Ko će naslijediti Kristijana Šmita?
Admin | 12 May 2026
Odlazak Kristijana Šmita je potvrđen, politički tabori u BiH reagovali su očekivano podijeljeno, a već se otvara borba oko buduće uloge međunarodnog nadzora. Diplomatski krugovi već pominju nekoliko imena za naslijednika
Ko će naslijediti Kristijana Šmita? Fotografija je preuzeta sa interneta
Odlazak Kristijana Šmita s pozicije visokog predstavnika u BiH, prema mišljenju analitičara, otvorio je istovremeno tri procesa. Prvi je institucionalni, jer sada treba osigurati kontinuitet rada OHR-a i imenovanje naslednika. Drugi politički, jer su domaći akteri njegov odlazak odmah pretvorili u dokaz za sopstvene narative. A treći geopolitički, pošto se iza jedne personalne promjene sve jasnije nazire pitanje da li međunarodna zajednica mijenja ne samo čovjeka, nego i model upravljanja Bosnom i Hercegovinom
„Poruka koju smo dobili iznuđenom ostavkom Kristijana Šmita je zabrinjavajuća. Mislim da mnogi nisu svjesni opasnosti u kojoj se našla BiH“, upozorava politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić, istakavši da je time potvrđeno da je Šmitov potez rezultat dogovora između Dodika i američke administracije prošle godine, kada su mu ukinute ranije nametnute sankcije.
Odluke koje su napravile mnogo problema
Iz OHR-a je potvrđeno da je Šmit doneo ličnu odluku da okonča svoju službu nakon skoro pet godina mandata i da je o tome obavjestio Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira. U istoj poruci naglašeno je da će ostati na funkciji dok ne bude izabran njegov naslednik, čime se pokušava poslati signal da OHR ne ulazi u vakuum i da bi tranzicija trebalo da bude kontrolisana. OHR je dodatno naveo da je Šmit svoj mandat ocenio kao period „značajnog napretka“ u funkcionalnosti institucija, ali i da posao nije završen, jer BiH još nije ispunila ključne reforme i uslove iz „Programa 5+2“.
O tom napretku dalo bi se polemisati – stav je većine političke i stručne javnosti u BiH, bez obzira sa koje strane etničkog tabora dolaze.
Kristijan Šmit je tokom mandata donosio više odluka, ali nekoliko njih su bile ključne, jer su direktno menjale politički i pravni teren u BiH. Najvažnije su bile intervencije u izborni i ustavni sistem Federacije BiH, na šta se i danas gleda kao na pogrešan potez. Tu su zatim odluka o deblokadi formiranja Vlade Federacije BiH, poništavanje zakona koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske i izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je nepoštovanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo.
Upravo ta odluka dovela je do smjene Milorada Dodika s mjesta predsjednika Republike Srpske, nakon što je prema tom zakonu osuđen na godinu dana zatvora – kaznu koju je zamjenio za novčanu – te šest godina zabrane političkog djelovanja.
Pirova pobjeda
U Banjaluci je reakcija na odlazak Šmita i dalje trijumfalna. Milorad Dodik ponovio je da Šmit odlazi „onako kako je i došao – bez legitimiteta, bez odluke Savjeta bezbjednosti UN i bez međunarodnog prava na svojoj strani“, a zatim dodatno pojačao političku poruku tvrdnjom da je Šmit „pokušao da napravi mnogo zla“, ali da je na kraju samo potvrdio da je Republika Srpska „neuništiva“.
Ta reakcija nosi i snažan sloj političke ironije. Upravo je Šmit kroz svoje intervencije, ocenjuju analitičari, posebno kroz izmjene pravnog okvira i korišćenje „bonskih ovlašćenja“, postao ključna figura međunarodnog pritiska na Dodika. U javnom i političkom smislu, Šmit je personifikovao pokušaj da se Dodikova moć ograniči, a sada upravo Dodik njegov odlazak predstavlja kao ličnu i stratešku pobjedu – što je diskutabilno s obzirom na presudu kojom je sklonjen s mjesta predsjednika RS.
„Dodik i vlast u Republici Srpskoj dobili su ovu bitku, koja je imala za cilj protjerati Šmita po svaku cijenu iz BiH. Dio tog dogovora bio je i da se sam Dodik povuče, ali on i danas vuče sve konce i ne pokazuje znake da bi mogao da ode u političku penziju“, kaže Tanja Topić, upozorivši da se nakon ovog poteza najavljuje i borba za samostalnost Republike Srpske.
