Za rat sa Iranom nema vojnog rješenja

Admin | 20 May 2026

Donald Tramp prijeti novim udarima, ali analitičari upozoravaju da ni Vašington ni Teheran ne mogu izaći iz pat-pozicije bez dogovora o Hormuškom moreuzu i nuklearnom programu

Za rat sa Iranom nema vojnog rješenja Fotografija je preuzeta sa interneta

Tri mjeseca nakon što su Sjedinjene Države i Izrael izveli napad na Iran, američka blokada i kontrola Teherana nad Hormuškim moreuzom stvorili su pat-poziciju: nijedna strana ne popušta, ekonomski pritisak se produbljuje, a rizik od obnove rata raste.

Među kreatorima politike više ne izaziva zabrinutost pitanje da li je dogovor blizu, već koliko dugo tenzije mogu trajati prije nego što pogrešna procjena Vašingtona ili Teherana pokrene novi sukob.

Predsjednik Donald Tramp rekao je juče da bi SAD možda morale ponovo da napadnu Iran i da ga je samo sat dijelio od izdavanja naređenja za napad prije nego što ga je odložio. “Bio sam na sat vremena od donošenja odluke da danas krenemo”, rekao je Tramp.

Kazao je da iranski lideri mole za dogovor, dodajući da će do novog američkog napada doći narednih dana ako sporazum ne bude postignut.

“Pa, mislim, govorim o dva ili tri dana, možda petak, subota, nedjelja, nešto tako, možda početkom sljedeće nedjelje, ograničen vremenski period, jer ne možemo im dozvoliti da imaju novo nuklearno oružje.”

Pozivi na novi udar sve su glasniji u SAD i Izraelu, pri čemu pojedini zvaničnici tvrde da bi pojačani pritisak mogao oslabiti pregovaračku poziciju Teherana i natjerati Iran da se vrati za pregovarački sto.

“Postoji jedan veliki problem s tom teorijom: već smo je testirali, više puta, i Iran nije kapitulirao”, kazao je za Rojters Dani Citrinovič, viši istraživač za Iran u izraelskom Institutu za nacionalne bezbjednosne studije i bivši šef odjeljenja za Iran u izraelskoj vojnoj obavještajnoj službi.

“Nalazimo se u ratu iscrpljivanja, uz mogućnost novog američko-izraelskog napada koji raste iz dana u dan”, kazao je jedan regionalni zvaničnik.

Iranski zvaničnici kazali su za Rojters da ustupci u vezi s njihovim raketnim programom, nuklearnim kapacitetima ili kontrolom nad moreuzom nijesu instrumenti politike, već ideološki stubovi opstanka Islamske Republike - odreći ih se ne bi značilo kompromis, već predaju.

To objašnjava, kazao je Citrinovič, zašto ni produžena vojna konfrontacija nije pomjerila Teheran od njegovih crvenih linija i zašto je malo vjerovatno da bi dalja eskalacija uspjela.

Runde indirektnih pregovora uz posredovanje Pakistana nijesu donijele proboj. Razlike su i dalje ogromne, navodi Rojters.

SAD žele da Iran obustavi obogaćivanje uranijuma na 20 godina i pošalje svoje zalihe u SAD.

Iranski državni mediji objavili su juče da najnoviji mirovni prijedlog Teherana podrazumijeva okončanje neprijateljstava na svim frontovima, uključujući Liban, povlačenje američkih snaga iz područja blizu Irana i reparacije za razaranja izazvana američko-izraelskim napadima.

Ove dvije strane nikada neće postići dogovor. Tramp ne želi samo da pobijedi, on želi da ponizi Iran i da bude viđen kao neko ko je slomio Iran, kazao je Alan Ejr

Teheran je takođe zatražio ukidanje sankcija, oslobađanje zamrznutih sredstava i okončanje američke pomorske blokade, prema riječima zamjenika ministra spoljnih poslova Kazema Garibabadija, kako ga je citirala agencija IRNA. Uslovi opisani u iranskim izvještajima djelovali su malo izmijenjeno u odnosu na prethodnu ponudu Irana, koju je Tramp prošle nedjelje odbacio kao “smeće”.

Predsjednik SAD upozorio je Teheran da “vrijeme ističe”, poručujući da “bolje da se pokrenu, i to brzo, ili od njih neće ostati ništa”. Zaprijetio je da će, ukoliko Teheran ne postigne dogovor s Vašingtonom, uslijediti “veoma teško vrijeme”.

Ali Vaez iz Međunarodne krizne grupe kazao je da nijedna strana nije pokazala spremnost da napravi “bolne ustupke” neophodne za dogovor. “Obje strane vjeruju da vrijeme radi za njih i da imaju prednost, a upravo ta percepcija čini dogovor nemogućim.”

Rezultat je rat iscrpljivanja usredsređen na jedan od najvažnijih svjetskih plovnih puteva. Prije rata, kroz moreuz je prolazilo oko 25 odsto globalne trgovine naftom i 20 odsto trgovine tečnim prirodnim gasom. Sada, pošto je moreuz gotovo zatvoren, ekonomske posljedice se šire i remete snabdijevanje.

