Kulturom slavimo veliki jubilej
Admin | 13 May 2026
Upravo su naučnici (istoričari, geografi, istoričari književnosti, lingvisti…) i umjetnici, koji su svoje naučne, stručne i umjetničke sonde spuštali u crnogorsku prošlost i kulturnu tradiciju, i na taj način široj populaciji o
Kulturom slavimo veliki jubilej Fotografija je preuzeta sa interneta
Ideja o obnovi crnogorske nezavisnosti, iako je realizovana tek 2006. godine dovršavanjem mukotrpnog političkog procesa, zaiskrila je u naučnoj misli i kulturnoj praksi i prije nego što se u postsocijalističkoj Crnoj Gori pojavio Liberalni savez Crne Gore, politička stranka kojoj je suverena i međunarodno priznata Crna Gora bila cilj nad ciljevima.
Upravo su naučnici (istoričari, geografi, istoričari književnosti, lingvisti…) i umjetnici, koji su svoje naučne, stručne i umjetničke sonde spuštali u crnogorsku prošlost i kulturnu tradiciju, i na taj način široj populaciji otkrivali dugo skrivane istine o Crnoj Gori i njenoj viševjekovnoj borbi za očuvanje slobode, bili glavni inspiratori političkih promjena.
Uoči i tokom raspada Jugoslavije mnogi od tih ljudi bili su privođeni, saslušavani, ili su dobijali otkaze u svojim preduzećima, pod izgovorom da su njihove riječi i djela odraz separatizma i rušilačkih težnji. Napadi i progoni crnogorskih naučnika i književnika bili su usaglašeni s višedecenijskom praksom poništavanja kulturnog i nacionalnog identiteta jedne male mediteranske zemlje na čijem je tlu davno izgrađena raskrsnica svjetova.
Upravo ti ljudi su u periodu od 1989. do 2006. godine izgradili niz institucija koje su, zajedno s političkim snagama, pripremile referendum za obnovu crnogorskog suvereniteta. Osnovali su Crnogorsko društvo nezavisnih književnika, Crnogorski PEN centar, Maticu crnogorsku, Dukljansku akademiju nauka i umjetnosti… Poput svojih prethodnika, od kojih su se mnogi kao književnici proslavili između dva svjetska rata (a kasnije bili učesnici Drugog svjetskog rata, oslobađali Crnu Goru od fašizma i onda kao članovi poslijeratnih komisija pokrenuli Naučno društvo Crne Gore, Univerzitet Crne Gore, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti i Udruženje književnika Crne Gore), indipendisti su znanjem i talentom stvarali nove (po pravilu nevladine) institucije i oformili front intelektualne građanske borbe za savremeno crnogorsko društvo koje će težiti tome da postane dio zajednice evropskih naroda. Ispostavilo se da je bilo neophodno to učiniti, jer su sve institucije nauke i kulture, koje su u poratno vrijeme osnovali komunisti i socijalisti, krajem osamdesetih godina okupirale birokrate u šinjelima Slobodana Miloševića.
A onda je i zvanična politika u Crnoj Gori prihvatila taj ideološki kurs i krenula je 1997. godine i združena politička borba crnogorskih snaga za obnovu suvereniteta i međunarodnog pravnog subjektiviteta…
Posljednje dvije decenije u nezavisnoj Crnoj Gori donijele su mnogo književnosti i kulturi. Zvanični jezik u Crnoj Gori proglašen je crnogorskim. Već od 2007. godine krenula je na Univerzitetu Crne Gore nastava iz oblasti crnogorskog jezika. Nedugo nakon toga usvojen je i Pravopis crnogorskog jezika. Osnovan je Fakultet za crnogorski jezik i književnost. Osnovan je i (to ime se javlja prvi put) Crnogorski simfonijski orkestar, Crnogorski filmski centar… Naši umjetnici i umjetnice bili su redovni na međunarodnim književnim, likovnim, muzičkim, teatarskim i filmskim festivalima…
Ako se fokusiramo na crnogorsku književnost i izdavaštvo, onda ne možemo da ne primjetimo (pronađite rezultate našeg istraživanja na posljednjim stranicama najnovijeg Fokalizatora) kako je u ovom periodu prevedeno oko 130 beletrističkih izdanja i antologija crnogorske književnosti. U tom periodu mnoge naše knjige doživjele su lijepu međunarodnu recepciju, a neke i popularnost i priznanja u vidu književnih nagrada. Zato je danas jasno da je ovoj kulturi bila neophodna obnova državne nezavisnosti kako bi se oslobodila srednjovjekovnog plašta, lažnih mitova i pokazala svoje stvarne domete i svoj internacionalni karakter.
