Bešić: Kada politika proizvodi podjele, a neki mediji ih pojačavaju, prostor za društvenu koheziju se sužava
Admin | 21 Apr 2026
"Umjesto da se gradi zajednički imenitelj, svjedočimo osporavanju državnih praznika, simbola i jezika... Vraćamo se na referendumske podjele koje smo formalno zatvorili prije 20 godina. Istovremeno, osjećaj povjerenja u institucije je u kontinuiranom
Bešić: Kada politika proizvodi podjele, a neki mediji ih pojačavaju, prostor za društvenu koheziju se sužava Fotografija je preuzeta sa interneta
Društvena kohezija pitanje političke volje, odgovornosti i osnovne zrelosti. Političke strukture u Crnoj Gori aktivno oblikuju konflikt a ne koheziju.
Tako je, tokom konferencije "Sloboda izražavanja i njena zloupotreba u političkom javnom diskursu", stanje društvenog jedinstva komentarisala aktivistkinja Milena Bešić.
Prema njenim riječima, danas se ne živi u društvu koje ide ka većoj koheziji, već onom koje se "fragmentira":
"Poruke političkih centara moći prelivaju se u medije, društvene mreže i na kraju u svakodnevni govor građana".
Drugi problem su, kaže Bešić, neki mediji koji djeluju "kao pojačivač" i oni, tvrdi, "reprodukuju najniži dio javnog diskursa":
"Kada politika proizvodi podjele, a neki mediji ih pojačavaju, prostor za društvenu koheziju se sužava“.
Bešić je izjavila da danas imamo generacije koje su naučene da zauzimaju stranu, a ne da kritički razmišljaju.
Podjele su, ističe, sve više i klasne prirode, a najveći izazov je, kaže, graditi koheziju u društvu koje sve manje prihvata razlike.
"Umjesto da se gradi zajednički imenitelj, svjedočimo osporavanju državnih praznika, simbola i jezika... Vraćamo se na referendumske podjele koje smo formalno zatvorili prije 20 godina. Istovremeno, osjećaj povjerenja u institucije je u kontinuiranom padu... Sve je teže govoriti o državi kao mehanizmu koji radi za sve građane", ocijenila je Bešić, dodajući da "bez vladavine prava nema društvene kohezije".
Naglasila je da mediji moraju ponovo da preuzmu svoju ulogu prostora informisanja i razumijevanja.
Obrazovni sistem, ocjenjuje Bešić, mora da se dodatno pozabavi medijskom pismenošću i kritičkom mišlju.
Poslanica i predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Jelenka Andrić rekla je da u Crnoj Gori vidimo situaciju koja nije obećavajuća za mlade ljude. Istakla je da je došlo do porasta mizoginije, kako u onlajn, tako i u oflajn prostoru.
Rekla je da demokratska društva podrazumijevaju različitost mišljenja, ali ne po cijenu isključenja.
"Ako govorimo o radikalizaciji politika i o govoru koji nadilazi demokrataske kapacitete kakvima težimo, onda ne možemo govoriti samo u kontekstu Crne Gore. To moramo gledati kao globalni fenomen", saopštila je Andrić, istakavši da crnogorsko društvo "sazrijeva".
Savjetnica Zaštinika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) Milana Bojović kazala je da je uloga medija da podstiče dijalog, promoviše toleranciju, ali da provuku liniju kada je polje ugroženo.
Govor mržnje u onlajn prostoru, kaže, često ostaje nekažnjen. Dodala je i da su neregistrovani portali, sa sjedištima van države, i dalje problem.
"Praksa je pokazala da žrtve govora mržnje i netolerancije neopravdano sporo dolaze do zadovoljena svojih prava, ako do toga uopšte i dođe“, izjavila je Bojović.
Naglasila je da u medijima političke teme imaju prioritet nad ljudskim pravima. Rekla je da će institucija Zaštitnika sprovoditi javne i edukativne kampanje za unapređenje stanja.
"Što se tiče medija, imamo listu preporuka... Da se na portalima blagovremeno uklanjaju sporni komentari...“, navela je.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjekovć kazao je da institucija ombudsmana živi i funkcioniše zahvaljujući civilnom sektoru, kada je riječ o zaštiti prava.
