Šta trebate znati o novoj rundi pregovora Vašingtona i Teherana
Admin | 19 Apr 2025
Prva runda je održana u Omanu, a druga će biti u Rimu. Omanske diplomate će i dalje posredovati u pregovorima
Šta trebate znati o novoj rundi pregovora Vašingtona i Teherana Fotografija je preuzeta sa interneta
Iranski i američki pregovarači održaće u subotu drugu rundu indirektnih pregovora, sedmicu nakon što su zaključili razgovore koje su obje strane opisale kao "konstruktivne" i "pozitivne".
Prva runda je održana u Omanu, a druga će biti u Rimu. Omanske diplomate će i dalje posredovati u pregovorima.
Evo gdje trenutno stoje stvari uoči nove runde pregovora o iranskom nuklearnom programu – uz mogućnost vojne akcije.
Specijalni izaslanik SAD-a za Bliski istok Stiv Vitkof, koji predvodi američki pregovarački tim, izazvao je buru kada je javno promijenio svoj stav o iranskom nuklearnom programu.
On je 15. aprila izjavio da Iran mora ograničiti obogaćivanje uranijuma na 3,67 odsto – što je granica postavljena nuklearnim sporazumom iz 2015. godine iz kojeg je američki predsjednik Donald Tramp istupio 2018.
Međutim, nekoliko sati kasnije, Vitkof je povukao tu izjavu nakon što se suočio s kritikama tvrdolinijaša koji se zalažu za potpuno ukidanje iranskog programa.
U izjavi na društvenim mrežama rekao je da Iran "mora zaustaviti i eliminisati svoj program obogaćivanja uranijuma i proizvodnje oružja".
Ova promjena zbunila je iranske zvaničnike. Ministar vanjskih poslova, Abas Aragči, glavni iranski pregovarač, odgovorio je da se "prava pozicija Vašingtona mora razjasniti za pregovaračkim stolom".
Iran dosljedno tvrdi da je njegov nuklearni program miroljubiv i isključuje mogućnost njegovog demontiranja.
Džalil Roshandel, direktor Programa studija bezbjednosti na Univerzitetu "East Carolina", rekao je za Radio Farda da je malo vjerovatno da će Trampova administracija zadržati tvrdolinijaški stav.
"Tramp može ostvariti pobjedu ako prihvati ograničenje od 3,67 odsto u zamjenu za druge ustupke, poput produženja roka za ukidanje UN-ovih sankcija koji ističe u oktobru", rekao je Roshandel.
Još jedna tačka razilaženja je hoće li se potencijalni sporazum fokusirati isključivo na iranske nuklearne aktivnosti ili će uključivati i raketni program.
Vitkof je, u intervjuu za Foks Njuz 15. aprila, rekao da će se pregovori u Rimu baviti i "verifikacijom naoružavanja", uključujući rakete.
Međutim, Iran već dugo odbija pregovaranje o svom raketnom arsenalu, koji smatra ključnim dijelom svoje odbrambene strategije.
Ova zemlja je koristila dronove i rakete u dva napada na Izrael prošle godine, od kojih je drugi opisan kao najveći pojedinačni napad balističkim projektilima u historiji.
Mark Fitzpatrick, bivši američki diplomata i stručnjak za neproliferaciju, rekao je da bi proširivanje okvira pregovora moglo zakomplikovati napredak.
"Nije iznenađenje da Trumpov tim želi vratiti rakete u pregovore", rekao je Fitzpatrick za Radio Farda. "Međutim, to bi znatno otežalo pregovore zbog čvrstog iranskog stava da su rakete ključne za njegovu odbranu i odvraćanje."
Britanija, Njemačka i Francuska, poznate kao E3, takođe su potpisnice nuklearnog sporazuma iz 2015. godine i igrale su ključnu ulogu u prethodnim pokušajima da se on obnovi.
Međutim, čini se da su ovog puta potpuno isključene. Iako će se naredna runda pregovora održati u Italiji, Oman – a ne Evropljani – vodi posredovanje.
Iranski državni mediji pozdravili su isključenje E3. List "Tehran Times" naveo je, bez iznošenja dokaza, da su tri evropske zemlje toliko frustrirane zbog "isključenja" da su ponudile podršku Rafaelu Grosiju, direktoru UN-ove agencije za atomsku energiju, da postane novi generalni sekretar UN-a ako pomogne u "demonizovanju" Irana.
List tvrdi da je ovaj potez pokušaj opravdanja za povratak UN-ovih sankcija, nešto čime je E3 već zaprijetio ukoliko Teheran ne postigne sporazum sa SAD-om do kraja juna.
Trump je više puta upozorio da će posegnuti za vojnom akcijom protiv iranskog nuklearnog programa ako ne bude postignut dogovor.
Usred rastućih tenzija – i američke kampanje bombardovanja saveznika Teherana u Jemenu – Vašington pojačava svoje vojno prisustvo na Bliskom istoku.
Prošlog mjeseca, SAD je poslao najmanje šest bombardera B-2 na zajedničku američko-britansku vojnu bazu na ostrvu Diego Garcia u Indijskom okeanu. Ove sedmice, nosač aviona "USS Carl Vinson" poslan je kao pojačanje nosaču aviona "USS Harry S. Truman", koji je već stacioniran u regionu.
Analitičari vjeruju da Iran ozbiljno shvata Trampove prijetnje, ali ostaje nejasno da li je Teheran spreman rizikovati vazdušne napade na svoje ključne nuklearne lokacije.
Tramp je rekao da bi Izrael imao vodeću ulogu u bilo kakvom napadu.
Prema pisanju "The New York Timesa", Izrael se već pripremao za vazdušne napade na Iran – uz pomoć SAD-a – još u maju, ali ih je Tramp obustavio u korist diplomatskog pristupa.
Bonus video:
Tekst preuzet sa interneta ne oznacava nase miseljenje nase redakcije. Autor vijesti vijesti.me mi dajemo licno misljenje o svakoj vijesti.
Ova vest ima 4922 karaktera sto je za 31% vece od proseka.
Ovo je trenutno 80012 vest
NE PROPUSTITE
Stejt department: Razgovarali Rubio i Lavrov
Tramp rekao da će razgovarati s Putinom i Zelenskim nakon što je ruski dron ubio devet osoba u Ukrajini
Rubio: Vatikan bi mogao biti mjesto održavanja mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine
Olujno nevrijeme pogodilo srednji zapad i jug SAD, više od 20 osoba poginulo
Hamenei pozvao SAD da napuste Bliski istok: Tramp je lagao, cionistički režim će biti iskorijenjen...
Iran SAD nuklearni sporazum Stiv Vitkof Abas Aragči Donald Tramp Džalil Roshandel
Komentari
Ostavi komentar
Grafik posecenosti
