Izvještaj Evropske komisije: "Spor tempo sprovođenja reformi" u Srbiji

Admin | 03 Nov 2025

Za Srbiju i Kosovo je i dalje ključan dijalog o normalizaciji odnosa, koji je i dio pristupnih pregovora za obje države, navodi se u izvještaju kojim su obuhvaćene države Zapadnog Balkana

Izvještaj Evropske komisije: "Spor tempo sprovođenja reformi" u Srbiji Fotografija je preuzeta sa interneta

Za Srbiju i Kosovo je i dalje ključan dijalog o normalizaciji odnosa, koji je i dio pristupnih pregovora za obje države, navodi se u izvještaju kojim su obuhvaćene države Zapadnog Balkana, navodi se u izvještaju Evropske komisije o napretku država kandidata za članstvu u Evropskoj uniji (EU).

Srbija i dalje zaostaje kada je riječ o usklađenosti sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU jer nije uvela sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. U izvještaju je ukazano i na sve veću polarizaciju u toj zemlji usljed talasa masovnih protesta koji traju već godinu dana.

U Srbiji i Bosni i Hercegovini, kako se navodi u izvještaju, postoje različiti rizici "zarobljavanja države" u kontekstu borbe protiv korupcije.

"Korupcija i dalje predstavlja značajan izazov koji zemlje u procesu proširenja moraju prioritetno da riješe", navodi se u izvještaju.

U izvještaju se navodi i generalna ocjena za sve države kandidate da "proces proširenja sada ide brže nego u poslednjih 15 godina".

Srbija je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena.

Evropska komisija je ocijenila da su vlasti u Srbiji "nastavile da proglašavaju članstvo u EU svojim strateškim ciljem, ali je stvarni tempo sprovođenja reformi značajno usporen".

EU ukazuje da "Srbija treba da sprovede kredibilne reforme u svim oblastima", a posebno na polju usklađivanja sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

"Srbija takođe treba da preuzme mnogo veću odgovornost za proaktivnu i objektivniju komunikaciju o procesu pristupanja Srbije EU i treba da izbjegava anti-EU retoriku", navodi se u izvještaju.

Iz EU je u više navrata do sada poručeno da se očekuje veći stepen usklađivanja Srbije sa spoljnom politikom Unije, uključujući sankcije protiv Rusije.

Srbija je jedna od rijetkih zemalja u Evropi (uz Tursku i Belorusije) koja se nije priključila sankcijama Evropske unije protiv Ruske Federacije, nakon što je Kremlj pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022. godine.

"Stopa usklađenosti Srbije sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU ostaje niska", navodi se u izvještaju i dodaje da Srbija treba značajno da poboljša stopu usklađenosti kako bi napredovala na svom putu ka EU.

U izvještaju se navodi i da za EU predstavlja bezbjednosni rizik to što državljani Rusije u Srbiji ubrzano stiču pravo "na putovanje bez viza u EU" dodjeljivanjem srpskog državljanstva.

Izvještaj ukazuje na to i da je došlo do produbljivanja "polarizacije u srpskom društvu" usljed "masovnih studentskih i građanskih protesta koji se održavaju širom Srbije od novembra 2024. godine".

"(To) odražava razočaranje građana zbog korupcije i uočeni nedostatak odgovornosti i transparentnosti, zajedno sa slučajevima prekomjerne upotrebe sile protiv demonstranata i pritiska na civilno društvo", piše u izvještaju.

U Srbiji godinu dana traju masovni antivladini protesti na kojima se traži odgovornost vlasti za pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je poginulo 16 ljudi.

Apostrofira se i to da se u Srbiji, tokom demonstracija, primenjuju hapšenja i druge prisilne mere koje "imaju zastrašujući efekat na civilno društvo".

To je, kako se ističe, pogoršano "verbalnim napadima i kampanjama blaćenja, uključujući i one od strane visokih zvaničnika".

Kada je riječ o nezavisnosti pravosuđa, u izvještaju se navodi da su u određenoj mjeri "neprimjerni uticaj (vlasti) i pokušaji ograničavanja nezavisnosti pravosuđa potkopali vladavinu prava i demokratiju u Srbiji".

Srbija je, pored Turske i Gruzije, jedna od zemalja u kojima je došlo do pogoršanja "slobode udruživanja, okupljanja i izražavanja".

Kada je riječ o dijalogu Srbije i Kosova, u izvještaju se navodi i da se očekuje da i Srbija i Kosovo ispune sve svoje obaveze koje proizilaze iz sporazuma.

Kosovo je nezavisnost od Srbije proglasilo 2008. godine, ali ga zvanični Beograd ne priznaje. Dvije strane od 2011. godine posredstvom EU vode razgovore o normalizaciji odnosa.

"I za Kosovo i za Srbiju, napredak na njihovom putu ka EU i dalje zavisi od značajnog napretka u normalizaciji njihovih odnosa... U odsustvu konstruktivnog angažovanja, obje strane rizikuju da propuste velike prilike", piše u izvještaju.

Srbija je, kako se navodi u izvještaju, jedna od zemalja koja je iskoristila dio novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan.

Bonus video:

Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.

Ocenjujemo vest sa 8/10

Ova vest ima 4589 karaktera sto je za 90% vece od proseka.

Ovo je trenutno 103172 vest