Cijene nafte se smirile nakon skoka: Brent koštao 112 dolara jer je Tramp prijetio Iranu
Admin | 18 May 2026
U centru dešavanja u posljednje vrijeme bila su svjetska tržišta obveznica, gdje su rastući prinosi povećali pritisak na ekonomije i berze širom svijeta. Veći prinosi čine zaduživanje domaćinstava i preduzeća skupljim, što
Cijene nafte se smirile nakon skoka: Brent koštao 112 dolara jer je Tramp prijetio Iranu Fotografija je preuzeta sa interneta
Cijene nafte su se danas smirile pošto su skočile prošle noći što je pomoglo stabilizaciju berzi od Azije preko Evrope do njujorškog Volstrita.
Prinosi dionica rastu iz nekoliko razloga, a na vrhu su cijene nafte. Rat Sjedinjenih Američkih Država (SAD) s Iranom je zarobio mnoge tankere za naftu u Persijskom zalivu umjesto da isporučuju sirovu naftu kupcima širom svijeta, što je zauzvrat podiglo cijenu sirove nafte.
Cijena barela sirove nafte tipa Brent, međunarodnog standarda, dostigla je čak 112 dolara tokom noći pošto je predsjednik SAD Donald Tramp Iranu na svojoj platformi društvenih medija u nedelju poručio da "sat otkucava i da je bolje da se pokrenu, BRZO, ili od njih neće ništa ostati".
Ali cijene su se kasnije smirile, nastavljajući trend gore-dolje kao od početka tog rata, uz nadu da će dvije strane ponovo postići dogovor o ponovnom protoku nafte.
Cijena barela sirove nafte Brent pala je na 107,84 dolara, što je ipak 1,3% više u odnosu na petak, ali je i dalje znatno iznad cijene od oko 70 dolara od prije rata.
Taj pad cijena nafte pomogao je da se podignu berze koje još nisu završile trgovanje, a francuski indeks CAC 40 je sa gubitka od 1,2% pao na dobitak od 0,3%. Do tada je japanski Nikkei 225 već završio sa padom od 1,0%, a hongkonški Hang Seng je pao za 1,1%.
Njujorški indeks S&P 500 je pao za 0,1% u ranom trgovanju, industrijski prosjek Dau Džonsa je pao za 64 poena, ili 0,1%, dok je kompozitni indeks Nasdak je porastao za 0,1% i ostao je blizu svog rekordnog maksimuma postavljenog prošle nedjelje, poput S&P 500.
U centru dešavanja u posljednje vrijeme bila su svjetska tržišta obveznica, gdje su rastući prinosi povećali pritisak na ekonomije i berze širom svijeta. Veći prinosi čine zaduživanje domaćinstava i preduzeća skupljim, što je kupcima kuća u SAD dobro poznato zbog viših kamatnih stopa na hipoteke.
Više kamatne stope bi takođe mogle otežati kompanijama da se zadužuju za izgradnju ogromnih centara za obradu podataka za tehnologiju vještačke inteligencije, koja je pokretala veliki dio rasta američke ekonomije.
Prinosi od akcija širom svijeta rastu zbog straha od veće inflacije izazvane poskupljenjem nafte koje bi moglo da natjera centralne banke ne samo da odustanu od razmišljanja o smanjenju kamatnih stopa, već i da razmotre povećanje. Više stope bi usporile inflaciju, ali po cijenu štete ekonomiji i pada cijena akcija i drugih investicija.
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 2583 karaktera sto je za 7% vece od proseka.
Ovo je trenutno 127649 vest
NE PROPUSTITE
U Njujorku treći dan štrajka prigradske željeznice, međusobne optužbe Trampa i demokratske guvernerke
Zelenski: Rusija ciljala osam regiona Ukrajine dronovima i raketama; Lokalne vlasti: Ranjeno više od 20 civila
Europol: EU sprovela akciju protiv propagande Revolucionarne garde Irana na internetu, blokiran glavni nalog
EU priprema pravila kako bi smanjila zavisnost od Kine
Donald Tramp SAD Sjedinjene Američke Države nafta cijena nafte Cijene nafte Iran SAD i Iran Iran i SAD Persijski zaliv Azija Evropa Brent
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