U Sarajevu su tonovi mnogo oprezniji. Bakir Izetbegović, prvi čovek SDA – stranke koju je Šmit izbacio iz vlasti izmjenama Izbornog zakona i suspenzijom Ustava Federacije BiH – poručio je da je Šmitova ostavka njegov „lični izbor i čin“, ali je istovremeno upozorio da to ne smije imati nikakve posledice po ulogu i funkcionisanje OHR-a.
OHR (ne)mora ostati
„Potrebno je što pre imenovati Šmitovog naslednika“, rekao je Izetbegović, upozorivši da OHR mora ostati do ispunjenja uslova iz „Programa 5+2“ i uspostavljanja efikasnih mehanizama deblokade države.
„Svaki drugi scenario vodi Bosnu i Hercegovinu prema novim blokadama i dodatnoj nestabilnosti. Opasnosti koje donosi takav razvoj događaja moraju biti svjesni svi bitni međunarodni faktori koji dijeluju u okviru Savjeta za implementaciju mira“, rekao je Izetbegović.
Njegovog direktnog političkog oponenta, Elmedina Konakovića, predsjednika stranke Narod i pravda, Šmit je iznenadio ostavkom, jer je očekivao drugačiji scenario. I on stavlja ostavku u kontekst pritiska sa strane.
„Možda nije mogao izdržati pritisak. Slažem se sa onima koji ga prozivaju i pozivaju da kaže, ako je bilo pritisaka, od koga su dolazili i šta je od njega traženo. Pošto je čudno da je malo požurio sa ostavkom“, rekao je Konaković u Briselu, gde je boravio na neformalnom sastanku šefova diplomatija država članica Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana.
Iz Brisela se oglasila i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost, Kaja Kalas, upozorivši da bi funkcionisanje BiH nakon odlaska Kristijana Šmita, moglo postati komplikovanije.
„Ministri se slažu da je u interesu Evropske unije da ne dozvoli da zemlja skrene s evropskog puta i da se treba držati zajedno u pronalaženju Šmitovog naslednika“, rekla je Kalas.
„Evropljani još uzmiču pred Amerikancima, pa su tako i Šmita predali bez borbe, a BiH ostala i dalje sa fragilnim institucijama, nepostojećom vladavinom prava i udarima na suverenitet. U sred toga stoje američki i ekonomski interesi, tako da je pitanje cijene koju će platiti BiH“, ističe Topić.
Italijanska veza
S druge strane, HDZ BiH saopštio je da je posle više od tri decenije došlo vrijeme da domaći i legitimno izabrani zvaničnici preuzmu punu odgovornost za Bosnu i Hercegovinu, uz poruku da članstvo u Evropskoj uniji nije spojivo sa međunarodnom supervizijom. Stranka je čak predložila da OHR bude izmješten iz BiH, što predstavlja jasan politički signal da hrvatski blok Šmitov odlazak vidi kao priliku za redefinisanje odnosa između domaće politike i međunarodne uprave.
U tom kontekstu posebno raste interes za pitanje ko bi mogao da nasledi Šmita. Za sada nema zvanične potvrde, ali medijski i diplomatski izvori već pominju nekoliko imena. Među najčešće navođenima su italijanske diplomate Antonio Zanardi Landi i Emanuel Žiofre, pri čemu pojedini izvori tvrde da upravo italijanski profil ima podršku Vašingtona. U ranijim spekulacijama pojavljivala su se imena Karen Pirs, Metju Rajkroft i takođe Emanuela Žiofrea, što pokazuje da se u opticaju nalazi više zapadnih kandidata različitog diplomatskog pedigrea.
Ukoliko naslijednik Šmita bude osoba sa snažnijim američkim zaleđem, to će se, smatraju analitičari, tumačiti kao signal da Vašington želi direktnije da upravlja sledećom fazom krize u BiH. Ako prevagne kandidat bliži evropskom institucionalnom profilu, to bi bio signal da EU pokušava da povrati deo političke inicijative koju je godinama gubila. U oba slučaja, izbor naslednika, kako se procenjuje, neće biti puka personalna procedura, nego poruka o tome ko zaista postavlja pravila u Bosni i Hercegovini.
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 7717 karaktera sto je za 57% vece od proseka.
Ovo je trenutno 126802 vest
NE PROPUSTITE
Američki gasovod ubrzao Šmitov odlazak
Kristijan Šmit podnio ostavku
Bećirović iz Brisela: BiH ispunila sve uslove da joj se uputi poziv za prijem u NATO
BiH kreće da gradi put Foča - Šćepan Polje, do granice sa Crnom Gorom
Kristijan Šmit Visoki predstavnik u BiH Bosna i Hercegovina Banjaluka
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
