CIN-CG Direktor Centra za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju Tivat obavezao radnike na sporne ugovore: Katanac na usta
Admin | 17 May 2026
Dok pravosudne institucije ispituju moguće nezakonitosti u tivatskom Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju, direktor Srđan Krunić primorao je zaposlene da potpišu ugovore o neotkrivanju podataka, što ih mo
CIN-CG Direktor Centra za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju Tivat obavezao radnike na sporne ugovore: Katanac na usta Fotografija je preuzeta sa interneta
Direktor Dnevnog centra za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju u Seljanovu u Tivtu (Dnevni centar) Srđan Krunić, u septembru prošle godine obavezao je zaposlene da potpišu ugovore o neotkrivanju podataka (Ugovor), kojim se svi podaci vezani za rad u toj instituciji proglašavaju tajnom.
Između ostalog, Ugovor ograničava zaposlene da iznose bilo koje podatke o radu ustanove u slučaju sporova, što je naročito problematično jer trenutno rad Krunića u Dnevnom centru ispituju sud, tužilaštvo i Opština Tivat, zbog sumnji u više malverzacija: zbog nezakonitog povećanja svoje plate i prekomjernog nadzora zaposlenih, a prošle godine protiv njega su zaposleni i bivši zaposleni pokrenuli više sporova radi nezakonitih disciplinskih postupaka, ali i dugih problema.
Lanjski ugovori su veoma problematični jer zaposlene dovede u situaciju da ne smiju prijaviti bilo kakva sumnjiva dešavanja u instituciji, upozoravaju eksperti za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Zaposleni su bili primorani da potpišu ugovore pod prijetnjom disciplinskog postupka, a kršenje ugovora, odnosno odavanje bilo kakvog podatka u vezi sa njihovim radom u Dnevnom centru, kažnjava se sa 10 hiljada eura, uz dodatne troškove ukoliko je, kako se navodi u tekstu Ugovora koji je CIN-CG imao na uvid, pričinjena finansijska šteta instituciji.
Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Baru ispituje predmet povodom sumnji da je Krunić sam sebi povećao platu na nezakonit način, po prijavi Uprave policije, saopšteno je za CIN-CG iz ODT Bar.
Trenutno je u toku i sudski postupak pred Osnovnim sudom u Kotoru zbog toga što je sindikalna organizacija Dnevnog centra tužila Krnića za prekomjerni nadzor zaposlenih, postavljanjem više kamera u prostorije institucije, potvrdio je za CIN-CG sudija Veljko Bulatović.
Dokumenta do kojih je došao CIN-CG pokazuju i da su dvije zaposlene tužile Krunića prošle godine zbog nezakonitih disciplinskih postupaka. U korist jedne već je presudio Osnovni sud u Kotoru, dok druga još čeka na presudu.
Osim toga, ODT Kotor i dalje ispituje slučaj zlostavljanja djeteta sa dijagnozom iz spektra autizma u toj instituciji, koji se dogodio u februaru prošle godine. Za to je defektolog Ognjen Begenišić već proglašen krivim u prvostepenoj presudi Osnovnog suda u Kotoru, na šta je uložio žalbu.
Iz ODT Kotor su kazali za CIN-CG da je poseban predmet koji ispituje odgovornost ostalih zaposlenih u fazi izviđaja.
Nedavno je Opština Tivat, pod čiju nadležnost Dnevni centar potpada, utvrdila prilikom revizije i finansijske nepravilnosti. U Mišljenju Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Tivat iz aprila, koje je CIN-CG imao uvid, navodi se da finansijski izvještaj za 2025. nije usklađen sa planom za 2025, jer je nabavljeno vozilo koje nije bilo predviđeno tim planom.
