Korupcija je razotkrivena, sad je na potezu Radev

Admin | 09 May 2026

Ivan Hristanov je tokom kratkog mandata na funkciji ministra poljoprivrede uživo prenosio pretrese i otvarao slučajeve korupcije, ali ostaje pitanje da li će nova vlada zaista razmontirati “oligarhijski model”

Korupcija je razotkrivena, sad je na potezu Radev Fotografija je preuzeta sa interneta

Bugarski vršilac dužnosti ministra poljoprivrede posljednjih mjeseci uživo je prenosio policijske racije, ponovo otvarao zakopane slučajeve i podnosio prijave tužiocima i istražiteljima EU. Danas je predao dužnost novoj vladi i ostao bez funkcije.

Ivan Hristanov je uvjeren da će njegov rad u borbi protiv korupcije nadživjeti njegov mandat. Da li će se to zaista dogoditi, sada je pitanje za Rumena Radeva, bivšeg predsjednika čija je novoformirana stranka Progresivna Bugarska osvojila apsolutnu parlamentarnu većinu na izborima 19. aprila, nakon obećanja da će razmontirati ono što je nazvao bugarskim “oligarhijskim modelom upravljanja”. To je ista mašinerija koju je Hristanov tokom svog kratkog mandata dokumentovao.

Slučajevi koje je pokrenuo Hristanov su prvi test za Radeva.

“U sebi sam objedinio dvije uloge”, rekao je Hristanov za Politiko. “Prva je uloga ministra. Druga je uloga uzbunjivača. Mogu me odsjeći od vlade. Ali moja uloga uzbunjivača živjeće dugo nakon toga.”

Bugarska je, zajedno s Mađarskom, najgore rangirana u EU na najnovijem indeksu korupcije organizacije Transparensi internešnal. Fondovi EU, najveći izvor javnih investicija u toj zemlji, posljednjih godina bili su predmet stotina istraga o prevarama, koje su uključivale fiktivne farme, naduvane ugovore i politički povezane posrednike.

Hristanov je u februaru imenovan u tehničku vladu koju je predvodio premijer Andrej Gjurov, formiranu nakon što je prethodna vlada pala u decembru, poslije najvećih antikorupcijskih protesta koji su posljednjih decenija zabilježeni u Bugarskoj. Takve tehničke vlade, zemlja ih je imala deset za pet godina, obično imaju usko definisanu ulogu privremenog upravljanja i organizovanja izbora. Ova se uhvatila u koštac i s korupcijom.

Tokom nedavnog razgovora preko Vebeksa s Politikom, nastavka ranijeg intervjua, Hristanov je prvih pet minuta namještao odijelo, ispravljao kravatu i sređivao papire, kao da je riječ o televizijskom prenosu, a ne o razgovoru s novinarom. Za čovjeka koji je svoj kratki mandat pretvorio u direktan prenos istraga o korupciji, prikupivši, prema sopstvenoj računici, više od 70 miliona pregleda na Fejsbuku, razlika između to dvoje je izblijedila.

Otkrića je objavljivao jedno za drugim, u ritmu čovjeka koji pokušava da drži korak sa satom koji ne može zaustaviti. Dva državna tendera za navodnjavanje, vrijedna 169 miliona eura iz fondova EU, sa troškovima gradnje za koje je rekao da su bili naduvani više od 20 puta - radovi koji je trebalo da koštaju oko 43.000 eura - fakturisani su na milion eura.

Navodnu prevaru u vezi sa spaljivanjem stoke Hristanov je prvi put prijavio kao zamjenik ministra 2022. godine, da bi po povratku na funkciju otkrio da je svaki trag njegove prvobitne prijave, elektronski i papirni, izbrisan iz evidencija četiri agencije za poljoprivredu i bezbjednost hrane.

Fabrika za koju se tvrdilo da proizvodi kontaminirano meso koje je stizalo do škola bila je u vlasništvu supruge poslanika iz stranke Deljana Peevskog, medijskog oligarha kojeg su SAD sankcionisale zbog korupcije prema Globalnom zakonu Magnitski. Peevski je rekao da su sankcije neprihvatljive i da nije učestvovao u koruptivnim radnjama.

Bugarsko tužilaštvo je mjesto gdje su takvi slučajevi odlazili da umru.

“Izostanak bilo kakvog daljeg postupanja bugarskog tužilaštva i dalje je glavno usko grlo”, rekao je Ruslan Stefanov, glavni ekonomista Centra za proučavanje demokratije u Sofiji. Institucije EU i organizacije civilnog društva već dugo dokumentuju isti obrazac. Istrage zastaju. Predmeti se obustavljaju. Malo njih stigne do suda.

Potom je Hristanov prešao na skijašku kuću.

Visoko na planini Vitoši, na šumovitom obodu Sofije, nalazi se objekat koji je Hristanov procijenio na 10 miliona eura. Ima panoramski pogled, 20 soba, ski-lift udaljen 100 metara i okolni park koji se održava o trošku države.

Objekat je u vlasništvu Ministarstva poljoprivrede. Prethodna administracija pristala je da ga proda kompaniji povezanoj s bugarskim biznismenom Rumenom Gajtanskim za 500.000 eura. Ugovor je bio potpisan, ali prodaja još nije bila završena kada je Hristanov stupio na dužnost. Gajtanski, u lokalnim medijima poznat kao “Vuk”, nalazi se u pritvoru od avgusta 2024. po odvojenim optužbama za pronevjeru, u vezi sa kreditom koji je državna Bugarska razvojna banka odobrila jednoj od njegovih kompanija. On je negirao krivicu u tom slučaju.

