Crna Gora predvodnica bez funkcionalne vladavine prava
Admin | 06 May 2026
Ocijenjeno u analizi “Crna Gora kao predvodnica bez funkcionalne vladavine prava”, prve iz edicije Crna Gora u fokusu njemačke fondacije Fridrih Ebert, čija je autorka izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarev
Crna Gora predvodnica bez funkcionalne vladavine prava Fotografija je preuzeta sa interneta
Proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) karakteriše formalni napredak koji često nadmašuje sadržajne promjene, zbog čega evropske integracije rizikuju da postanu tehnički proces, a ne pokretač stvarne i održive transformacije.
To je ocijenjeno u analizi “Crna Gora kao predvodnica bez funkcionalne vladavine prava”, prve iz edicije Crna Gora u fokusu njemačke fondacije Fridrih Ebert (FES), čija je autorka izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević.
U analizi se podsjeća da je Crna Gora od 2012. do 2026. godine otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, čime je pokazala visok stepen formalne usklađenosti sa EU okvirom.
Navodi se da napredak u zatvaranju poglavlja ostaje spor i neujednačen, odnosno da je za 14 godina privremeno zatvoreno svega 14 poglavlja, odnosno oko 42 osdto, uprkos obnovljenom zamahu politike proširenja EU.
“Ambicija Vlade da do kraja 2026. zatvori sva preostala poglavlja djeluje sve nerealnije, čak i u povoljnom geopolitičkom kontekstu i uz pojačan fokus Evropske komisije na proširenje”, ocjenjuje se u analizi.
Neuspjeh u ostvarivanju ovog cilja primarno bi, prema mišljenju Uljarević, odražavao nedostatak političke posvećenosti vladajuće većine, a ne ograničenja koja dolaze od institucija EU ili država članice.
Uljarević je ukazala na to da su u osnovi tog razmimoilaženja između ambicija i rezultata trajući strukturni izazovi, osobito u oblasti političke stabilnosti i vladavine prava, uključujući nezavisnost pravosuđa, ograničene rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i zloupotreba javnih resursa u partijske i partikularne svrhe.
Posvećenost evropskim integracijama, kako se navodi, ostaje pretežno formalna, uz nedostatak dosljedne i iskrene političke volje, što rezultira skromnim napretkom u ključnim oblastima.
Naglašava se da vladavina prava, iako temeljni uslov pristupanja EU, ostaje opterećena izraženim jazom između normativne usklađenosti i primjene u praksi.
“Posljedice su vidljive kroz nizak nivo povjerenja javnosti, spore postupke, neujednačenu sudsku praksu, slabe mehanizme odgovornosti i trajni politički uticaj na institucije”, piše u analizi.
Poseban fokus stavljen je na pravosudni sistem, koji je, prema ocjeni, i dalje ranjiv na snažne strukturne i političke pritiske.
Istaknuto je da su poglavlja 23 i 24 „srce“ pregovora i da se napredak ne može svesti na usvajanje zakona i strategija, već mora podrazumijevati njihovu punu primjenu i garancije nezavisnosti, efikasnosti i odgovornosti.
Uljarević je u analizi ukazala da efikasnost pravosuđa ostaje hroničan problem, obilježen zaostalim predmetima, ograničenim resursima, neravnomjernim opterećenjem i nedovoljno razvijenim alternativnim mehanizmima rješavanja sporova.
Kako se navodi, razmjere problema potvrđuje i praksa Evropskog suda za ljudska prava, koji je od 2009. do 2025. donio 82 presude protiv Crne Gore, pri čemu je u 95 odsto slučajeva utvrđena povreda prava, najčešće u vezi sa pravičnim suđenjem, dužinom postupaka i neizvršavanjem presuda.
U analizi je Uljarević posebno upozorila na posljedice sve izraženije „medijalizacije“ pravosuđa.
Kada je riječ o upravljanju i odgovornosti u pravosuđu, navodi se da reforme Sudskog i Tužilačkog savjeta nijesu donijele potrebne promjene.
Kako se ističe u analiziji, finansijska nezavisnost pravosuđa ostaje slaba, a dodatni problemi uključuju neujednačenu primjenu disciplinskih mehanizama, izostanak reakcije na nalaze Državne revizorske institucije (DRI) i prekomjernu upotrebu pritvora.
„Sve to ukazuje na duboko ukorijenjene slabosti sistema koje i dalje ograničavaju njegovu efikasnost i kredibilitet”, navodi se u analizi.
U oblasti borbe protiv korupcije, kao pozitivan pomak navedeno je uspostavljanje institucija, uz opasku da njihova efikasnost ostaje ograničena, naročito u slučajevima visoke korupcije.
“Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) suočava se sa izazovima nezavisnosti, političkog uticaja i pristupa koji je više usmjeren na administrativnu usklađenost nego na suštinsku odgovornost”, kaže se u analizi.
Navodi se i da sektor bezbijednosti nije pokazao otpornost na politizaciju, a kao ilustracija se ističu nedavne izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, usvojene bez adekvatnih javnih konsultacija i uz ošte kritike, a koje, prema mišljenju Uljarević, neopravdano šire ovlašćenja ministra i slabe proceduralne garancije, otvarajući prostor za arbitrarnost.
U analizi se ocjenjuje da je Crna Gora razvila sveobuhvatan zakonodavni i institucionalni okvir za vladavinu prava, ali da taj okvir još ne proizvodi dovoljno održivih rezultata.
“Pri čemu vladavina prava ostaje centralni i najosjetljiviji dio pristupnog procesa, dok pravosuđe najjasnije pokazuje raskorak između formalnog napretka i učinkovite transformacije”, navodi se u analizi.
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 5146 karaktera sto je za 57% vece od proseka.
Ovo je trenutno 126092 vest
NE PROPUSTITE
Na robiju i zbog telefona i putovanja? Perović i Paović prvostepeno osuđene na ukupno dvije godine i osam mjeseci
Neko dvije kuće, neko ni stan: Šta od imovine posjeduju poslanici vladajućeg Pokreta Evropa sad
Bijelo Polje: Ugrožen javni interes, sumnja na korupciju
ASK provjerava prijavu protiv Samardžića
CGO Centar za građansko obrazovanje Fondacija Fridrih Ebert Daliborka Uljarević Agencija za sprečavanje korupcije Sudski savjet Tužilački savjet
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
