Ekonomska kriza testira tvrdolinijaški stav Teherana
Admin | 05 May 2026
Šteta od američko-izraelskih napada, prema jednoj procjeni, devet puta je veća od prošlogodišnjeg iranskog budžeta, dok inflacija i siromaštvo povećavaju unutrašnji pritisak na vlasti
Ekonomska kriza testira tvrdolinijaški stav Teherana Fotografija je preuzeta sa interneta
Iran se možda ne guši „kao prepunjena svinja”, kako je predvidio Donald Tramp, ali njegova ekonomija je u ozbiljnim teškoćama: ogroman račun za ratnu štetu, inflacija, devalvacija valute, nezaposlenost i pad prihoda od nafte zajedno su doveli do toga da se politička elita pita koliko tvrdolinijaški stav može sebi priuštiti u pregovorima s američkim pregovaračima. Prema jednoj procjeni koja kruži u iranskim medijima, šteta koju su ekonomiji nanijeli američko-izraelski napadi devet puta je veća od vrijednosti prošlogodišnjeg iranskog budžeta.
Program Ujedinjenih nacija za razvoj procijenio je da bi još 4,1 milion Iranaca moglo zapasti u siromaštvo.
Tramp je predvidio da će se Iran ugušiti polazeći od toga da će toj zemlji uskoro ponestati prostora za skladištenje nafte zbog američke pomorske blokade. On je 26. aprila prognozirao da će iranske bušotine „eksplodirati” u „veoma snažnom” destruktivnom procesu koji će početi za tri dana.
Iza tog predviđanja stajalo je uvjerenje da će američka pomorska blokada, pokrenuta 13. aprila, spriječiti iranske tankere da stignu do Hormuškog moreuza, čime bi iranski režim bio lišen najmanje 175 miliona dolara (129 miliona funti) dnevno prihoda od izvoza nafte. Kada bi nafta ostala zarobljena u zemlji, Iran bi ubrzo ostao bez skladišnog prostora, što bi ga primoralo da zatvori slavine. Takvo zatvaranje nepopravljivo bi oštetilo bušotine.
„Kada eksplodira, nikada, bez obzira na sve, nikada ne možete to obnoviti onako kako je bilo”, rekao je Tramp za Foks njuz u intervjuu, dodajući da bi kapacitet bio smanjen na oko 50 odsto onoga što je „sada”. Američki ministar finansija Skot Besent prošle sedmice uporedio je iransko rukovodstvo sa „pacovima u kanalizacionoj cijevi” kojima je teško da shvate šta se događa. Ostrvo Harg, glavno iransko izvozno naftno čvorište, „uskoro će se približiti punom kapacitetu”, rekao je.
Tramp je dodatno pojačao pritisak na izvoz u Kinu uvođenjem američkih sankcija kompanijama povezanim s kineskim rafinerijama, što je kinesko ministarstvo trgovine u subotu navelo da izda protivmjeru.
Mada je tačno da Iran sada proizvodi više nafte nego što može da izveze, čini se da za sada dovoljan broj tankera uspijeva da prođe kroz američku pomorsku blokadu, dok korektivne mjere, poput spaljivanja viška gasa, znače da skladišni prostor još nije popunjen. Nezavisne procjene, uključujući one Centra za globalnu energetsku politiku Univerziteta Kolumbija, ukazuju da Iran ima do tri sedmice slobodnih upotrebljivih skladišnih kapaciteta.
Ipak, nešto ponovo vrši pritisak na iransku valutu. Vrijednost tomana, osnovne novčane jedinice koja se koristi u trgovini i svakodnevnom životu u Iranu, pala je gotovo 22 odsto na otvorenom tržištu, na 190.000 za dolar u nedjelju.
Ukupna inflacija procjenjuje se na 73,5 odsto, dok su cijene hrane i pića porasle 115 odsto. Iranska vlada je u nedjelju saopštila da razmatra udvostručenje vrijednosti vaučera koje već daje građanima, što je samo po sebi inflatoran potez. Mjesečna minimalna zarada u Iranu iznosi manje od 170 miliona rijala (92 dolara), i to nakon što ju je vlada u martu povećala za oko 60 odsto. Uvezeni automobili ili ajfoni dostupni su samo po nevjerovatno visokim cijenama.
