Pekićeva dnevnička proza u Budvi

Admin | 23 Apr 2025

Predstavljanjem “Života na ledu”, Narodna biblioteka Budve pridružuje se programu za “Noć knjige”, večeras u holu Akademije znanja

Pekićeva dnevnička proza u Budvi Fotografija je preuzeta sa interneta

Predstavljanje petoknjižja memoarske, epistolarne i dnevničke proze Borislava Pekića, a pod nazivom “Život na ledu”, Narodna biblioteka Budve obiježava “Noć knjige”, profram koji se organizuje povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava.

Promocija pet knjiga dnevničke proze Borislava Pekića, koje su objavile izdavačke kuće Štampar Makarije (Beograd), Narodna biblioteka Radosav Ljumović i Obodsko slovo (Podgorica), biće upriličena danas u 19 časova, u holu Akademije znanja. O tome će više govoriti prof. dr Goran Radonjić, sa kojim će razgovarati Stanka Rađenović Stanojević.

“Pekićevi dnevnici oličavaju poetičke osnove njegove književnosti i put do njegovog djela. I iz dnevnika objavljenih za piščevog života i iz dnevnika koji su stigli iz piščeve ostavštine jasno je vidljivo da je to žanr koji Pekić doživljava kao pripremu za pisanje, stvaralačku laboratoriju i priliku da u punoj koncentraciji, pred samim sobom, raspravi i preispita teme i ideje svojih budućih knjiga. Utoliko je dnevnik za Pekića majeutička forma u kojoj se presabiraju i suočavaju izvori i činjenice, razmatraju poetičke ideje koje će biti ugrađene u knjigu u nastajanju i uspostavljaju njeni tematski stubovi na kojima će počivati čitav ispripovijedani svijet”, ističe se u saopštenju koje potpisuje direktorica Mila Baljević.

Čitavi tomovi Pekićeve dnevničke zaostavštine jesu, zapravo, neobične istorije o nastanku pojedinih piščevih knjiga, dodaje Baljević.

“Uzmimo, kao primjer, obimne knjige Traganje za Zlatnim runom (1997; 2007) ili Rađanje Atlantide (1996) u kojima pisac podrobno, iz dana u dan, izlaže nastanak svojih knjiga Zlatno runo i Atlantida od prikupljanja građe i ukrštanja izvora, preko autopoetičkih traktata i rasprava, sve do temeljnih i detaljnih nacrta svojih knjiga. Knjige kakve su ovi Pekićevi autopoetički dnevnici praktično i ne postoje u istoriji srpske književnosti, barem ne u tom obimu i u toj vrsti poetičke nedvosmislenosti i tematske konstrukcije”, navodi direktorica u saopštenju.

Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. aprila i predstavlja jednu od najpopularnijih svjetskih manifestacija pod okriljem Uneskoa. Datum je simbolično uzet, u slavu Šekspira i Servantesa, kao i mnogih drugih velikih pisaca koji su se rodili ili umrli na ovaj datum, a odluka o obilježavanju Svjetskoga dana knjige i autorskih prava donesena je na Opštoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu 1995. godine. Uneskov cilj je podsticanje čitanja i izdavaštva kao i zaštita intelektualnog vlasništva putem zaštite autorskih prava.

Bonus video:

Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.

Ocenjujemo vest sa 6/10

Ova vest ima 2709 karaktera sto je za 25% vece od proseka.

Ovo je trenutno 80410 vest