Papa protiv predsjednika: Kako je Lav postao Trampov neustrašivi protivnik
Admin | 18 Apr 2026
Dok pojačava kritike rata sa Iranom, poglavar Katoličke crkve je zahvaljujući američkom porijeklu dobio ulogu u politici Sjedinjenih Država kakvu nije imao nijedan njegov prethodnik
Papa protiv predsjednika: Kako je Lav postao Trampov neustrašivi protivnik Fotografija je preuzeta sa interneta
“Nemam nikakav strah od Trampove administracije”, rekao je ove sedmice poglavar Katoličke crkve, koji se sve jasnije profilisao kao jedan od najglasnijih kritičara američkog predsjednika.
U proteklih nekoliko dana papa Lav XIV, kardinal koji je još prije godinu dana bio relativno nepoznat, razmjenjivao je oštre poruke sa Donaldom Trampom, najmoćnijim čovjekom na svijetu. Ovaj sukob više podsjeća na rivalstvo srednjovjekovnih papa i careva nego na saradnju Vatikana i Bijele kuće koja je pomogla pobjedi u Hladnom ratu.
“Mi nijesmo političari, ne bavimo se spoljnom politikom iz iste perspektive iz koje je on posmatra”, rekao je 70-godišnjak iz Čikaga o 79-godišnjaku iz Kvinsa, svega nekoliko sati nakon što ga je Tramp pozvao da “prestane da udovoljava radikalnoj ljevici i da se fokusira na to da bude veliki papa, a ne političar”.
Ipak, nastojeći da mobiliše svoje sunarodnike da zaustave ono što naziva “nepravednim ratom” protiv Irana, papa Lav se uveliko upustio u politiku svoje domovine.
U trenutku kada ne postoji jedinstven glas otpora Trampu ni u zemlji ni u inostranstvu, napadi prvog pape rođenog u SAD na politiku administracije mogli bi imati izborne posljedice u njegovoj domovini, ali i nositi politički rizik za predsjednika.
“Tramp zapravo ne razumije da se suočio sa teološkom tradicijom dugom više od 1.500 godina - skupom moralnih učenja o ratu i nasilju”, kaže Robert Džouns, osnivač Instituta za istraživanje javne religije, nezavisnog istraživačkog centra. “Možda nije najpametnije ulaziti u sukob s papom.”
Poglavar Rimokatoličke crkve, rođen kao Robert Prevost, ušao je u raspravu s Trampom na način na koji njegov prethodnik, papa Franja, koji je slabo govorio engleski, nikada nije mogao.
Kako sugeriše i njegova izjava, papa se razlikuje od drugih lidera koji možda imaju više razloga da strahuju od ekonomske i vojne moći SAD, koja je prije samo nekoliko mjeseci korišćena za pritisak na saveznike u NATO-u zbog Grenlanda.
“Donald Tramp je navikao na ulizivanje svjetskih lidera, koji su uglavnom previše uplašeni njegovih odmazdi da bi mu se suprotstavili”, kaže Tomas Rajt, viši saradnik u Institutu Brukings. “Tramp ne može da koristi svoje uobičajene instrumente pritiska, poput carina i odustajanja od bezbjednosnih obaveza, protiv Vatikana.”
Postoji jasan sudar civilizacija između veoma različitih oblika hrišćanstva. Papa Lav je lice otpora militarizaciji vjere, kazao je Fađoli
Predsjednikove kritike na račun pape pogodile su osjetljivu tačku čak i među nekim Trampovim saveznicima. Italijanska premijerka Đorđa Meloni njegov napad na Lava nazvala je “neprihvatljivim”.
U samim Sjedinjenim Državama, čini se da popularnost pape daleko nadmašuje Trampovu.
U osnovi, kažu zvaničnici Vatikana, Lavova zabrinutost zbog Trampa odražava sve dublji ideološki jaz između Vašingtona i Crkve u pogledu budućnosti globalnog poretka i legitimnosti upotrebe nasilja kao sredstva za rješavanje sporova.
