tražeći da se opredijeli adekvatna lokacija za izgradnju džamije u dijelu grada gdje živi i radi veliki broj muslimana.
Iz Raičevićevog kabineta nisu odgovorili na pitanja redakcije, između ostalog, da li je, kako i kada predsjednik opštine odgovorio na zahtjev Islamske zajednice, da li će zahtjev biti usvojen…
Čekić navodi da je tokom svih tih godina bilo različitih reakcija - od razumijevanja i podrške, do obećanja da će pitanje biti riješeno kroz plansku dokumentaciju i buduće urbanističke planove, ali i perioda potpunog izostanka odgovora i institucionalne ćutnje.
Pored obraćanja lokalnoj samoupravi, Islamska zajednica se tim pitanjem obraćala i najvišim instancama u državi, uključujući predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, resorna ministarstva i druge relevantne institucije, ukazujući na potrebu da se muslimanima Novog Bara omogući adekvatan prostor za obavljanje vjerskih potreba.
“Međutim, uprkos višedecenijskoj inicijativi i činjenici da se radi o legitimnoj potrebi značajnog dijela građana Bara, do danas nije donesena konkretna odluka kojom bi Islamskoj zajednici bila dodijeljena lokacija u Novom Baru - Topolici”, kazao je Čekić.
U prethodnom periodu, po njegovim riječima, pokazivalo se i određeno razumijevanje za potrebe Islamske zajednice. Međutim, izostajali su konkretni odgovori i nijedan od tih procesa do danas nije rezultirao opredjeljenjem lokacije. Inicijativa se trenutno i dalje nalazi u fazi očekivanja konkretnog odgovora i institucionalnog rješenja od Opštine.
“Islamska zajednica ostaje otvorena za razgovor i saradnju, uz uvjerenje da se ovo pitanje može riješiti na način koji će biti u interesu svih građana i u skladu sa principima ravnopravnosti i poštovanja vjerskih prava”, poručio je Čekić.
Tokom sjednice Skupštine opštine u novembru prošle godine, odbornica Bošnjačke stranke Edina Dešić je kazala da “muslimani novog Bara i oni koji u njemu rade, svakodnevno svoje vjerske potrebe obavljaju u stambeno-poslovnom prostoru u stambenoj zgradi koji je neuslovan i neupotrebljiv”, te da Opština, ne usvajajući zahtjev Islamske zajednice sprovodi “klasičnu diskriminaciju”.
Upitan da li je Islamska zajednica saglasna s ovim tvrdnjama, Čekić odgovara da ne žele da “unaprijed donosimo kvalifikacije, niti da bilo kome pripisuju namjere”, ali da “smatraju da je dovoljno da javnost sagleda činjenice i donese svoj zaključak”.
Te činjenica su da Islamska zajednica više od 40 godina traži lokaciju za izgradnju vjerskog objekta na Topolici i da to pitanje do danas nije riješeno, kao i da su u međuvremenu drugim vjerskim zajednicama opredjeljivane lokacije i omogućavana izgradnja vjerskih objekata, dok Islamska zajednica takvu mogućnost nije dobila.
“Takođe je činjenica da je Islamska zajednica u Starom Baru bila prinuđena da, na vlastitoj vakufskoj zemlji, gradi vjerski i kulturni centar, jer nije imala adekvatnu podršku kada je riječ o potrebama muslimana Novog Bara. I taj proces je trajao dugo i bio praćen brojnim administrativnim preprekama. Lokalna vlast ni tada nije pokazala dovoljno sluha za potrebe vjernika, pa je čak i postupak priključenja tog objekta na elektroenergetsku mrežu trajao gotovo deset godina”, kazao je Čekić.
Muslimani Novog Bara danas svoje vjerske potrebe obavljaju u prostoru od oko 40 kvadratnih metara, naglasio je Ćekić, koji je neadekvatan “i za kancelarijsko poslovanje, a kamoli za obavljanje namaza, vjerske pouke i drugih aktivnosti koje jedna vjerska zajednica treba da organizuje za svoje članove”.
Bar se predstavlja kao grad svih njegovih građana, napomenuo je - grad različitosti, suživota i jednakosti. Upravo zato u Islamskoj zajednici vjeruju da pitanje prostora za Islamsku zajednicu ne treba posmatrati kao pitanje privilegije, već kao pitanje ravnopravnosti i osnovnog prava jednog značajnog dijela građana.
“Ne ulazeći dodatno u istorijske činjenice da je Bar bio među gradovima sa najvećim brojem vakufa, od kojih su mnogi tokom vremena oduzeti ili nestali, smatramo da je dovoljno iznijeti postojeće činjenice i prepustiti javnosti, ali i Vama kao novinarima, da ocijenite da li se prema muslimanima Novog Bara postupa jednako kao prema drugima”, poručio je.