Sindikat zaposlenih Dnevnog centra uputio je obraćanje Kruniću, kao i Upravnom odboru te institucije, zahtijevajući da se sporni ugovori o neotrkivanju podataka povuku, jer nijesu usklađeni niti sa jednim zakonom koji se odnosi na javne institucije, jer su potpuno neprecizni u pogledu toga šta predstavlja tajni podatak, te nijesu u skladu sa Zakonom o zaštiti poslovne tajne, kojim se zahtijeva tačno definisanje tajnih podataka, kako se navodi u dopisu koji je CIN-CG imao na uvid.
Navodi se da je i cijeli tekst vjerovatno preuzet od nekog privrednog društva, “koje se vjerovatno bavi posebno važnim tehnološkim i drugim otkrićima”, što se, kako ističu, nikako ne može primjenjivati u instituciji socijalne zaštite.
Iz Dnevnog centra nijesu odgovorili na niz pitanja koji im je CIN-CG postavio, već su pozvali novinarku da dođe u posjetu tokom koje žele da sve objasne, ali tek krajem maja.
U ugovorima je apsolutno sve što se odnosi na djelatnost institucije označeno kao tajna, uključujući prostu razmjenu informacija usmenim razgovorom, a jedna od odredbi predviđa i odgovornost zaposlenih za iznošenje informacija koje su dobijene prije zaključivanja ugovora.
“Ne može se u javnoj ustanovi proglasiti ‘sve’ tajnom, jer je takva klauzula preširoka i pravno neodrživa. Povjerljivost podataka mora biti tačno određena i proporcionalna a posebno ne može obuhvatiti nezakonitosti, nepravilnosti u radu i postupanje prema korisnicima, u ovom slučaju - djeci. Takve opšte formulacije su ništavne”, objašnjava za CIN-CG advokat Veselin Radulović.
“Informacije koje se štite kao poslovna tajna u smislu ovog ugovora, podrazumijevaju sve informacije bilo kakve prirode i u bilo kojoj formi (usmenoj, pisanoj, elektronskoj i dr), a koje se tiču poslovanja JU Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju Tivat, koje je angažovano lice saznalo ili kojima ima pristup kao rezultat bilo koje saradnje (prije ili poslije zaključenja ugovora), informacije do kojih je angažovano lice došlo samim prisustvom u prostorijama JU Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju - Tivat’’ (kako one koje se mogu steći prostim opažanjem, tako i one za koje je nužna upotreba tehničkih sredstava)”, navodi se u tekstu ugovora koji je CIN-CG imao na uvid.
U ugovoru se navodi da su poslovna tajna sve informacije u bilo kom obliku, uključujući informacije dobijene iz dokumenta, razgovora ili elektronski, informacije sadržane u fizičkim djelovima, a koje su izložene na bilo koji način, slučajno ili namjerno. Time se praktično zaposlenima zabranjuje da iznose bilo što u vezi sa svakodnevnim boravkom u Dnevnom centru.
“Angažovano lice je saglasno da će kao strogo povjerljivu tretirati činjenicu da se vode pregovori, razgovori, diskusije, kao i sadržaj istih”, piše u ugovorima.
“Niko ne smije biti disciplinski kažnjen zato što je prijavio nezakonitost. Informacije o zlostavljanju ili zanemarivanju djece, nezakonitom postupanju zaposlenih ili uprave, nepravilnostima u radu ustanove, komunikaciji sa nadležnim organima kao što su inspekcija, policija, tužilaštvo, nikako ne smiju biti tajne”, kaže advokat Radulović.
Zbog svega navedenog, objašnjava Radulović, ovaj postupak direktora liči na pokušaj da se ugovorom uvede kontrola nad zaposlenima i spriječi iznošenje problema i nezakonitosti u javnost.
U ugovorima koje je CIN-CG imao na uvid piše da ukoliko zaposleni odaju bilo kakav podatak rizikuju kaznu od 10 hiljada eura, što je protivno praksi u javnim institucijama.
“Takva klauzula nije zakonita, a posebno ako se zaposleni primoravaju da potpišu takvu kaznu. Na to institucije nemaju ovlašćenje”, kaže Radulović.
