Putin kod Sija: Prijateljstvo bez granica na testu

Admin | 19 May 2026

Posjeta ruskog lidera Pekingu, odmah nakon Trampove, potvrđuje da su i Moskvi i Vašingtonu potrebni odnosi sa Pekingom, ali iz sasvim različitih razloga

Putin kod Sija: Prijateljstvo bez granica na testu Fotografija je preuzeta sa interneta

Kina je ove sedmice ponovo u središtu globalne diplomatije budući da danas i sjutra ruski lider Vladimir Putin boravi u Pekingu gdje će se sastati sa Si Đinpingom i to svega nekoliko dana nakon državne posjete američkog predsjednika Donalda Trampa toj zemlji.

Vrijeme posjete, prema ocjenama analitičara, naglašava uticajnu poziciju Kine u međunarodnom poretku koji je sve više podijeljen i obilježen rivalstvom velikih sila.

Kremlj poručuje da od susreta ima “veoma ozbiljna očekivanja” i da će Moskva i Peking nastaviti da produbljuju svoje “posebno privilegovano i strateško partnerstvo”

Takozvano partnerstvo “bez granica” između Kine i Rusije, najvećeg svjetskog proizvođača prirodnih resursa, ojačalo je otkako je Zapad uveo sankcije kako bi kaznio Rusiju zbog rata u Ukrajini. “Mi i naši kineski prijatelji nazivamo ga posebno privilegovanim i strateškim partnerstvom”, kazao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Očekuje se da će među temama biti bilateralna ekonomska i trgovinska pitanja, kao i razgovori o međunarodnim i regionalnim temama.

Dvojica lidera sastala su se više od 40 puta, što daleko nadmašuje broj Sijevih susreta sa zapadnim liderima, podsjeća britanski “Gardijan”.

U jeku izolacije Moskve od Zapada zbog invazije na Ukrajinu, Kina je ubjedljivo postala najveći trgovinski partner Rusije, obezbjeđujući više od trećine njenog uvoza i kupujući više od četvrtine ruskog izvoza. Peking je od početka rata kupio ruska fosilna goriva u vrijednosti većoj od 367 milijardi dolara, prema podacima koje je prikupio Centar za istraživanje energije i čistog vazduha.

Međutim, to partnerstvo navodno ima i vojnu dimenziju. Istraga Rojtersa iz jula 2025. pokazala je da su kineske kompanije navodno koristile fiktivne firme kako bi ruskim proizvođačima oružja slale motore za dronove predstavljene kao industrijska oprema za hlađenje - što Peking negira.

U ruskoj delegaciji u Pekingu biće relevantni potpredsjednici vlade, ministri i čelnici kompanija, kazao je juče Peksov.

Na pitanje da li će biti razmatrani planovi za predloženi gasovod “Snaga Sibira 2”, koji bi jednog dana mogao da isporučuje dodatnih 50 milijardi kubnih metara gasa godišnje iz ruskih arktičkih gasnih polja preko Mongolije do Kine, portparol Kremlja je kazao da će “sva pitanja koja su na ekonomskoj agendi naših bilateralnih odnosa, naravno, biti razmotrena”.

Si i Putin su u nedjelju razmijenili “pisma čestitke” u kojem je kineski lider, kako prenose mediji, naveo da se bilateralna saradnja Rusije i Kine “kontinuirano produbljivala i učvršćivala”, uz napomenu da se ove godine obilježava 30. godišnjica strateškog partnerstva dvije zemlje.

U tekstu objavljenom u ponedjeljak u kineskom državnom tabloidu “Global tajms” navodi se da posjete američkog i ruskog predsjednika pokazuju da Peking “brzo izrasta u žarište globalne diplomatije”. U tekstu se navodi: “Posjete koje slijede jedna za drugom u kratkom razmaku izazvale su široku pažnju, a analitičari primjećuju da je u posthladnoratovskoj eri izuzetno rijetko da neka zemlja u roku od sedam dana ugosti lidere SAD i Rusije.”

Uoči samita Putina i Sija, Klaus Sung iz njemačkog Instituta Merkator za kineske studije (MERICS) kazao je za Dojče vele da je sadašnji geopolitički pejzaž doveo Peking u povoljan položaj. “I Sjedinjenim Državama i Rusiji Kina je trenutno potrebna, iako na drugačije načine: Vašington traži strateškog rivala, dok Moskva želi partnera sa sličnim geopolitičkim i energetskim interesima”, kazao je.

Za Putina je neposredni prioritet da potvrdi bliske veze sa Sijem i procijeni kako Peking trenutno razmišlja. Pitanje koje se više odnosi na budućnost, kako je sugerisao Sung, jeste ko bi mogao da nastupi kao kredibilan posrednik ukoliko bi Rusija pokušala da okonča rat u Ukrajini.

Nedavni signali - uključujući skromniju paradu povodom Dana pobjede i nastavak ukrajinskih napada na rusku naftnu infrastrukturu - ukazuju na to da bi Moskva mogla osjećati zamor od rata. Putin je čak nagovijestio da bi se sukob mogao približavati kraju.

Od početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu u februaru 2022, Putin se često sastajao sa Sijem. Za Peking taj odnos ostaje strateški prioritet, primijetio je Sung - iako je odnos snaga asimetričan, budući da se Rusija sada znatno više oslanja na Kinu nego obrnuto. “Možda nije u interesu Kine da se rat u Ukrajini nastavi”, dodao je, “ali bi za Kinu veći rizik predstavljao kolaps režima”. Peking bi kolaps režima i u Iranu i u Rusiji smatrao negativnim ishodom.

“Kina i Rusija su poput para koji dijeli isti krevet, ali sanja različite snove”, kazao je Sung, opisujući njihove interese kao usklađene, ali ne i identične.

Za Kinu je jedan od ključnih ciljeva obezbjeđivanje pouzdanijeg i održivijeg snabdijevanja energijom - ali bez pretjerane zavisnosti od ruske nafte, koja bi Moskvi dala polugu uticaja.

“Ne postoji nešto poput ‘neograničenog partnerstva’”, kazao je Sung, aludirajući na raniju retoriku o odnosima Kine i Rusije i ističe da bi tokom posjete moglo čak biti naznaka mogućeg zahlađenja u odnosima.

Sung smatra da će odeređeni sporazumi vjerovatno biti potpisani, ali ističe da su, u slučaju zemalja poput Kine i Rusije, takvi dogovori često samo prvi korak i ne znače da su ključna pitanja zaista riješena.

Kada su se Putin i Si sastali u Pekingu početkom 2022, neposredno prije ruske invazije na Ukrajinu, proglasili su da “prijateljstvo između dvije države nema granica”. Međutim, kineski zvaničnici su od tada ublažavali značaj te izjave, a Fu Cong, tadašnji ambasador Kine pri EU, opisao je tu frazu kao “ništa drugo do retoriku”.

Ipak, to ne znači da Peking i Moskva nijesu usklađeni. “Ako Kina odmjerava svoje opcije između Evrope i Rusije, Rusija i dalje ima više da ponudi”, kazao je Sung.

Pogledajte još:

Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.

Ocenjujemo vest sa 8/10

Ova vest ima 6136 karaktera sto je za 78% vece od proseka.

Ovo je trenutno 127679 vest