Čekić priča da ako je potreba za vjerskim objektom u centru Bara postojala prije četiri decenije, može se zamisliti koliko je ona izraženija danas, nakon velikih demografskih promjena koje su se u međuvremenu dogodile.
Tokom proteklih decenija Bar je doživio značajnu ekspanziju i naseljavanje stanovništva sa sjevera Crne Gore, ocijenio je, među kojima je veliki broj muslimana. Istovremeno, grad se razvijao kao jedan od najvažnijih turističkih centara na crnogorskom primorju.
Bar danas tokom ljetnje sezone posjećuje veliki broj turista muslimanske vjeroispovijesti iz zemalja bivše Jugoslavije, kao i iz Turske, zemalja Bliskog istoka i drugih djelova svijeta. Posebno je izražen dolazak naše dijaspore, napomenuo je, koja ljetnje mjesece provodi upravo u Baru.
“Danas samo u Novom Baru živi muslimanskog stanovništva koliko možda živi u čitavim pojedinim sjevernim opštinama Crne Gore. Upravo zato potreba za adekvatnim vjerskim objektom nije pitanje budućnosti, već realna i svakodnevna potreba velikog broja građana”, poručio je sagovornik lista.
U tom smislu, pitanje izgradnje vjerskog objekta Islamske zajednice u centru grada nije samo pitanje potreba lokalnog stanovništva, misli on, već i pitanje turističke, kulturne i identitetske ponude Bara kao otvorenog i multikonfesionalnog grada.
“Ako Bar želi da se pozicionira kao moderan turistički centar i grad različitosti, onda je prirodno da takav grad ima adekvatne sadržaje za sve njegove građane i goste”, tvrdi Čekić.
Na pitanje zbog čega lokacija do danas nije opredijeljena Islamska zajednica nije dobia jasno i konkretno obrazloženje. Tokom godina najčešće su dobijali odgovore da će pitanje biti razmatrano kroz plansku dokumentaciju, da treba sačekati određene urbanističke planove ili da trenutno ne postoje uslovi za donošenje takve odluke.
Međutim, imajući u vidu koliko dugo traje ova inicijativa, smatraju da više nije riječ o pitanju vremena ili planskih procedura, već o potrebi da se konačno pokaže jasna volja da se ovo pitanje riješi na pravedan i ravnopravan način.
Islamska zajednica u ovom trenutku nema završenu kompletnu projektnu dokumentaciju, niti konačno idejno rješenje džamije, a to je najprije zbog toga što nije definisana lokacija na kojoj bi objekat bio građen.
U prethodnom periodu javnosti su predstavljane određene vizije i okvirne ideje budućeg objekta ali Čekić pojašnjava da je to bio slučaj bi građani bili upoznati da nije riječ o “bilo kakvom megalomanskom, već o funkcionalnom, urbanistički uklopljenom i savremenom vjerskom objektu koji bi odgovarao potrebama muslimana Bara”.
Međutim, dodaje on, bilo bi neozbiljno govoriti o konačnom projektu bez precizno utvrđene parcele, jer upravo lokacija određuje veličinu, izgled, funkciju, pristupne saobraćajnice, broj parking mjesta, spratnost i cjelokupno arhitektonsko rješenje objekta.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović i reis Islamske zajednice Rifat Fejzić krajem januara su potpisali ugovor o prenosu prava svojine, kojim Glavni grad, kao nosilac prava raspolaganja, bez naknade prenosi na Mešihat Islamske zajednice pravo svojine na građevinskom zemljištu ukupne površine 30.000 kvadratnih metara.
Zemljište se nalazi u katastarskoj opštini Podgorica III i obuhvaćeno je važećim Prostorno-urbanističkim planom Glavnog grada, a namijenjeno je za izgradnju vjerskog objekta i pratećih sadržaja u skladu sa planskom dokumentacijom, saopštila je lokalna samouprava.
“Potpisivanjem ovog ugovora potvrđuje se opredijeljenost Glavnog grada da, u skladu sa zakonskim propisima, doprinosi ostvarivanju prava vjerskih zajednica, unapređenju međuvjerskog sklada i jačanju kulture tolerancije i suživota u Podgorici”, saopštili su tada iz Islamske zajednice.
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 9083 karaktera sto je za 26% vece od proseka.
Ovo je trenutno 123866 vest
NE PROPUSTITE
Krivične prijave protiv četiri osobe zbog nedozvoljene gradnje u Baru, Ulcinju i Pljevljima
Olakšice korisne, ali treba još podrške: Nova odluka Opštine Bar o podsticajima i investiranju u razvoj poljoprivrede
Morsko dobro: Opština Bar odbila naš zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju i uređenje šetališta u Čanju
Bar: Određeno zadržavanje osumnjičenima za nasilničko ponašanje u ugostiteljskom objektu
Islamska zajednica u Crnoj Gori Bar džamija Topolica Fuad Čekić Dušan Raičević Opština Bar Bošnjačka stranka Edina Dešić Rifat Fejzić Saša Mujović
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
