Radev dočekao svoj trenutak – Bugari mu dali odriješene ruke

Admin | 20 Apr 2026

Ubjedljiva pobjeda bivšeg predsjednika otvara put stabilnosti, ali i dileme o kursu zemlje između Brisela i Moskve

Radev dočekao svoj trenutak – Bugari mu dali odriješene ruke Fotografija je preuzeta sa interneta

Kada je Rumen Radev u januaru podnio ostavku na funkciju predsjednika Bugarske kako bi učestvovao na parlamentarnim izborima održanim u nedjelju, pozvao je birače da odbace „korumpirane zvaničnike, zavjerenike i ekstremiste“ za koje je tvrdio da upravljaju državom.

Bugari su odgovorili tako što su bivšem borbenom pilotu dali najveći broj glasova u posljednjih nekoliko decenija. Takav ishod omogućiće Radevu da predvodi prvu jednopartijsku vladu u Bugarskoj u gotovo tri decenije i otvara put ka većoj političkoj stabilnosti nakon osam izbora u pet godina.

Radev (62) je rezultat opisao kao „pobjedu nade nad nepovjerenjem, pobjedu slobode nad strahom“.

Ishod je, međutim, i posljedica dobrog tajminga Radeva, koji je devet godina obavljao uglavnom ceremonijalnu funkciju šefa države.

Od izbijanja političke krize 2020. godine, nalazio se iznad parlamentarnog haosa, imenujući tehničke vlade kada je to bilo potrebno i postepeno jačajući uticaj, dok su se iskusne parlamentarne partije borile sa nestabilnim koalicijama.

Radev, koji je tokom kampanje iznosio stavove bliske Kremlju, protivio se vojnoj pomoći Ukrajini u ratu protiv Rusije i kritikovao uvođenje eura u Bugarskoj u januaru, čekao je godinama na ovaj trenutak.

U parlamentarnu politiku ušao je upravo u trenutku kada je široko rasprostranjeno nezadovoljstvo starim partijama dostizalo tačku ključanja. Masovni protesti širom zemlje srušili su posljednju kratkotrajnu vladu u decembru, dodatno podstakavši snažnu želju za promjenama.

Dugo dominantne partije, poput proevropskog GERB-a bivšeg premijera Bojka Borisova i Pokreta za prava i slobode, stranke kojom upravlja oligarh Deljan Peevski, koji je pod američkim i britanskim sankcijama zbog korupcije, pretrpjele su velike gubitke na izborima održanim u nedjelju.

„Glavni faktori Radevljeve pobjede bili su duboka frustracija zbog godina jalovih napora u borbi protiv korupcije, zabrinutost zbog rasta cijena... i snažna mješavina proruskog raspoloženja“, rekao je Atanas Rusev, direktor bezbjednosnog programa u Centru za proučavanje demokratije u Sofiji.

„Radev je vrlo vješto igrao na sve te strahove.“

Radev je prvi put položio zakletvu kao predsjednik u januaru 2017, nakon vojne karijere i obuke u Sjedinjenim Državama. Tokom prvog mandata postao je kritičar tadašnjeg premijera Bojka Borisova, koji se suočavao s optužbama za korupciju.

Kada su tužioci 2020. godine upali u kancelarije Radeva, Bugari su taj potez doživjeli kao politički obračun, što je pokrenulo najveće proteste od ulaska Bugarske u EU 2007. godine. Ti protesti nagovijestili su kraj vlasti Borisova, dok je Radev 2021. ponovo izabran za drugi predsjednički mandat.

Uslijedio je period političke krize, tokom kojeg su se slabe koalicije teško održavale na vlasti. Protesti su ponovo izbili prošle godine, podstaknuti novim budžetom koji je predviđao visoke poreze.

Nema naznaka da bi Radev blokirao pomoć Ukrajini ili pokušao da izvede zemlju iz eurozone, a analitičari ne vjeruju da bi učinio bilo šta što bi ugrozilo prijeko potrebna sredstva EU namijenjena Bugarskoj

Kada je vlada podnijela ostavku, Radev je najavio da će se povući s funkcije predsjednika i kandidovati za parlament.

Tokom kampanje suočio se s kritikama zbog nejasne poruke, a mnogi birači smatraju da mu nedostaje harizma, što se vidjelo i na njegovim plakatima, kojima je nedoatajalo kreativnosti.

Ipak, uspio je da projektuje sliku snage, između ostalog i kroz video-snimke na Fejsbuku na kojima upravlja borbenim avionima.

Birači, analitičari i diplomate čekaju da vide koliko će vlada Rumena Radeva biti proruski orijentisana. Na završnom predizbornom skupu prošle sedmice, na velikom ekranu prikazivao je fotografije na kojima je sa svjetskim liderima, uključujući i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Njegova kampanja izazivala je poređenja s proruskim bivšim premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, kada je govorio o obnovi slobodnog protoka ruske nafte i gasa ka Evropi.

„Veoma sam zabrinut, jer ako je toliko proruski nastrojen, to bi moglo biti veoma problematično“, rekao je Cvetan Hristov (36), koji radi u IT sektoru.

Ipak, za sada nema naznaka da bi blokirao pomoć Ukrajini ili pokušao da izvede zemlju iz eurozone, a analitičari ne vjeruju da bi učinio bilo šta što bi ugrozilo prijeko potrebna sredstva EU namijenjena Bugarskoj.

Njegovi najveći izazovi nalaze se kod kuće, u jednoj od najsiromašnijih i najkorumpiranijih članica EU, gdje tužioci tvrde da su stotine miliona eura iz evropskih fondova završile u džepovima biznismena i zvaničnika, da su javni tenderi namještani i da je izborna prevara rasprostranjena.

„S obzirom na ubjedljivu pobjedu na domaćem terenu, vjerovatno će sada nastojati da obezbijedi spoljašnji legitimitet kroz izgradnju odnosa s drugim evropskim liderima“, rekla je Marija Simeonova, šefica kancelarije Evropskog savjeta za spoljne odnose u Sofiji.

Pogledajte još:

Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.

Ocenjujemo vest sa 7/10

Ova vest ima 5175 karaktera sto je za 80% vece od proseka.

Ovo je trenutno 124071 vest