“Lav ne napada predsjednika”, kaže otac Antonio Spadaro, podsekretar vatikanskog dikasterija za kulturu i obrazovanje. “Sukob je vidljivi simptom mnogo dubljeg sudara između dva nespojiva sistema po kojima svijet funkcioniše.”
Sveta stolica je uznemirena sve izraženijom teološkom politikom, dodaje Spadaro, u kojoj se “Bog poziva da blagoslovi moćne”.
Lav se takođe pridružio kritičarima koji tvrde da je pristup Trampove administracije sprovođenju imigracione politike okrutan i nepravedan. “Neko ko kaže: ‘Protiv sam abortusa, ali se slažem s nehumanim tretmanom imigranata u SAD’, ne znam da li je to zaista stav u korist života”, rekao je prošle godine.
Katolički sveštenici u uporištima Trampovog pokreta Maga iznosili su još oštrije ocjene. Biskup Entoni Tejlor iz Litl Roka u Arkanzasu govorio je u januaru o “očiglednim paralelama” između Njemačke tridesetih godina i racija koje sprovodi Imigraciona i carinska služba.
Međutim, ove sedmice sukob je dostigao novi nivo. U ponedjeljak je Tramp rekao novinarima da ne vidi potrebu da se izvinjava papi, kojeg je okrivio za aktuelnu razmjenu oštrih riječi. “On je izašao u javnost”, rekao je predsjednik. “Ja samo odgovaram.”
Nekoliko sati kasnije, Tramp je za CBS News izjavio da papa “griješi”, dodajući: “Ne mislim da bi trebalo da se miješa u politiku.”
Strahovi od katoličkog pape koji pokušava da utiče na američku politiku prisutni su u SAD još od osnivanja države od strane strogih protestanata.
Toliko je to pitanje postalo osjetljivo da je tokom posjete Svetoj stolici 1963. godine Džon F. Kenedi, prvi katolički predsjednik SAD, odbio da klekne i poljubi papin prsten.
Taj bauk papinskog uticaja dugo je bio uglavnom iluzoran - ali sada, možda, više nije.
Prošle sedmice Lav je napravio presedan i uputio apel američkim građanima da kontaktiraju sa svojim predstavnicima u Kongresu i usprotive se Trampovim napadima na Iran.
“Kada papa pozove ljude da se obrate svojim političkim predstavnicima, implicitna poruka je: ‘ovo je vlada koja ne zastupa interese naroda’”, kaže Masimo Fađoli, profesor teologije i istorije religije na Triniti koledžu u Dablinu.
“Jedan od uslova prihvatanja katolika u američkom političkom projektu bio je da se Vatikan neće miješati u američku demokratiju”, dodaje Fađoli. “Ono što je papa uradio prešlo je tu granicu... On očigledno pokušava da utiče na birače u Americi.”
Lav, nasljednik progresivne katoličke tradicije posvećene socijalnoj pravdi, vidi sebe kao branioca ideala multilateralnog poretka koji su Sjedinjene Države promovisale nakon Drugog svjetskog rata, navode zvaničnici Svete stolice.
To je u skladu sa savremenim shvatanjem Vatikana o katoličanstvu kao univerzalističkoj, humanoj i saosjećajnoj vjeri koja treba da stane uz slabe i da mirno koegzistira s drugim religijama i uvjerenjima.
Nasuprot tome, Tramp ponekad djeluje kao da anticipira novi svjetski poredak u kojem velike vojne sile, poput SAD, Kine i Rusije imaju sopstvene sfere uticaja. U Vašingtonu najviši zvaničnici sada koriste hrišćansku retoriku kako bi pokušali da daju legitimitet takvom pristupu - poput američkog ministra odbrane Pita Hegseta, evangelističkog hrišćanina koji je naširoko kritikovan zbog molitvi za “nadmoćno nasilje” i “pravedne mete” u ratu s Iranom.
“Postoji jasan sudar civilizacija između veoma različitih oblika hrišćanstva”, kaže Fađoli. “Papa Lav je lice otpora militarizaciji vjere.”
Ovaj spor posebno je neprijatan za potpredsjednika Džej Di Vensa, koji je prešao u katoličanstvo 2019. godine i uskoro objavljuje novu knjigu o svom prihvatanju te vjere.