U posljednje dvije decenije autorice i autori crnogorske književnosti okupljali su se uglavnom oko dva dnevna lista (Vijesti i Pobjeda), tri časopisa (Ars, Plima i Fokalizator) i izdavačkih kuća poput Crnogorskog društva nezavisnih književnika, Plime, Otvorenog kulturnog foruma, Fokalizatora… Crnogorska je književnost danas bogata žanrovima i vrstama, a u regionu je ravnopravno zastupljena uz književnosti nacija koje imaju i petnaest puta brojniju populaciju. I teško je danas zamisliti jedan kvalitetni festival književnosti u regiji bez autorki i autora iz Crne Gore.
Svjesni toga da zatvaranje književnosti i kulture u nacionalne torove ne doprinosi ničemu osim popularnosti naci-političara i uvećavanju sumnjivog kapitala, u Fokalizatoru njegujemo razgovore kultura. Zato je specijalno izdanje časopisa Fokalizator, broj 31 naslovljen sa Found in Translation: dvije decenije crnogorske književnosti i kulture, upravo nadahnuto tim razgovorima. Objavili smo pjesme, proze i drame iz publikacija koje su se u vidu autorskih knjiga desile u drugim kulturama, na stranim jezicima. Izbor je, dakle, uključio knjige koje su u prethodne dvije decenije krčile puteve do drugih kultura. To su pjesme Sretena Perovića, Jevrema Brkovića, Mladena Lompara, Balše Brkovića i Pavla Goranovića, proze Sretena Asanovića, Huseina Bašića, Zuvdije Hodžića, Branislava Brkovića, Jovana Nikolaidisa, Olje Knežević, Dragana Radulovića, Aleksandra Bečanovića, Vojislava Pejovića, Andreja Nikolaidisa, Ognjena Spahića, Stefana Boškovića, Nikole Nikolića, Ilije Đurovića i Tijane Rakočević, te drama Ljubomira Đurkovića.
Taj broj Fokalizatora treba da posluži i kao lijepo podśećanje na autorice i autore čiji su glasovi prešli granice jezika, i kazali koliko o svojim poetikama toliko i o kulturi iz koje su ponikli.
A treba da posluži i budućima. Jer, ovaj broj nije posvećen samo književnim djelima nastalim u protekle dvije decenije. Zahvaljujući našim saradnicama i saradnicima, nova sveska Fokalizatora analizira i dvadeset godina crnogorskoga pozorišta, filma, likovne umjetnosti, muzičke umjetnosti, novinarstva, kulturnog pamćenja. Autori tih tekstova su Janko Ljumović, Sehad Čekić, Ljiljana Karadžić, Tijana Jovović, Miloš Vukanović i Dragana Erjavšek. Stoga će, izvjesno je, nova sveska Fokalizatora biti pouzdan parametar svima koji će jednom izučavati ovaj period naše kulture.
Jednako za budućnost, kao i za vrijeme koje živimo – kulturom slavimo veliki crnogorski jubilej.
U to ime, drage čitateljke i čitaoci, i drage koleginice i kolege, srećan dvadeseti po redu 21. maj – Dan crnogorske nezavisnosti!
fokalizator.me
Pogledajte još:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 6616 karaktera sto je za 10% vece od proseka.
Ovo je trenutno 126971 vest
NE PROPUSTITE
Opština Bijelo Polje: Od 18. do 21. maja, grad će biti ispunjen sadržajima koji slave kulturu, umjetnost, sport...
Vraneš potvrdio: Baja Mali Knindža nastupiće u Pljevljima do kraja maja
Na Dan nezavisnosti Crne Gore neće se čuti najbolja kompozicija posvećena Danu nezavisnosti Crne Gore
Budva ponovo okićena crnogorskim zatavama
Dan nezavisnosti Dan nezavisnosti Crne Gore Vladimir Vojinović kultura Jugoslavija
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
