Tramp želi više vode za toalete

Admin | 20 Apr 2026

Američki toaleti troše znatno više vode nego mnogi njihovi pandani u svijetu. Predsjednik Donald Tramp zalaže se za još niže standarde u branši. To bi, prema kritičarima, povećalo rasipnički odnos u upravljanju vodom

Tramp želi više vode za toalete Fotografija je preuzeta sa interneta

Ako redovno puštate vodu u toaletu u Sjedinjenim Državama, verovatno ste navikli na onaj karakteristični šum dok mlaz vode puni šolju, a zatim snažnim usisavanjem odvodi sadržaj uz dramatičan gutljaj.

U Evropi, s druge strane, taj proces izgleda mnogo drugačije. Gotovo uvijek postoji mogućnost slabijeg ili jačeg ispiranja, u zavisnosti od toga šta vam je potrebno. A voda ne usisava sadržaj, već ga jednostavno gura nadolje. Za pravi kontrast, u Njemačkoj i Holandiji ponekad izmet pada na keramičku policu koja se nalazi neposredno iznad bazena sa vodom.

Sav ovaj govor o toaletu nije samo nepristojna tema za večeru. Način na koji naši toaleti ispiraju fekalije i urin ima značajne posljedice po snabdijevanje vodom. To u Sjedinjenim Državama postaje sve hitnije pitanje pošto klimatske promjene pogoršavaju suše, a mnoge zajednice širom zemlje suočavaju se sa nestašicom vode, naročito na zapadu.

Jedinstveni američki sifonski dizajn nekada je zahtijevao galone vode pri svakom ispiranju da bi se stvorio efekat usisavanja. Značajan zakon o efikasnosti potrošnje vode je 1992. godine temeljno izmijenio američke vodovodne instalacije, donoseći propis da novi toaleti mogu da koriste samo dio dotadašnje količine vode. Time se, prema procjenama, tokom dvije decenije uštedjelo 18,2 triliona galona (68,9 triliona litara) vode. Sada predsjednik Donald Tramp pokušava da ukine tu regulativu, što je suprotno onome što inženjeri zaštite životne sredine smatraju potrebnim da bi se obezbijedilo snabdijevanje vodom u zemlji.

„Trebalo nam je toliko dugo da zapravo napravimo makar mali pomak u američkom načinu razmišljanja o štednji vode“, rekao je za DW stručnjak za vodene resurse Semjuel Sendoval Solis sa Kalifornijskog univerziteta u Dejvisu. Za njega ovaj prijedlog predstavlja „korak unazad“.

Tramp želi da „ukine beskorisne standarde za pritisak vode“ koje smatra „opterećujućim“. To je dio dugotrajne američke tradicije protivljenja ekološkim regulacijama, kaže Metin Duren, inženjer zaštite životne sredine na Univerzitetu Villanova u Pensilvaniji. „Kulturno gledano, ljudi u Sjedinjenim Državama jednostavno ne vole regulisanje“, rekao je Duren. „U Evropi su ljudi otvoreniji za takve vrste regulisanja ako su za opšte dobro“, dodao je.

U maju je Trampova administracija objavila direktivu kojom se obustavlja sprovođenje ograničenja potrošnje vode za toalete iz zakona o efikasnosti vode iz 1992. godine. On je takođe preporučio da Kongres pokuša da ukine taj zakon, što bi stvorilo trajniju promjenu koja bi nadživjela bilo kog pojedinačnog predsjednika.

Republikanci u Predstavničkom domu preuzeli su inicijativu i usvojili zakon živopisnog naziva „Zakon o neprikosnovenosti mojih kućnih aparata“ koji bi Ministarstvu energije olakšao snižavanje standarda za očuvanje energije. Malo je vjerovatno da će zakon proći u Senatu.

Tramp se godinama žali na slabe toalete i tuševe, obećavajući da će „ponovo učiniti tuševe sjajnim“ i ukinuti standarde energetske efikasnosti u domaćinstvima. „Ljudi puštaju vodu u toaletu 10 puta, 15 puta, umjesto jednom“, rekao je 2019. godine. „Uđete u novu zgradu ili novu kuću i nemate vodu, praktično ne možete da operete ruke, toliko malo vode izlazi iz slavine.“

Inženjeri iz ove oblasti kažu da je to zastarjela primjedba. Proizvođači su se početkom devedesetih godina zaista mučili da redizajniraju toalete kako bi zadovoljili standarde, što je izazvalo mnogo javnih pritužbi na „slab protok“. Međutim, tehnologija je brzo napredovala.

„Kada se predsjednik žali da mu toaleti ne ispiraju dobro – to je stvar prošlosti. Možda su neki stariji toaleti prije mnogo godina zaista loše radili. To je moguće. Ali današnji toaleti prolaze rigorozna testiranja“, rekao je Ron Berk, koji vodi neprofitnu organizaciju „Alijansa za efikasnost vode“ (Alliance for Water Efficiency) sa sjedištem u Čikagu.

Postoji jedna oblast u kojoj je američka tehnologija toaleta i dalje zastarila – ali to je količina vode koju i dalje koriste, a ne to što je koriste premalo, kako Tramp tvrdi.

Zakon iz 1992. godine propisao je da svaki novi američki toalet koristi najviše 1,6 galona po ispiranju. U Evropi je to standard za jače ispiranje, ali mnogi toaleti širom kontinenta imaju i opciju dvostrukog ispiranja sa manje od jednog galona po jednoj upotrebi za tečni otpad. Sistem dvostrukog ispiranja nikada nije zaista zaživio u Americi, uprkos tome što je efikasniji u pogledu potrošnje vode.

Pored toga, stariji rasipnički modeli i dalje su česti u Americi.

Više nego jedan od pet toaleta u Sjedinjenim Državama i dalje koristi 3,5 galona vode po ispiranju ili više, prema studiji iz 2019. godine koju je sprovela industrijska organizacija proizvođača vodovodnih instalacija (Plumbing Manufacturers International, PMI). Neki koriste čak 5 galona ili više ako su proizvedeni prije 1980. godine.

PMI procenjuje da je oko 2,4 miliona takozvanih „naslijeđenih“ toaleta i dalje u upotrebi u sušom pogođenoj Kaliforniji – njihova zamjena efikasnijim modelima koji koriste 1,28 galona po ispiranju mogla bi državi da uštedi 14,1 milijardu galona vode.

Pošto se Kalifornija suočava sa mogućnošću budućih velikih suša, stalnim nestašicama vode u reci Kolorado i sa činjenicom da su dva najveća rezervoara u zemlji na oko jednoj trećini svog uobičajenog kapaciteta, država pokušava da uštedi vodu gdje god je to moguće.

„Ono što Trampova administracija predlaže zapravo je u direktnom sukobu sa izazovima sa kojima se mnoge zajednice širom Sjedinjenih Država suočavaju kada je riječ o održavanju pouzdanog i pristupačnog snabdijevanja vodom“, rekao je Berk.

Pogledajte još:

Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.

Ocenjujemo vest sa 10/10

Ova vest ima 5947 karaktera sto je za 56% vece od proseka.

Ovo je trenutno 124006 vest