Vens je ove sedmice rekao da je “frustriran” što su neki katolički sveštenici “nemilosrdno napadali Trampovu administraciju zbog imigracije”, s obzirom na njegov osporavani stav da su opasni kriminalci iskoristili slabu kontrolu kako bi ušli u SAD. “Kako je humano dozvoliti narko-dilerima i trgovcima ljudima da dovode malu djecu preko južne granice?”, upitao je.
Potpredsjednik insistira da administracija “poštuje” papu. Govoreći za Foks njuz, rekao je da je “dobra stvar” to što Lav “zastupa ono do čega mu je stalo”, ocjenjujući kao “razumno” da se Vašington i Katolička crkva “povremeno ne slažu o suštinskim pitanjima”.
Ipak, pozvao je Vatikan da se “drži pitanja morala”. U srijedu je dodao: “Kao što je važno da ja, kao potpredsjednik SAD, budem oprezan kada govorim o pitanjima javne politike, mislim da je veoma, veoma važno da papa bude oprezan kada govori o pitanjima teologije.”
Reagujući na Vensove komentare, Spadaro iz Vatikana poručio je: “Pitanje rata i mira je moralno pitanje i sastavni dio učenja Crkve.”
Ideološki sukob između pape i predsjednika predstavlja borbu za naklonost oko 53 miliona katolika u SAD, koji čine oko 20 odsto stanovništva zemlje.
U trenutku kada se Trampova Republikanska partija bori da zadrži kontrolu nad oba doma Kongresa na izborima na polovini mandata u novembru, ovaj spor mogao bi imati i izborne posljedice.
Najnovija istraživanja pokazuju da je Trampova podrška među katoličkim biračima počela da opada i prije rata s Iranom, usljed šire reakcije javnosti na imigracionu politiku njegove administracije i krize troškova života podstaknute visokim cijenama goriva i velikim uvoznim carinama.
“Uz dužno poštovanje, smatramo da predsjednik Tramp griješi kada pokušava da kaže da papa Lav ne bi trebalo da govori o (ratu s Iranom)”, kaže Džon Jep, osnivač organizacije “Catholics for Catholics”, konzervativne grupe koja je vodila kampanju za Trampa.
“To je upravo ono što bi trebalo da radi kao Hristov namjesnik. On nije politička figura, već duhovni otac milionima ljudi širom svijeta.”
Tokom većeg dijela 20. vijeka katolički birači bili su bliži Demokratskoj stranci. Međutim, osamdesetih godina pomjerili su se udesno, kada je republikanac Ronald Regan podržao pokret protiv abortusa, odnosno “za pravo na život”, i uspostavio diplomatske odnose sa Svetom stolicom.
Vašington i Vatikan su takođe sarađivali u borbi protiv komunizma, povezani zajedničkom posvećenošću vjerskim slobodama. Jovan Pavle II blisko je sarađivao s Reganom, posebno u podršci pokretu Solidarnost u papinoj rodnoj Poljskoj.
Uprkos tenzijama tokom američke invazije na Irak 2003. godine, koju su predvodile SAD za vrijeme pontifikata Jovana Pavla II, njegov nasljednik, konzervativni papa Benedikt XVI, pronašao je zajednički jezik s republikancima o uticaju radikalnog islama i sekularizaciji Zapada.
Diskurs unutar američkog katoličanstva takođe se posljednjih godina pomjerio udesno, pri čemu uticajni laici ulažu značajna sredstva u konzervativne institute, medije i konferencije.
Ali tenzije između Vašingtona i Vatikana pojačale su se za vrijeme pape Franje, argentinskog populiste s izraženom dozom antiamerikanizma, koji je fokus Crkve pomjerio sa pitanja poput abortusa na teme kao što su klimatske promjene i dugovi zemalja u razvoju.
“Smatran je pristrasnim papom protiv Amerikanaca, protiv ‘gringosa’”, kaže Masimo Franko, autor nove knjige “Pape, dolari i ratovi: Moć Amerike u Vatikanu od nekadašnjih tabua do pape Lava XIV”. “Bilo je lako napraviti karikaturu njegovog pristupa SAD.”