“Nepotpisivanje ovog ugovora smatra se kršenjem radnih obaveza i može predstavljati osnov za pokretanje disciplinskog postupka, u skladu sa Zakonom o radu Crne Gore”, navodi se u Obavješenju koje je Krunić uputio zaposlenima nekoliko dana pred potpisivanje ugovora.
Zbog toga je, kako saznaje CIN-CG, većina zaposlenih potpisala ugovore. U Obavještenju se navodi da “obaveza potpisivanja ugovora proizlazi iz Zakona o obligacionim odnosima Crne Gore i Zakona o privrednim društvima”.
Međutim, ovim zakonima na taj način podliježu privredna društva, ali ne i institucije, objašnjava za CIN-CG Radulović.
“Pozivanje na pravila koja važe za privredna društva je pogrešno jer javna ustanova ne posluje radi profita, i ona podliježe principima transparentnosti, javnog interesa, i odgovornosti prema građanima”.
Klauzula poslovne tajne uobičajena je u privatnim kompanijama, ali ne bi trebalo da je bude u ovom obliku prema zaposlenim u ustanovama socijalne zaštite.
“Jedine informacije koje se moraju štititi su lični i osjetljivi podaci, identitet djece i porodica, zdravstveni, psihološki i socijalni podaci”, ističe Radulović.
U tekstu ugovora navodi se da su će se i odredbe ovog dokumenta čuvati kao poslovna tajna, te da ni jedna strana neće bez pisane saglasnosti objelodaniti njihovu sadržinu, što je posebno problematično jer onemogućava zaposlene da iznesu spornu sadržinu ugovora na vidjelo.
Krunić je zaposlene primorao na ugovor nakon što je javnost potreslo nasilje koje se u Dnevnom centru dogodilo 26. februara 2025. Tada je štićenika ustanove prebio defektolog Begenišić. Krunić je tek nakon što je priča izašla u javnost, pošto su zaposleni prijavili slučaj policiji, pokrenuo disciplinski postupak protiv defektologa.
Krunić je suspendovao predstavnika sindikalne organizacije Dnevnog centra Zorana Lubardu “jer je prijavio defektologa policiji, bez prethodnog upoznavanja direktora sa situacijom”, kako je pojasnio na konferenciji za medije povodom zlostavljanja.
Krunić je međutim na sjednici Skupštine Opštine Tivat u martu 2025, na kojoj je diskutovano o video-snimku nasilja nad štićenikom, naveo da je defektolog dječaka samo nekoliko puta “ćušnuo”, te da “nije bilo nikakvih udaraca”, kako piše u Zapisniku sa sjednice u koji je CIN-CG imao uvid.
Prvostepena presuda, kojom je defektolog proglašen krivim, u koju je CIN-CG imao uvid, daje potpuno drugačiju sliku. Navodi se da je Begenašić zlostavljao štićenika tako što je oštećenog obuhvatio rukom u položaj poznat kao “grif’’, a nakon što mu je oštećeni uzvratio, zadao mu je više udaraca otvorenom šakom u predjelu glave i udario ga nogom. U jednom trenutku, navodi se u presudi, štićenik je stavio glavu između koljena Begenašića, “pri čemu je okrivljeni stisnuo koljena, i pomjerao ih lijevo desno, dok se oštećeni nalazio u klečećem položaju ispred njega”.
Ponašanje Begenašića dovelo je do toga da je štićenik plakao, samopovređivao se, ali je i udario još jednog štićenika. Uprkos svemu tome, ističe se u presudi, Begenašić je nastavio agresivno da se ophodi prema štićeniku. Vještak psihijatrijske struke utvrdio je da je okrivljeni Begenašić znao značaj i posljedice svog djela, te da ima problem sa kontrolom sopstvenih reakcija i nagonskih impulsa, što je dovelo do djelimične, ali ne i potpune neuračunljivosti.
“Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) je sve češće svjedok pokušaja jednog broja poslodavaca kako iz javnog tako i iz privatnog sektora da, najčešće kroz pokušaje zastrašivanja odnosno prijetnjom disciplinskim mjerama i otkazima ugovora o radu, primoraju zaposlene da potpišu ugovore o čuvanju poslovne tajne koji ugovori budu sporni iz više razloga”, kaže za CIN-CG zamjenica generalnog sekretara Ivana Mihajlović.
“Prije svega radi se o neusaglašenosti sa zakonodavnim okvirom, zatim izostanku definicije poslovne tajne, naročito zbog izostanka eksplicitno navedenih podataka koji će se smatrati poslovnom i profesionalnom tajnom, te zbog izostanka definisanja načina obilježavanja informacija različitim stepenima tajnosti”, kaže Mihajlović.
Zakon o privrednim društvima ne primjenjuje se na javne ustanove već isključivo na privredna društva i preduzetnike. Zakonom o privrednim društvima koji je u primjeni od 1. 1. 2026. godine uvedene su odredbe o čuvanju poslovne tajne, te jasno definisano šta se može smatrati poslovnom tajnom, a naročito je istaknuto da se kao “poslovna tajna” ne mogu odrediti svi podaci koji se odnose na obavljanje djelatnosti privrednog društva, objašnjava Mihajlović.
Često dešava da se u ovim ugovorima ne navode situacije koje predstavljaju izuzetak u kojima se može otkriti poslovna tajna, kao što su zahtjev suda, državnog organa, radi zaštite javnog interesa, objašnjava Mihajlović.
Posebno je problematično i nedefinisanje zaposlenih na koje se poštovanje poslovne tajne odnosi, ona.
“USSCG savjetuje svoje članove da u slučajevima kada im se nude na potpisivanje ugovori kreirani po principu da je ‘sve povjerljivo’ prije potpisivanja ulože prigovor poslodavcima i ukažu na nezakonitosti i manjkavosti takvih ugovora zadržavajući pravo da provjere valjanost takvih ugovora i njihovu pravnu osnovanost kod Agencije za zaštitu podataka o ličnosti, Inspekcije rada i drugih relevantnih organa”, ističe Mihajlović.
“U našoj praksi se ovakvi pokušaji od strane jednog broja poslodavaca nerijetko koriste radi sprečavanja, obesmišljavanja ili ograničavanja efikasnog rada sindikata koji u obavljanju svojih legitimnih sindikalnih ciljeva koriste institucionalni okvir za borbu protiv eventualnih nezakonitosti”, navodi ona.
Praksa Evropskog suda za ljudska prava govori u prilog tome da nedovoljno jasno i precizno ili preširoko definisanje “povjerljivih informacija” čini akte poslodavca nezakonitima, a zaposlene oslobađa odgovornosti u slučaju pokretanja postupaka od strane poslodavca koji su usmjereni na otkaz ugovora o radu ili naknadu štete, ističe Mihajlović.
ODT Kotor i dalje ispituje slučaj zlostavljanja djeteta sa dijagnozom iz spektra autizma u toj instituciji, za šta je defektolog Ognjen Begenišić već proglašen krivim u prvostepenoj presudi...
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 13311 karaktera sto je za 56% vece od proseka.
Ovo je trenutno 127482 vest
NE PROPUSTITE
Vukajlović: Sistem mora biti partner, a ne prepreka mladim preduzetnicima
Skuplji parking i veći porez na nepokretnosti: Nakon 13 sati rada prekinuta sjednica SO Tivat
Tivatska policija se seli u Opatovo
Došljak: Sve što se dešava u Tivtu pokazatelj da su partije vlasti upravljanje gradom svele na klasičnu političku pijacu
Srđan Krunić Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Tivat Tivat Opština Tivat Veljko Bulatović Ognjen Begenišić Veselin Radulović Zoran Lubarda Ivana Mihajlović Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Tivat Osnovni sud Kotor
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