„Dosta toga se pokazalo i da zavisi od ljudi... Softver UNDP pokazao je dva miliona primjera koji liče na govor mržnje. To pokazuje da Ombudsman nije mašina koja može da reaguje na svaki događaj“, kazao je Bjeković.
Šef kancelarije UNICEF u Crnoj Gori Mikele Servadei kazao je da mu je drago što govori na ovom panelu. Rekao je da sloboda govora jedan od osnova demokratije, istakavši da djeca i mladi odrastaju u onlajn prostoru na kojem se vide sve posljedice.
Servadei je kazao da su podržavali dječje parlamente u više opština i da su obučavali više hiljada osoba da prepoznaju govor mržnje.
Adolescenti, kaže, ne traže samo odgovornost, već pokazuju i želju za učešćem.
„Dosta je učinjeno, ali ima još da se radi... Moramo da budemo ozbiljni o socijalnoj koheziji, ali i učešću djece i adolescenata“, rekao je Servadei, dodajući da je građansko obrazovanje veoma važno.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović izjavila je da govor mržnje „doživljava jednu poplavu i ekspanziju“.
„Tome doprinosi to što smo postali kontent kreatori i prenosioci informacija... Sloboda izražavanja predstavlja jedan od osnovnih temelja demokratskog društva. Paralelno, slobodom izražavanja moguće je povrijediti neko drugo ljudsko pravo...“, rekla je Vujović.
Naglasila je da je potrebno razgraničiti slobodu izražavanja od govora mržnje, ali i da je potrebno primjenjivati pravne testove da se „utvrdi šta je šta i da se ne pređe granica“.
Vujović je naglasila da javni zvaničnici imaju naročito veću odgovornost, jer svojim istupima imaju veći domen do ljudi.
„Javne osobe bi zbog svog uticaja trebale osuđivati svaki oblik govora mržnje i time slati poruku o njegovoj neprihvatljivosti“.
Istakla je da se u Ministarstvu kulture i medija trude da uredbe i odredbe protiv govora mržnje budu dio pravnog sistema.
„Najavljujem formiranje nacionalne mreže za borbu protiv dezinformacija i govora mržnje... Ključni izazov našeg vremena jeste očuvanje ravnoteže između slobode i odgovornosti. Nijesmo za neke nagle odluke koje bi ukinule pristup internet sadržaju. Mislimo da je mnogo učinkovitije jačanje medijske pismenosti i naše otpornosti“, ocijenila je Vujović, dodajući da se „tako gradi otpornost čitavnog sistema“.
Crna Gora, kaže, ostaje posvećena jačanju demokratske kulture, sa ciljem da javni prostor bude slobodan i odgovoran.
Zlatna savjetnica Ombudsmana Anastasija Brajković izjavila je da joj je veoma drago što ima priliku da predstavlja svoju grupu, dodajući da različitosti ne treba da nas dijele „već spajaju i obogaćuju“.
Naglasila je da svi treba da budu poštovani bez obzira na razlike, jer društvena kohezija počinje kada odbacimo sve predrasude i shvatimo da nas razlike „zapravo obogaćuju“.
„Smatram da u školama, u porodicama i društvu, ova tema treba više da se pokreće. Treba više mladi da se upućuju o društvenoj koheziji. Kao mlada osoba, dosta primjećujem nasilje, izostavljanje...“, izjavila je Brajković.
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 6653 karaktera sto je za 94% vece od proseka.
Ovo je trenutno 124163 vest
NE PROPUSTITE
Vujović: Vjerujem da će predlog za podizanje spomenika Joki Baletić dobiti saglasnost, kad prođe potrebnu proceduru
Svečarska trobojka neće na jarbole: Skupština Odbila predlog DNP-a o isticanju narodne zastave
Vujović uputila telegram saučešća povodom smrti Koprivice
Viši sud: Kaluđeroviću 3.000 eura zbog portala Udara
Sloboda izražavanja Milena Bešić Jelenka Andrić Milana Bojović Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Ombudsman Siniša Bjeković Mikele Servadei UNICEF Crna Gora UNICEF Ministarstvo kulture i medija Tamara Vujović
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