Takve napade mnogo je teže usmjeriti na Lava, ljubitelja bejzbol kluba Vajt Soks i pice sa južne strane Čikaga.
Uprkos nedostatku religioznosti zbog kojeg se prošle godine našalio da “neće stići u raj”, Tramp je stekao pohvale mnogih katolika zbog imenovanja konzervativnih sudija, uključujući troje sudija Vrhovnog suda koji su doprinijeli ukidanju presude Rou protiv Vejda, kojom je bilo zagarantovano ustavno pravo na abortus.
Sam predsjednik odrastao je kao prezbiterijanac, ali se u novije vrijeme izjašnjava kao hrišćanin koji ne pripada nijednoj denominaciji, a najviše položaje u svojoj administraciji popunio je posvećenim evangelistima i konzervativnim katolicima.
Ali mnogi u Svetoj stolici vjeruju da se Crkva u SAD posljednjih godina previše tijesno povezala sa Republikanskom partijom. Istaknuti konzervativni sveštenici, poput kardinala Timotija Dolana, bivšeg nadbiskupa Njujorka, javno su se odrekli demokrata poput bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, i samog katolika, dok su istovremeno prigrlili Trampa i pokret Maga.
Lav je, kao i Franja prije njega, nagovijestio da bi želio da se Crkva u SAD udalji od takvog otvorenog partijaštva i zapaljivih tema kulturnih ratova, te da se usredsredi na šira pitanja poput ekonomske nejednakosti.
Spadaro iz Vatikana govori o “mogućnosti da američko katoličanstvo ponovo otkrije sebe kao Crkvu, a ne kao pleme, manje kao kulturni identitet u kulturnim ratovima, a više kao zajednicu moralnog rasuđivanja”.
Papina moć i uticaj na američke katolike “zbunjuju” Trampa, kaže Kristofer Hejl, koji je radio u kampanji za reizbor predsjednika Baraka Obame 2012. godine. “On potpuno preokreće način na koji Donald Tramp shvata moć, jer je ne crpi iz sile, već iz moralnog autoriteta.”
Mnoge hrišćane takođe je zatekla Trampova upotreba psovki u objavi na društvenim mrežama o Iranu na Uskrs, kao i njegova objava slike tokom vikenda na kojoj je, kako se činilo, prikazan kao Isus koji polaže iscjeliteljsku ruku na čovjeka u bolničkom krevetu.
Džon Kenet Vajt, počasni profesor na Katoličkom univerzitetu u Americi, smatra da će se Trampov napad na papu vjerovatno loše završiti po njega.
“To je politički glupo. Nema apsolutno nikakvog smisla”, kaže on. “Trampova politička koalicija je pod velikim pritiskom, a katolici nijesu imuni na to. Oni su više kolebljivo biračko tijelo nego što Tramp možda shvata.
“Papa je sada najvažniji Amerikanac na svjetskoj sceni”, dodaje Vajt. “Tramp to jednostavno ne može da podnese.”
Prevod: N. B.
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 13450 karaktera sto je za 72% vece od proseka.
Ovo je trenutno 123764 vest
NE PROPUSTITE
Tramp prijeti obnavljanjem napada na Iran ako se ne postigne dugoročni sporazum do srijede
BLOG Aragči rekao da je Hormuški moreuz otvoren, Tramp da vjeruje da će sporazum o okončanju rata uslijediti "uskoro"
Đedović Handanović: OFAC produžio operativnu licencu NIS-u do 16. juna
Tramp doveo u pitanje vrijednosti NATO-a: Ruski susjedi u baltičkom regionu sa zabrinutošću prate njegove izjave
Donald Tramp papa Lav SAD Izrael Vatikan rat u Iranu Robert Džouns Papa Franjo papa Jovan Pavle II Papa Benedikt Džon Kenedi Hladni rat Tomas Rajt Đorđa Meloni Antonio Spadaro Entoni Tejlor Masimo Fađoli Pit Hegset Džej Di Vens Ronald Regan Masimo Franko Kristofer Hejl Džon Kenet Vajt
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