Bivši zvaničnik Stejt departmenta za Iran Alan Ejr, koji je učestvovao u ranijim američko-iranskim pregovorima, kazao je da je dogovor možda nedostižan. “Ove dvije strane nikada neće postići dogovor. Tramp ne želi samo da pobijedi, on želi da ponizi Iran i da bude viđen kao neko ko je slomio Iran.”

Teheran svoje zalihe obogaćenog uranijuma i kontrolu nad Hormuškim moreuzom vidi kao ključna strateška sredstva neophodna za opstanak. “Iran je zato odlučan da ta sredstva koristi kako bi garantovao svoje interese”, kazao je za Rojters jedan visoki iranski zvaničnik, dodajući da kapitulacija nije opcija.

“Borimo se, umiremo, ali ne prihvatamo poniženje. Predaja je suštinski nespojiva s identitetom Irana.”

Drugi iranski zvaničnik tvrdi da je Teheran već pobijedio - ne tako što je vojno porazio Vašington, već time što je odbio da se pokori. Sedmice američkih i izraelskih udara nijesu slomile volju Irana, već su učvrstile njegovo uvjerenje da njegove nuklearne zalihe i kontrola nad Hormuškim moreuzom ostaju srž njegovog odvraćanja.

Odricanje od njih narušilo bi tu ravnotežu. “Tramp želi da proglasi pobjedu, ali Iran mu je neće dati. Može li svjetska ekonomija izdržati pritisak? To je pitanje na koje Tramp duguje odgovor svijetu”, dodao je.

Novi udari ne bi promijenili iransku računicu, već bi samo ubrzali eskalaciju, kazao je on za britansku agenciju, dodajući da Iran neće odustati od obogaćivanja uranijuma niti se povinovati ultimatumima bez kompromisa Vašingtona.

Ipak, iza prkosnog stava, iranski izvori bliski establišmentu opisuju složeniju stvarnost: Teheran ne želi dugotrajni scenario “ni rat ni mir”, dok inflacija raste, nezaposlenost se pogoršava, a udari na ključne industrije dodatno iscrpljuju već teško pogođenu ekonomiju.

Umjesto toga, rekli su, Iran traži preliminarni sporazum za okončanje rata - ponovno otvaranje Hormuškog moreuza pod iranskim nadzorom u zamjenu za ukidanje američke blokade, prije nego što se pristupi težim pitanjima poput ublažavanja sankcija i nuklearnih ograničenja. SAD tvrde da okončanje rata mora biti odloženo za kasnije razgovore.

Kada je riječ o nuklearnom pitanju, iranski izvori kažu da bi Teheran mogao da razblaži svoje zalihe od 440 kilograma visoko obogaćenog uranijuma ili da dio njih pošalje u inostranstvo, po mogućnosti u Rusiju, uz argument da bi ih mogao vratiti ako Vašington prekrši bilo kakav sporazum. Vašington je to odbio.

Iran takođe insistira na kraćoj obustavi obogaćivanja od zahtjeva Vašingtona za 20 godina, kao i na punom pristupu zamrznutoj imovini vrijednoj 30 milijardi dolara, ali je Vašington pristao samo da oslobodi četvrtinu te imovine prema utvrđenom vremenskom okviru, dodali su izvori.

Teheran traži novi mehanizam upravljanja Hormuškim moreuzom, odbacujući povratak na prijeratni status kvo, dok SAD insistiraju na bezuslovnom ponovnom otvaranju - bez putarina, bez veta - što je jaz koji bi se mogao pokazati težim za premošćavanje nego samo nuklearno pitanje.

Aron David Miler, bivši američki zvaničnik i pregovarač za Bliski istok, kaže da će kontrola nad Hormuškim moreuzom biti ključna mjera uspjeha ili neuspjeha Vašingtona. Način na koji će se ovo završiti mogao bi definisati Trampovu spoljnu politiku, dodao je, budući da je američki lider naročito osjetljiv na rizik da bude viđen kao gubitnik.

Ponovno otvaranje tog plovnog puta bez političkog rješenja, dodao je Miler, zahtijevalo bi “produženu američku okupaciju iranske teritorije kopnenim snagama”.

Ne postoji vojno rješenje za Hormuški moreuz osim skupog rješenja na koje Tramp možda neće biti spreman, ocijenio je Vaez, što pregovore ostavlja kao jedini održiv put.

Uprkos operativnim dobicima američko-izraelske kampanje, udari nijesu donijeli strateški nokaut, kazao je Citrinovič. “Nijesmo srušili režim - dobili smo radikalizovaniji. Nijesmo okončali iranske raketne kapacitete. A oni i dalje imaju uranijum.”

Citrinovič je kazao da precjenjivanje pritiska i potcjenjivanje otpornosti Teherana nosi sopstvenu opasnost.

“To povećava rizik da Vašington ponovo uđe u konfrontaciju očekujući da će prinuda dovesti do kapitulacije, da bi prekasno otkrio da je režim bio spreman da podnese mnogo više bola nego što se očekivalo”, rekao je.

Pogledajte još:

Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.

Ocenjujemo vest sa 5/10

Ova vest ima 8758 karaktera sto je za 24% vece od proseka.

Ovo je trenutno 127836 vest