Erdogan odbacuje kritike mirovnih napora Turske sa kurdskim militantima

Admin | 29 Apr 2026

Izjave uslijedile dan nakon što je prokurdska DEM partija iznijela jednu od najoštrijih kritika vlade do sada, optužujući je da djeluje „neodlučno, bojažljivo i odugovlači“, uprkos onome što je opisala kao istorijsku prili

Erdogan odbacuje kritike mirovnih napora Turske sa kurdskim militantima Fotografija je preuzeta sa interneta

Predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je u srijedu da mirovni proces, usmjeren na okončanje višedecenijskog sukoba Turske sa kurdskim militantima, napreduje u „pozitivnoj atmosferi“, nakon kritika prokurdskih poslanika.

Govoreći u parlamentu, Erdogan je rekao da su nedavni koraci doveli proces u osjetljiviju fazu, nakon usvajanja izvještaja parlamentarne komisije koji definiše mapu puta za pravne reforme, uz raspuštanje zabranjene Radničke partije Kurdistana (PKK).

Njegove izjave uslijedile su dan nakon što je prokurdska DEM partija iznijela jednu od najoštrijih kritika vlade do sada, optužujući je da djeluje „neodlučno, bojažljivo i odugovlači“, uprkos onome što je opisala kao istorijsku priliku za mir.

Erdogan je odbacio takve kritike, poručivši: „Postoji pozitivna atmosfera, jasno je šta treba uraditi i proces napreduje kako bi trebalo.“ Dodao je da oni koji izvode pesimistične zaključke o procesu „postupaju na osnovu iluzija, a ne činjenica“.

„Usvajanjem izvještaja komisije došli smo do raskrsnice kojom treba pažljivije upravljati“, rekao je Erdogan, dodajući da vladajuća Narodna alijansa nastoji da kroz ovu fazu prođe uz podršku drugih političkih partija.

PKK, koji Turska, Sjedinjene Države i Evropska unija smatraju terorističkom organizacijom, obustavio je napade prošle godine i u maju saopštio da je odlučio da se raspusti i okonča oružanu borbu, nakon poziva svog zatvorenog lidera Abdulaha Odžalana iz februara 2025.

Međutim, i dalje postoji zastoj oko narednih koraka: Ankara poručuje da razoružanje mora biti potvrđeno prije daljih pravnih ili političkih mjera, dok kurdski politički akteri traže brže reforme.

Sukob, koji je počeo 1984. godine, odnio je više od 40.000 života i imao je posljedice i u Iraku i Siriji.

Pogledajte još:

Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.

Ocenjujemo vest sa 10/10

Ova vest ima 1902 karaktera sto je za 50% vece od proseka.

Ovo je trenutno 125261 vest