Više od 23.000 fabrika i firmi pogođeno je američko-izraelskim vazdušnim napadima, što je dovelo do gubitka milion radnih mjesta, prema riječima iranskog zamjenika ministra rada i socijalne zaštite Golamhoseina Mohamadija. Nezaposlenost, koja je već bila visoka, povećana je, prema procjenama, za milion ljudi, pri čemu su najteže pogođeni oni koji zavise od digitalne trgovine. Ekonomija zasnovana na digitalnim uslugama ne može biti zatvorena unedogled, pa će u nekom trenutku potrebe ekonomije možda morati da budu stavljene ispred bezbjednosnih potreba.
Iranski ministar komunikacija Sejed Satar Hašemi više puta je obećao da je digitalno zatvaranje zemlje privremeno, ali nema načina da primora stvarne donosioce odluka u obavještajnim službama da ukinu ograničenja.
Reza Olfatnasab, predsjednik Unije virtuelnih biznisa, rekao je u saopštenju: „Najveći pad prodaje zabilježen je u martu. Nažalost, preduzeća su izgubila ključno tržište na kraju godine, a pitanje ‘neprofitabilnosti’ bilo je veoma izraženo i opipljivo u tom periodu.”
Prema njegovim riječima, čak i sada se neka velika preduzeća suočavaju s padom prodaje od 40 do 50 odsto. To se dešava uprkos činjenici da te kompanije imaju 50 do 60 miliona korisnika i da su njihove aplikacije instalirane na telefonima većine ljudi u Iranu.
„Kada velike platforme takvih razmjera i infrastrukture trpe ovakav pad prodaje, može se predvidjeti kakva je katastrofa i duboka šteta pogodila mala i mikro preduzeća”, rekao je Olfatnasab.
Ahmad Zejdabadi, reformistički novinar i politički analitičar koji kritikuje vladu, rekao je: „Internet i ekonomski uslovi ljudi nijesu šala. Realnost je da su bez interneta normalan život i društvena stabilnost nemogući.”
„Ako se brzo ne osmisli temeljno rješenje, dogodiće se upravo ono čega se protive oni koji strahuju od povezivanja na internet”, dodao je, aludirajući na obnovu januarskih protesta širom zemlje.
Ni kišna sezona nije donijela ono što je bilo potrebno. Portparol vodoprivrede zemlje rekao je: „Uprkos pozitivnom nacionalnom indeksu, u 10 pokrajina količina padavina i dalje je ispod normalnog nivoa, uglavnom u nizvodnim i uzvodnim područjima planinskog vijenca Alborz. Te pokrajine uključuju Teheran, Kom, Jazd, Isfahan, Kazvin, Alborz, Gilan, Mazandaran i Semnan.”
Portparol je rekao da su regioni Teherana i Alborza sada ušli u šestu uzastopnu godinu suše.
Otvorena rasprava o najboljem kursu za iranski pregovarački tim ograničena je cenzurom državnih novina, faktičkim zatvaranjem parlamenta i, naravno, nastavkom gašenja interneta, zbog čega se mogu čuti samo određeni glasovi.
Uprkos izvještajima o podjelama u iranskom pregovaračkom timu, u praksi se čini da se samo mala manjina poslanika otvoreno protivi razgovorima, i to je grupa koja se oduvijek protivila postizanju sporazuma sa SAD. Međutim, to ne znači da je Iran imun na pritisak.
Tekst je preuzet iz Gardijana
Prevod: N.B.
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 6511 karaktera sto je za 100% vece od proseka.
Ovo je trenutno 125889 vest
NE PROPUSTITE
Tramp optužio papu da „dovodi u opasnost veliki broj katolika“
Kina je izjavila da su šire američke sankcije protiv Kube "nelegalne"
„Projekat sloboda” ne otvara prolaz kroz Hormuz
U jednoj ruci knjiga, u drugoj reket: Baranka Divne Ratković gradi akademsku i sportsku karijeru na Rice univerzizetu
Iran SAD Donald Tramp Hormuški moreuz Skot Besent Sejed Satar Hašemi Reza Olfatnasab Ahmad Zejdabadi
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