Za 500.000 eura, rekao je Hristanov, možda se može kupiti “prosječan” stan u centru Sofije. Otišao je da lično pogleda kuću, uz uključenu kameru, a snimak je istog dana objavljen na Fejsbuku.

“To je kao jedno od onih mjesta gdje bogataši idu s eskort djevojkama”, rekao je, dok mu je pribranost ustupala mjesto nečemu između nevjerice i ogorčenja. “Bukvalno, ne šalim se. Skup namještaj, ali istovremeno, znate, kao da je šest stanova. S ogromnim krevetima”.

Snimak je na Fejsbuku imao više od 600.000 pregleda, a prema Hristanovu, znatno više od milion ako se računaju i drugi kanali. Njegovo ministarstvo blokiralo je prodaju objekta i predložilo da se skijaška kuća prenese Ministarstvu obrazovanja, kako bi je koristili školarci. Hristanov je rekao da kupac traži milion eura odštete. Advokati Gajtanskog nijesu odgovorili na zahtjev za komentar.

Radev, koji je u januaru podnio ostavku na funkciju predsjednika kako bi se kandidovao na izborima, osvojio je gotovo 45 odsto glasova.

Njegova pobjeda izazvala je trenutnu ostavku vršioca dužnosti glavnog tužioca Borislava Sarafova. Zagovornici reformi i opozicioni poslanici godinama su optuživali Sarafova da štiti pojedine figure, uključujući trostrukog premijera Bojka Borisova i Peevskog, medijskog magnata pod sankcijama. U izjavi o ostavci, Sarafov je rekao da je odluku donio “prije izvjesnog vremena” i da ju je odložio kako ne bi destabilizovao tužilaštvo. Nije se osvrnuo na optužbe.

Novi parlament sada ima kvalifikovanu većinu potrebnu za reformu Vrhovnog sudskog savjeta i imenovanje novog glavnog tužioca, reformu na kojoj EU dugo insistira.

Borba protiv korupcije bila je centralna tema kampanje Radeva, a on je na dan izbora rekao novinarima da Bugarska ima “istorijsku šansu da jednom zauvijek raskine sa oligarhijskim modelom Peevski–Borisov”. Ostavka Sarofa omogućila mu je prvi korak u ispunjavanju tog obećanja.

Brisel je pozdravio rezultat. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta požurili su da mu čestitaju, pozdravljajući Bugarsku kao “ponosnu članicu evropske porodice”. To je učinjeno uprkos zabrinutosti samog Brisela zbog ranije popustljivosti Radeva prema Rusiji.

Analitičari u Bugarskoj i van nje bili su oprezniji. Radev je Progresivnu Bugarsku sastavio iz mreže bivših ministara koje je imenovao tokom predsjedničkog mandata, članova svoje predsjedničke administracije i političara koji su se udaljili od sada ugašene Bugarske socijalističke partije. Pobijedio je privukavši evroskeptične birače, skeptike prema eurozoni i Bugare naklonjene Moskvi. Stranka je opisana kao ideološki nekoherentna baza kojoj je potrebno pitanje oko kojeg svi mogu da se saglase.

“Borba protiv korupcije je logičan zajednički imenitelj”, rekla je Marija Simeonova iz Evropskog savjeta za spoljne odnose u Sofiji. Međutim, ista računica zbog koje je taj zajednički imenitelj neophodan čini dubinsku primjenu zakona rizičnom. Upravljanje podrazumijeva saveze i poslanički klub pun novih poslanika koji će očekivati da budu nagrađeni imenovanjima, državnim ugovorima i regionalnim pokroviteljstvom, rekla je ona.

Čak i ostavka Sarafova nekim analitičarima više liči na predstavu nego na početak veće promjene: vidljiva je i privlači pažnju, ali ne označava početak suštinskog zaokreta. Sarafov je odstupio, rekla je Emilija Zankina sa Univerziteta Templ u Rimu, stručnjakinja za bugarsku politiku, zato što je “očekivao da će Radev krenuti na njega”.

Ona je kazala da bi Radev mogao povući nekoliko poteza koji će privući pažnju javnosti, ali ne mnogo više od toga. Koaliciona logika koja zahtijeva antikorupcijsku retoriku kako bi zadržao svoju bazu, prema njenom mišljenju, takođe znači da Radev ne može sebi priuštiti potrese koje bi donijelo preduboko sprovođenje te borbe.

“Neki ljudi će se možda tu i tamo promijeniti, ali model Peevski–Borisov jednostavno će biti zamijenjen Radevljevim modelom vladavine jednog čovjeka.”

Hristanov je 2023. osnovao svoj antikorupcijski pokret Edinenie (Jedinstvo). U januaru se taj pokret pridružio trima manjim partijama i formirao Antikorupcijski blok, koji je učestvovao na izborima 19. aprila.

Blok nije osvojio minimalnih četiri odsto glasova potrebnih za ulazak u parlament, a Hristanov nije bio na izbornoj listi. To je, objasnio je, bila njegova odluka kako bi tehnička vlada ostala “jednako udaljena od svih političkih partija”. Birači nijesu mogli ono što su gledali na Fejsbuku da povežu s imenom na glasačkom listiću. Na pitanje da li vjeruje Radevu, Hristanov je izbjegao direktan odgovor.

“Svaka nova vlada treba da dobije svojih 100 dana. Dajmo im taj kredit povjerenja, pa ćemo vidjeti.”

A poslije 100 dana? “Ako budu dobri, dobri su. Ako budu loši, onda udaramo”.

Priredila: N. B.

Pogledajte još:

Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.

Ocenjujemo vest sa 7/10

Ova vest ima 9676 karaktera sto je za 78% vece od proseka.

Ovo je trenutno 126401 vest